'Kako ćete motivirati učitelje kad rade za tako male plaće?'

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:50

Video: 24sata/pixsell

17:00 Završnu riječ dao je Boris Trupčević, generalni menadžer Styrije za Hrvatsku.

- Ovo je najbolja konferencija o obrazovanju na kojoj sam ikada prisustvovao. Imam i osobni interes u tome jer i sam imam četvero djece. Otvorili smo odličan dijalog, bilo je i puno emocija. Mislim da ih treba biti još i više. Mi u 24sata smatra da je obrazovanje strateški nacionalni interes broj jedan. Danas je više stotina ljudi bilo angažirano oko ove konferencije. Svi problemi našeg društva mogu se svesti na to da ne može biti bolje ako se dobri ljude ne angažiraju. Zahvaljujem se panelistima. Ljudi koji imaju što reći o obrazovanju su se ovdje i okupili. Zahvaljujem se i partnerima koji su podržali obrazovanje - rekao je. 

- Borba za obrazovanje je borba na duge staze. To je maraton. Danas smo napravili jedan veliki korak i pozivam vas sve da nam se na tom maratonu pridružite - zaključio je Trupčević. 

16:00 Pita li se ovdje išta poduzetnike i poslodavce, raspravljalo se na panelu kojeg je moderirala Ana Dasović, urednica rubrike "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".
- Trebamo biti otvoreni jer jedino tako možemo biti konkurentni na tržištu rada. Svi pratimo vijesti i znamo da Hrvatska tu baš i ne napreduje - istaknula je na početku Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca.
- Digitalno doba ulazi u sva područja. Svi nas pitaju kako se digitalizirati. Da bi bili napredni na tržištu, moramo obrazovati mladi kadar. Sve naše industrije suočavaju se s manjkom adekvatnog kadra - rekao je Ivan Skender, član Uprave Vipneta za digitalnu transformaciju. Naglasio je kako Vipnet surađuje s visokoobrazovnim ustanovama, a studentima pružaju i alumni programe kroz koje ih upoznavanju s čime sve današnje kompanije raspolažu.
- U bankovnoj industriji danas je vrlo izazovno jer moramo tražiti i usvojiti tehnološka rješenja te pronaći odgovarajući kadar. Inzistiramo na stvaranju poslovnih slučajeva u kojim mladi mogu shvatiti kako banke funkcioniraju - izjavila je Liana Keserić, članica Uprave Raiffeisen banke za IT.
- Danas je najiskrenije reći kako najviše stvari ne znamo. Znamo podatke da u sljedećih pedesetak godina veliki broj današnjih zanimanja više neće postojati. Ne znam kakva su zanimanja u budućnosti - istaknula je Vladimira Senčar Perkov, direktorica upravljanja i razvoja ljudskih resursa INA-e. Dodala je kako su zaposlili 600-injak pripravnika jer današnji obrazovni sustavi ne omogućuju studentima da odrade praksu.
- Pitanje je koja će to zanimanja biti potrebna u budućnosti. Pravi je odgovor da ne znamo. No, naš obrazovni sustav ne odgovara na današnje potrebe tržišta, a ne znamo što će tek biti za pet godina - rekla je Senčar Perkov. Dodala je kako imaju izvrsnu suradnju sa srodnim fakultetima.
- Pošta se prvenstveno veže uz poštare i pse koji laju na njih. Veže se i uz digitalizaciju jer poštari moraju nositi pametne telefone. Nose ih jer oni to žele zato što mobiteli olakšavaju njihov posao - ispričao je Luka Škacan, direktor Službe razvoja Hrvatske pošte. Rekao je kako su stariji poštari također od mlađih željeli naučiti kako koristiti tehnologiju u radu.
- Shvatili smo da poduzetnicima nedostaje kvalitetan kadar. Odlučili smo financirati obuku nastavnika koja će s djecom ratiti na mikrorobotima. Potrebno je da ljudi što lakše uđu u sustav rada - rekla je Senčar Perkov i naglasila da sva djeca moraju imati istu priliku za obrazovanje.
- Što je čovjek stariji, više shvaća važnost obrazovanja. Danas se traže multidisciplinarna znanja. Ne trebamo samo programere, već oni trebaju imati nadogradnju. Čovjek tijekom studija mora imati širi interes nego što studij pokriva - naglasila je Keserić te dodala kako je Raiffeisen imao prilike zaposliti ljude koji se izvrsno snalaze u interdisciplinarnosti kompanije.

- U formalnom obrazovanju nedostaje interdisciplinarnost - zaključila je Keserić.

- Imamo odlične kandidate koji su kroz on-line tečaje stekli izvrsne vještine. Najgore što mladima možemo učiniti je da im zatvorimo kalupe i naredimo im kako da nešto točno rade - rekao je Skender. Mladima treba omogućiti da se dodatno razvijaju što omogućuju kroz start-up projekte.

