CEIZ indeks ima najnižu vrijednost u zadnjih pet godina, a hrvatski BDP je u zadnja tri mjeseca 2018. godine bio manji za 0,2 posto, objavio je Ekonomski institut u Zagrebu
POTVRDIO EKONOMSKI INSTITUT
Objavili brojke - stiže recesija? Gospodarstvo nam usporava...
Nakon što smo nedavno pisali da Hrvatskoj prijeti nova recesija, u ponedjeljak je stigla i vijest Ekonomskog instituta u Zagrebu koji upozorava da gospodarstvo usporava.
Kako navodi Ekonomski institut, CEIZ indeks je u prosincu 2018. pao za -0,9 bodova.
- Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od kolovoza 2014. godine. Turizam je na godišnjoj razini u prosincu rastao po stopi većoj od 10 posto, a pratila ga je i trgovina na malo s nešto manjom stopom rasta. Međutim, industrijska proizvodnja koja još od kolovoza bilježi uzastopna smanjenja godišnje stope rasta, u prosincu je zabilježila vrlo velik pad od čak -6,7 posto. Najvećim dijelom upravo zbog negativnih trendova industrijske proizvodnje, indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje - javlja Ekonomski institut.
Također, dodaju, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti i na godišnjoj razini.
- Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da je stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u zadnja tri mjeseca 2018. godine bio manji za 0,2 posto. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,5, 2,9 i 2,8 posto, očekujemo da je u cijeloj 2018. BDP mogao porasti za 2,3 posto - zaključuje Ekonomski institut u Zagrebu.
CEIZ indeks na mjesečnoj razini prati poslovni ciklus i stanje u gospodarstvu. Tumači se tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju.
Podsjetimo, Italija već je u recesiji, a ove godine im je bilo kakav rast smanjen na razinu statističke pogreške od 0,2 posto. Za Njemačku podatak tek treba biti objavljen, ali međunarodni i njemački analitičari su složni da je pad očekivan, i to zbog konstantnog pada proizvodnje u toj zemlji, motoru Europske unije. Kihanje Njemačke i Italije znači prehladu i cijele EU, pa je i Europska komisija spustila rast za Eurozonu na 1,2 posto. I u Hrvatskoj je to znak za uzbunu.
Sve to smo već gledali u nesretnoj recesiji 2008. godine, koja je u Hrvatskoj potrajala rekordnih šest godina.
Ima i još nekih obilježja iz zlosretne 2008. godine, poput toga da nam industrijska proizvodnja pada, što je dijelom posljedica i usporavanja u EU, ali i neproizvodnje u Uljaniku. Broj zaposlenih je u industriji pao, a usporava nam se i izvoz. Rast Hrvatske se opet temelji sve više na potrošnji građana koji su lani digli rekordni iznos gotovinskih kredita od 5,4 milijarde kuna ne misleći što će se dogoditi...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