- Smeta me usmjerenje u kojem ide naša država jer se smatra da su fakulteti jedini način na koji se može doći do posla. Postoji veliki nedostatak ljudi koji bi radili tehnička zanimanja. Po čemu bi ja koja imam završen fakultet bila bolja od nekog tko to nema? Danas se puno radi na dualnom načinu obrazovanja koje omogućuje stjecanje posebnih i specifičnih znanja - rekla je Senčar Perkov. Dodala je kako zahtjevni fakulteti imaju sve manje upisanih studenata. Kroz on-line aplikacije mlade upoznavanju s naftnom industrijom i pokušavaju ih zainteresirati za upis programa obrazovanja srodnih zanimanja.

- Posao poštara ljudi će u Sjevernoj Hrvatskoj rado prihvatiti, dok u područjima gdje se ljudi bave turizmom to nije slučaj. Ljudima pod određenim uvjetima nudimo da odrade sezonu - rekao je Škacan. Dodao je kako mogućnost da se bave novim stvarima privlači mlade da se prijave na njihove natječaje za posao.

- Tradicionalan pristup organizacije rada je pretrom i prespor da bi danas funkcionirao. Potrebno je pronaći kvalitetan način transformacije. Jedan dio kompanije mora raditi u modu rada koji priprema kompaniju za budućnost. Tu je ključno zaposliti prave ljude koji imaju start-up mindset. Trebamo ih pustiti da rade svojim tempom - rekla je Keserić. 

- Ako razvijamo novi proizvod, ne želimo laboratorije u kompaniji. Odite korisnicima ili ih pozovite, važna nam je da spona s korisnicima donosi promjene - kazao je Skender.

- Veselimo se reformi obrazovanja jer će obrazovanje naše djece postati puno praktičnije. Ne trebaju nam ljudi koji su napamet naučili formule, već oni koji ih znaju primijeniti - zaključio je Skender.

- Nije samo plaća način na koji možemo zadržati mlade u Hrvatskoj. Ne odlaze samo niskoobrazovani. Imamo previše poreza i parafiskalnih nameta - rekla je Deranja. Dodala je kako visokoobrazovni kadar bolje prolazi.

- Od vrtićke dobi potrebno je educirati mlade. Bitno je da mladi izaberu ono što žele. Problem je u sustavu. Zašto rektori i dekani ne povećaju kvote za tražena zanimanja? Zašto netko treba biti rektor sa 70 godina? Naš sustav treba mijenjati - izjavila je Deranja te zaključila s pitanjem kako će nastavnici biti motivirani kad rade za tako male plaće?

15:00 Marko Božić iz Bellabeata, Renata Brkić iz World Businness Angles Foruma i Saša Dumić iz Cognita pokušali su odgovoriti na pitanje koje je i naziv panela: Je li znanje dovoljno? Kako uspjeti?

Marko Božić dolazi iz hrvatskog startupa Bellabeat, startupa koji je nastao prije tri godine, a Božić je kroz godine rada najviše zaslužan za vođenje inžinjerskog tima. 

- Dnevna soba nam je na počecima bila ured i skladište. To je bilo razdoblje kada smo mislili da smo uspješni i to s jednim proizvodom. Danas smo proširili paletu proizvoda i zarađujemo do nekoliko milijuna dolara dnevno - istaknuo je Božić. 

- Je li znanje dovoljno? Pruža li mi obrazovni sustav dovoljno znanja da bih vodio svoj startup? Odgovor vam se već vjerojatno pruža, a taj odgovor je ne. Treba si postaviti pitanje i treba li nas taj sustav naučiti kako voditi startup, odgovor je također ne - rekao je.

U Bellabeatu su, kaže, napravili puno pogrešaka.

- Mi na početku stvarno nismo ništa znali. Kako zapošljavati ljude, kako ih otpuštati, kako osnovati firmu. Osnivači su ti ljudi koji guraju startup. Obrazovni sustav vam može dati dobre osnove za područje koje vas zanima, ali ne može vas naučiti sve - kazao je Božić. 

Ispričao nam je  iz vlastitog iskustva kako specijalizacija u obrazovanju, ne znači nužno da ne možete raditi nešto drugo.   

- Zaposlili smo matematičara u marketingu, a on nije ništa znao o tome. On je jednostavno želio učiti i postizao je odlične rezultate. Imao je volju. Poanta je da vas ne treba obrazovni sustav naučiti tehnologiju. Ne treba vas na FER-u naučiti kako napraviti Android aplikaciju, već kritički razmišljati. To je nama važno kao startup-u - rekao je te dodao kako je uspjeh uvjetovan timom.

- Mi smo u Bellabeatu zaposlili ljude iz Google-a i Facebook-a. Najbolji ljudi ne poistovjećuju uspjeh s novcem. Vizija je bitna. Ako se uspijete okružti ljudima s kojima vam je gušt raditi, uvijek ćete moći reći kako ste uživali u procesu - zaključio je. 

Renata Brkić, visoka povjerenica u World Businness Angels Foruma za Hrvatsku, organizacije investitora koja traži startupe i pojedince i ulažu u njihov razvoj, kaže kako ju je na putu u poduzetništvo vodio lik iz crtića, profesor Baltazar .

- Prvih 20 godina karijere bila sam u korporativnom i javnom sektoru. Ja sam iz čistog bussinessa. Počela sam težiti nekoj slobodi i krenula sam u poduzetništvu u revitalizaciju projekta profesora Baltazara. Iza nas je 10 godina rada. Dobro je ispao, pokazao je da brend ima emociju i da je krasna premosnica između djece i roditelja i obrnuto- rekla je. Naravno, i tu je bilo poteškoća. 

- Djeca nisu poznavala Baltazara, poznavali su ga ljudi koji su s tim crtićem rasli '70-ih i '80-ih godina. Dobili smo puno vrijednosti jer smo upoznali genijalne ljude koji su bili sretni jer se profesor vratio. Odlučili smo im dati lik i brend. Mi smo pioniri popularizacije znanosti u Hrvatskoj. Organizirali smo Znanstveni piknik i bio je boom. Zadnje dvije sezone imali smo Znanstveni piknik na tri dana. To je naraslo na 30.000 ljudi u pet godina. Ove godine smo imali 150 škola koje su se uključile. Kroz taj piknik nastala je mreža za popularizaciju znanosti - objasnila je. 

- Shvatili smo kako bi globalno proširili brend Baltazara, shvatili smo kako moramo raditi nove crtiće. Financijski smo se iscrpili. Nismo nailazili na razumijevanje. Financirali smo se od vlasititog core businnessa i sponzora, a onda smo "nabasali"  na 'anđele'. Počeli smo raditi "pitch" i postali smo tako popularni. Nakon europskog udruženja bili smo pozvani i u svjetsko. Dobili smo nagradu za najbolju društvenu investiciju - pohvalila se Brkić. 

Trenutno rade na znanstvenom i edukativnom centru zvanom ZES, koji ove godine napokon kreće s realizacijom. 

A škola i formalno obrazovanje? Prema Brkić, ona nije niti će ikada u potpunosti pripremiti učenike za poslovni svijet. 

- Primjerice, ako idete raditi u državnu upravu za to onda imate i previše znanja jer ona nije osjetljiva na inovacije - rekla je. 

Predavanja je zaključio Saša Dumić, jedan od osnivača Cognite, tvrtke koja se bavi e-učenjem. 

- Mi smo specifična tvrtka. Imamo šest suosnivača. Većina nas je radila kao predavači u jednom informatičkom učilištu. Na početku je bila ideja - pomoću tehnologije podučavati. Puno smo učili i isprobavali. Nakon nekog vremena smo naučili prve e-learning lekcije koje su bile loše, ali smo naučili važne stvari - kakve lekcije želimo i što ne smijemo raditi kako bismo to postigli - započeo je Dumić svoje predavanje. Na tom putu imali su puno padova i uspona što je rezultiralo financijskim problemima, a neki kolege su i odustali.

- Zaključili smo da moramo raditi neke poslove za koje smo mislili da ih nećemo morati raditi. Prilagodili smo se i stalno smo radili na ideji - rekao je. Na tom putu naučili su tri važne stvari, a one su upornost i ustrajnost, kvaliteta te rješavanje problema. 

Obrazovanje s FER-a, kao i osnovnoškolsko i srednjoškolsko, dalo im je temeljno znanje, ali ne i praktično. Kao drugu važnu stvar ističe način razmišljanja, kao i vještinu rješavanja problema. 

- Formalno obrazovanje nije jedina stvar. Najviše smo znanja dobili kroz neformalno, kada smo tražili rješenje nekog problema. Onda kada ne idete s namjerom učenja a opet nešto naučite - objasnio je. 

14:00 Konferencija se nastavila panelom "Kako obrazovati učenika digitalnog doba?", koju je moderirao novinar 24sata i Expressa Boris Rašeta.

- Svaki dan trebam se ispočetka navikavati na novu poziciju. Budući da propovijedamo cjeloživotno obrazovanje, ovo je idealna prilika da i dalje učim - rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Otkrila je kako planiraju uvođenje robotike i informatike, a u skladu s tim i projekte dodatnih edukacija nastavnika.

- Svaka donacija koju dajemo djetetu je investicija. Naš je cilj pomoći institucijama da budu bolje, nikad nismo bili protiv sustava - izjavio je Nenad Bakić, predvodnik STEM revolucije. Naglasio kako je važnost ministarstva obrazovanja toliko velika da ga naziva ministarstvom budućnosti.

- Uveli smo informacijsko-komunikacijsku tehnologiju na jedan drugačiji način. Mislim da bi se takva tehnologija trebala uvoditi postepeno, tako da se oplemenjuje nastavni sat. Ako vam nešto zapne, prijeđete na sustav kreda-ploča. Trebalo bi napraviti projekt kojem bi naše društvo ušlo u informacijsko doba - rekao je Danijel Vrbanc, profesor u Željezničkoj tehničkoj školi u Moravicama. Smatra kako bi se takav sustav trebao uvoditi konsenzusom.

- Nužno je da postignemo konsenzus, kao što smo ga imali kada smo donosili Strategiju obrazovanja. U Hrvatskoj nažalost ne cijenimo konsenzus. Političarima su ciljevi određeni njihovim mandatnim razdobljima i svi imaju kratkoročne ciljeve - smatra Neven Budak, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Postoje ljudi koji zbog nerazumijevanja cijelog procesa ne ulaze u dijalog. Pitanje je što očekujemo od obrazovanja i gdje će naša djeca biti primjerice 2030. i što će ih tada dočekati? Često puta kada govorimo o obrazovanju zapostavljamo pitanje gdje će se ta djeca zaposliti. Strukovno obrazovanje također treba staviti u fokus - poručila je ministrica.

- Učenik 21.stoljeća mora baratati bazičnim znanjima. Informatizacija je samo nadogradnja. Učenik mora moći nadograditi znanja koja nauči na drugim predmetima. Na kraju će svi putem digitalnih tehnologija upravljati znanjem koje steknu - rekao je Vrbanc. Dodao je kako se neke stvari još uvijek trebaju "štrebati".

- Tri su stupa: financijska, društvena i digitalna pismenost. Ako đak izađe iz škole s fundamentalnim pismenostima, to je puno važnije od znanja koja će naučiti napamet. Dijete mora biti društveni građanin 21. stoljeća. U Švedskoj uče djecu programiranje već od prvog razreda, a u Hrvatskoj je to još uvijek opcionalno. Nedostaje nam međupredmetna digitalna pismenost. Kada govorimo o digitalnoj pismenosti, govorimo o onome što je u 19. stoljeću bilo poznavanje pisanja - rekao je Bakić te naglasio kako je potrebno razviti i kreativnost kod djece.

- Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građanin drugog reda, neće se moći snalaziti u životu. Ne smijemo razmišljati da nekoga izostavimo od stjecanja digitalnih vještina - poručila je ministrica Divjak.

- Nema dvojbe da je digitalna pismenost nužna, no ne smijemo misliti kako je ona sveti gral obrazovanja. Ako zanemarimo odgojnu komponentu obrazovanja, nemamo ništa - rekao je Budak te dodao kako nikome nije svejedno kako će društvo izgledati za 30 godina te da je potrebno uvesti građanski odgoj.

Rašeta je naglasio kako su uspješnija društva koja više cijene obrazovanje.

- Svi se slažemo oko važnosti znanosti i obrazovanja, no naviknuli smo očekivati da će netko drugi preuzeti odgovornost za obrazovanje. Često ne vidimo ni dobre strane našeg školstva. Imamo predane učitelji koji su spremni puno toga napraviti - rekla je Divjak.

- Imamo ogromnu količinu fantastičnih edukatora. Trebamo se praviti kako otpori ne postoje. Ljudi su u načelu dobri, a djeca su inspirativna. Imali smo primjer gdje su nastavnicima skidali 30% od plaće jer su radili na projektima - rekao je Bakić te dodao kako su djeca najmanji zajednički nazivnik koji svi možemo pronaći i zapitati se što je djeci potrebno.

- Kad djetetu daš tehnologiju u ruku, ono je nezaustavljivo. Kao da Messiju daš loptu - naglasio je Bakić. Rekao je kako je Finska u obrazovanju pronašla zajedništvo.

- Važno je da učenike odgojimo kako bi shvatili kako bi trebali davati više. Djeci malo previše popuštamo te djeca dolaze u srednju školu ne znajući tablicu množenja - kazao je Vrbanc.

- Poželjno je da djeca znaju još koji strani jezik osim engleskoga kojim se svi služe. Ponekad mi nažalost dolaze i studenti koji ne znaju poslati e-mail. Vrlo malo studenata odlazi u inozemstvo na razmjenu, a kada idu to se više tretira kao turizam - rekao je profesor Budak.

- Povezujući obrazovanje s turizmom trebali bismo razvijati visokoobrazovne ustanove. Vlada bi to trebala poticati jer bi takvo nešto dalo vrlo dobre rezultate - ustvrdio je Budak.

- Nitko ne dolazi na fakultete samo zbog turizma. Visoko obrazovanje mora biti međunarodno i kvalitetno - rekla je Divjak. Knjige iz škola ne bi izbacila, ali dodaje kako bi škole trebale koristiti i e-udžbenike.

- Zagovornik sam općih kompetencija. Bitnije je da djeca imaju upornost i kreativnost kako bi se mogli prilagoditi bilo kojem radnom mjestu u budućnosti. Opće kompetencije bitnije su od klasičnih znanja - smatra Nenad Bakić. 

- Važno je da ljudi imaju fundamentalna znanja i razvijene društvene vještine. S jedne strane se puno očekuje da ministarstvo daje jasne upute, a s druge strane nam sustavi pokazuju kako bi učitelji trebali imati određenu autonomiju i samosvijest da na njima sustav opstaje - rekla je ministrica Divjak.

- Kada govorimo o rangiraju u školama, treba pripremiti podatke, interpretacije tih podataka, ali moramo znati i što ćemo s tim podacima - smatra ministrica.

Na pitanje zašto rangiranje Sveučilišta stalno pada, Budak odgovara:

- Problem je što Sveučilište nije integrirano, ali je još veći problem što se ne vodimo kvalitetom. Kod nas se nažalost gleda koliko imate objavljenih tekstova, a ne kakva je njihova kvaliteta.

- Ako tražimo riječ kojom bismo upisali uspješnost društava, bila bi to izvrsnost. Potreban je sistemski napor kako bi se postigla izvrsnost. Zvuči apstraktno, ali izvrsnošću možemo sve prominenti - zaključio je Bakić.

POGLEDAJTE VIDEO

11:45 - U drugi dio konferencije uveo nas je Mislav Ante Omazić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, poznat kao odličan motivator za svoje studente. 

Na samom početku rekao je kako je zaljubljen u svoju profesiju, ali i svjestan kako na tom području ima itekako puno stvari za promijeniti. 

- Pokušavam biti što interaktivniji na predavanjima.  Funkcija obrazovnog procesa je pripremiti studenta za budućnost - rekao je. 

- U samo pet godina, vještine koje su potrebne će se potpuno izmijeniti. I dalje je na vrhu rješavanje problema. Ono što je iznimno važno da studenti ne znaju komunicirati, svi misle da je njihova profesija najbolja, ali na kraju kolegija shvate da moramo surađivati. Za pet godina, trećina ključnih vještina više neće biti toliko potrebna, koliko je danas. Stoga, moramo razmišljati što se događa oko nas - objasnio je. 

Kaže kako studente priprema za poslove koji još ne postoje i za tehnologije koje nisu izumljene kako bi rješavali probleme koji ne postoje.

- Svijet će biti bitno drugačiji, a ne znamo jesmo li uopće sigurni hoće li opstati. Pred profesorima danas nije nimalo jednostavan zadatak - rekao je. Dodao je kako je svijet u kojem živimo prilično čudan. Pola vremena na poslu nam prolazi na rutinske poslove, neovisno o poziciji, a studenti primjerice svijet oko sebe opisuju kao kaotičan, zatrpan...

- To je VUCA svijet (volatilan, neizvjestan, složen i nejasan), a to loše utječe na obrazovani proces - objasnio je. 

- Volim čuti studente kako s vremenom mijenjaju stavove. Jako je važno znati tko ste i koji je vaš put. Jedno od najgorih pitanja koje mogu postaviti studentima je tko ste. Oni mi odgovaraju s imenom i prezimenom. To je krivo jer je funkcija upoznavanja zainteresirati osobu za razgovor - rekao je Omazić. 

Zanima ga zašto su studenti upisali fakultet, a kaže kako mu često odgovaraju kako su došli po znanje, no kad ih pita koja su to znanja, oni ne znaju. 

- Dio obrazovnog procesa je griješiti. Funkcija znanja nije da stoji u glavama, nego da se stvara vrijednost - objasnio je. 

- Studente ocijenjujem prema odgovorima, a trebao bi prema pitanjima, jer odgovori zatvaraju.

Ljudi, prema njemu, nisu racionalna bića. 

- Tko od vas ima suprugu ili muža? Je li netko od vas napravio SWOT analizu prije braka? - upitao je.  U publici se čuo grohotan smijeh. - Evo, to je klasičan primjer kako emocije pobjeđuju razum - zaključio je. 

- Komunikacijske vještine su nam loše, a slušamo vrlo malo. Kroz obrazovni proces ne učimo slušati. 

- Moramo promijeniti um, vještine, ponašanje i sustav vrednota kako bi promijenili kulturu. Većina problema u Hrvatskoj je u sustavu vrednota. Cilj je od obrazovnog procesa učiniti promjenu. Intelektualac nije osoba samo s diplomom, već onaj tko preuzima odgovornost za stvari oko sebe. 

Prema Omaziću cilje je shvatiti zašto poboljšati obrazovanje prije nego kako.

- Cilj obrazovanja je prije svega je zaljubiti se, biti strastven oko nečega. Učenje bi trebalo biti zabavno - zaključio je. 

11:30 - Boris Jokić, bivši voditelj Kurikularne reforme 24sata prvi su medij koji se obrazovanjem bavio sustavno i s velikom pažnjom. To je bilo i prije no što je kurikularna reforma došla u fokus javnosti. Oni već više od 1000 dana pišu ne samo o znanstvenim spoznajama, inovacijama i pothvatima već što je i važnije o iskustvima učenika, studenata, kao i njihovih profesora, o njihovim svakodnevnim problemima i poteškoćama. Svemu dobrom i lijepom što se događa u obrazovnim ustanovama, a o čemu mi ne bi inače znali. Izuzetno podržavam i pohvaljujem rad 24sata koji je u svojoj rubrici Bolje obrazovanje odlučio kontinuirano pratiti obrazovanje u Hrvatskoj. Radi se o revolucionarnom pothvatu u hrvatskom medijskom prostoru, rekao je Boris Jokić. 

10:45 U Finskoj je obrazovanje dio identiteta. Ako učenici od vrlo rane dobi nisu učeni da uče, da imaju empatiju i kako da rješavaju probleme, kasnije obrazovanje nema smisla, rekla je znanstvenica i aktivistkinja Rada Borić, bivša predavačica na Sveučilištu u Helsinkiju.
- U Hrvatskoj nemamo zajedničku definiciju što znači dobro obrazovanje. Učimo djecu za život, a mislim kako bi ih trebalo pripremati i za poslovni život. Ne znamo što znači kvaliteta. Pitanje je jesmo li povezali obrazovanje s poslovima koji dolaze nakon što se ono završi - rekao je psiholog Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".
- Švedska Vlada pita što treba napraviti kako bi unaprijedili obrazovanje. Napravili smo novi kurikulum i nove programe. Sada uživamo u rezultatima onoga što smo prije unaprijedili - ispričao je švedski veleposlanik Lars Schmidt.
- Ako želimo išta unaprijediti, moramo početi od osnovnoškolskog obrazovanja, gdje treba uvesti informatiku. Kasnije se znanje može samo unaprjeđivati - rekao je profesor Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Naglasio je kako mlade treba pripremati za tržište rada.
- Skandinavci nikad u obrazovanje ne bi staviti interes tržišta. Ne znamo koja će zanimanja studenti raditi u budućnosti. Obrazovanje u Finskoj je nacionalni interes, a učenicima pruža komunikacijske vještine i širok spektar znanja. Kako bi inače mojih 30 studenta slavenskih studija našlo posao? Svako znanje je bitno - naglasila je Borić. 
- Tržište je vrlo važno za obrazovanje, Kad smo uvodili bolonjski sustav obrazovanja, bio sam siguran da će se dio studenata nakon preddiplomskog studija zaposliti, ali se to danas ne događa jer studiji nisu usklađeni sa tržištem pa studenti moraju upisivati i diplomski studij - poručio je Burušić.
- Mislim da bi male zemlje poput vaše trebale ulagati u izvoz i obrazovati ljude za vještine koje će im pomoći u tome - savjetovao je švedski veleposlanik.
- Pokrenuli smo start-up programe u kojima naši studenti mogu stvarati vlastite tvrtke. Tako potičemo poduzetništvo - ispričao je Vrček.
- U Finskoj se obrazuje za dugoročno razdoblje. U Hrvatskoj smo se orijentiali na kratkoročne ciljeve - smatra Borić.
- Obrazovanje mora biti orijentirano na tržište, globalno tržište - rekao je Schmidt.
- Mnogi naši studenti nisu u mogućnosti izabrati što žele učiti. Nisu u poziciji donositi vlastite odluke u obrazovanju što se vidi kasnije kada trebaju donijeti odluke - objasnio je Burušić.
- Inovacije su prije svega stanje uma. Morate to razumjeti kako bi mogli uspjeti - naglasio je Vrček.
- U izbjeglicama vidimo priliku da uložimo u njihovo obrazovanje - istaknuo je švedski veleposlanik.
- Učitelji su jako važni. U Hrvatskoj su malo plaćeni te se nalaze u lošoj poziciji. Trebali bismo uložiti puno novaca u njihovo usavršavanje - smatra Burušić. Dodao je kako postoje stvari gdje je naš obrazovni sustav bolji od skandinavskog. Naši se učenici, prema rezultatima istraživanja, osjećaju sretnim.
- U Finskoj su profesori vrlo cijenjeni. Dobro su plaćeni - ispričala je Borić.
- Jedna od naših najvažnijih reformi je bila da se učiteljima omogući da se bave inovacijama i rade kako misle kako bi trebali. Učitelji moraju biti ponosni što se nalaze u učionicama - zaključio je švedski veleposlanik.

10:00 - Ivica Puljak. znanstvenik i profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu objasnio je važnost STEM područja i koje su mu glavne prekretnice u društvu te slikovito objasnio suvremenu važnost matematike za svakodnevni život. 

- Kome treba ta matematika? Odgovor je vama! - jasno je rekao Puljak. 

- Ja sam profesor i imam profesionalnu deformaciju da ljudima sve objašnjavam – odmah je upozorio publiku.

- Postoji mali interes za STEM zanimanja i to se reflektira na društvo I tako ide u krug. Često se govori o tome da povećamo broj studenata za STEM. Mi smo to učinili u Splitu, ali nema dovoljno studenata za to područje – rekao je. Dodao je kako je najbolja godina u svijetu  bila 2015, nikad nije bilo manje gladi I siromaštva, a ljudi su živjeli sretnije. Prema Puljku, kako bi se najbolje snašli u budućnosti bitni su znanje te rad. Budućnost je tehnologija.

- Više od 80 posto poslova zahtijevat će neke tehnološke vještine. Ljudi koji rade sa STEM predmetima imaju veću plaću i oni su budućnost, Budućnost je STEMovska. Umjesto STEM predmeta bolje je govoriti o STEM vještinama I STEM znanjima - naglasio je.

Usporedio je svoje zanimanje s društvenim znanostima.

- Društvo je komplicirano, ja se bavim akceleratorima i to nije toliko komplicirano kao društvo. I druge stvari su važne. STEM nije sam za sebe, on se mora integrirati u vještine i društvo - rekao je. 

Na pitanje je  li matematika zaista važnija od povijesti, Puljak je prvotno odgovorio kako je.

- Matematika je jednakija i važnija – našalio se i dodao kako po broju sati u školstvu, matematika zaista je zaista duplo važnija od povijesti u obrazovnom sustavu.

- Pogledajte samo koliko sati matematike imamo tjedno, 70 sati više nego povijesti - usporedio je. 

O 'bubanju' napamet i učenju s razumijevanjem rekao je kako nam je to velika dilema u društvu.

- To su lažne dileme, nama treba balans. Učenici nam trebaju biti opterećeni s pravim sadržajima. Ne smijemo dijeliti predmete, STEM treba povući kroz sve - objasnio je Puljak.

O čemu ovisi STEM? Kaže kako su STEM predmeti dobro zastupljeni, ali to nije problem.

- Problem za STEM područje je društvo čiji se problemi reflektiraju i na obrazovanje, druga stvar su roditelji koji ne razumiju važnost STEMa, a treća stvar je nepoštivanje učitelja i njihov loš status. Edukacija je rješenje za roditelje te briga o učiteljima - jasno je poručio. STEM se u Hrvatskoj dobro promovira kroz par projekata, a izdvojio je ProMikro platformu te JOBSTEM project.

Njegovo viđenje školstva bitno se razlikuje od sadašnjeg stanja. 

- Mogući doprinos rješenju je vjeronauk premjestiti u crkve jer bi se tako osiguralo 300 milijuna kuna za opremanje STEM laboratorija - rekao je, no, prema Puljaku, problem je na više razina. 

- Djecu treba pokušati motivirati. Ali motivacija je kratkog vremena. Mi smo u skupini zemalja koje imaju male plaće za učitelje, ali one same po sebi neće povećati kvalitetu rada. Opremanje škola I povećanje standarda je također bitno. Trebamo povećati kompetitivnost I nagraditi najbolje učitelje, povećati im plaću za 30 posto. Mora se znati tko radi dobro. Treba poticati privatne škole. Javnom sektoru treba konkurencija - objasnio je naš znanstvenik. 

O kompliciranim temama ovaj znanstvenik svojim učenicima objašnjava slikovito, kao što je i gledateljima objasnio zašto učiti matematiku. 

- Zato što je lijepa i elegantna! Sjećate li se vi kako ste bili ushićeni kada ste dobro riješili zadatak? Odgovor je i zato što nam treba za svakodnevni život. Ja svaki dan koristim matematiku. Izračunao sam vjerojatnost kako ću na ovu konferenciju doći živ, u suprotnom ne bi ni došao - našalio se. 

- Naša sveučilišta nisu dobra. To pokazuju brojevi. Nisu ni loša. Moraju bit bolja, a rješenje je u politici. To zasad nije politički projekt. 

- Mi naše pojedince ne treniramo dovoljno. Messi primjerice svaki dan trenira, a mi naše najbolje pojedince ne treniramo. Nemamo elitne fakultete kako bi ih trenirali. Što država radi za nadarene pojedince? Puno toga je na nama samima, a država ne radi puno. Politika nam je loša i neodgovorna i mladi to vide i shvaćaju. Mi moramo stvoriti zemlju u koju se mladi ne vraćaju  jer imamo lijepo sunce i more. Ja želim da se vrate jer žele razvijati svjetsku znanost - jasno je rekao te poručio kako se više brinemo o nogometu i košarci nego o obrazovanju. 

Pričao je i o svemiru, raznim procesima u prirodi te o Higgsovom bozonu. 

- Ljudi su mislili prije nekoliko tisuća godina da su oni centar svemira, ali to se kroz godine mijenjalo. Danas znamo da uopće nismo centar. Mi smo danas, koristeći matematiku, saznali kako je izgledao svemir u svojim počecima. Pitanja o svemiru su za znanost, iako se prije mislilo da su ona područje filozofije i religije. Zašto smo pronašli Higgsov bozon? Priroda se sastoji od čestica. Jedini mali problem je ako u tu relaciju stavite masu, onda ova poznata relacija više ne funkcionira - uveo nas je u daljnjem objašnjenje. 

- Da među nas uđe poznata osoba, mi bi se oko nje okupili. Ona bi se sporo kretala zbog nakupine ljudi. Mi danas mislimo da je cijeli svijet prožet Higgsovim poljem. Zato samo napravili najveći akcelerator, stavili smo ga 100 metara ispod razine zemlje. Ideja je da protone ubrzate u tim tunelima do brzine svjetlosti. Sagradili smo detektore koji su veliki kao zgrade i najveću mrežu računala. Zanimalo nas je kako je izgledao svemir kad se stvorio. Mi smo dokazali da na jednoj ideji može raditi cijeli svijet. Pronašli smo nešto novo - ponosno je rekao Puljak. 

Na kraju se osvrnuo se i na Cjelovitu kurikularnu reformu na kojoj je radilo 500 ljudi. Rekao je kako i dalje nije dobro što čekamo da obrazovanje postane važno. 

Švedski veleposlanik Lars Schmidt o boljem obrazovanju i skandinavskom obrazovnom modelu:

POGLEDAJTE VIDEO

9.30 - Na otvorenju konferencije okupljenima su se obratili direktor za Hrvatsku Styria International Boris Trupčević i glavni urednik 24sata Goran Gavranović. Zahvalili su svim novinarima i urednicima te profesorima i učiteljima.

 - Svi želimo najbolje za svoju djecu, želimo da žive bolje živote od nas - rekao je Boris Trupčević, glavni menadžer Styrije za Hrvatsku, na početku konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".

- Obrazovanje je u minula vremena bio jedini izlaz iz bijede i siromaštva. Sada ulazimo u doba ideja koje počiva na osmišljavanju, kreativnosti, proučavanju i davanju smisla - rekao je Trupčević.

- Obrazovanje je danas svima dostupno, ali nažalost neučinkovito. To je cijena koju ćemo nažalost platiti svi - naglasio je Trupčević.

- Djecu ne učimo kritički misliti, ne učimo ih čak ni kako učiti. Netko je rekao kako nepismeni u budućnosti neće biti oni koji ne znaju pisati, već oni koji ne smiju učiti - rekao je Trupčević. Dodao je kako se u Hrvatskoj od ishoda obrazovanja očekuju ideološki pogledi, a ne budućnost djece.

- Redakcija 24sata već tri godine svaki dan bori se za bolje obrazovanje jer znamo da je obrazovanje vrijedni kapital. To su prepoznali i naši građani kada su zbog obrazovanja izašli na ulice. I narednih 1000 dana ćemo se truditi da obrazovanje bude najbitnija društveno-politička tema - kazao je Trupčević.

- Dokazivat ćemo da je bolje obrazovanje moguće sad i odmah. Pričat ćemo o tim nastavnicima koji našu djecu spremaju za budućnost - rekao je Trupčević.

- Odgoj i obrazovanje ne počinje u osnovnoj i srednjoj školi. On počinje već u predškolskoj dobi, a važno je i visokoškolsko obrazovanje. Jasno je da STEM područje nije najvažnije, ali danas je među najpotrebnijima - rekao je Trupčević te istaknuo kako su bitna i druga područja, 

- Nadamo se da ćemo proširiti platformu koja se bavi obrazovanjem kako bi obrazovanje dobilo položaj koji zaslužuje u našem društvu - zaključio je Trupčević.

- U svijetu današnjih medija priča traje jako kratko. Bila je gotovo nemoguća misija pričati jednu temu više od 1000 dana - izjavio je glavni urednik 24sata Goran Gavranović.

- Ulaganje u mlade najbolja je investicija koja će se sigurno vratiti. Zato 24sata tu temu redovito prate - rekao je Gavranović te naglasio kako su se temi pridružili profesori, poslodavci, ali i čitatelji.

- Znali smo od početka da su svi genijalci plod entuzijazma pojedinca, a ne sustava. Htjeli smo da obrazovanje izađe iz učionica, a u tome smo uspjeli: obrazovanje je postalo top tema - ispričao je glavni urednik.

- Vijesti međutim nisu dobre. U tri godine zatvoreno je mnogo škola, no napravljen je barem prvi korak - rekao je Gavranović te zahvalio svim novinarima i urednicima te profesorima koji su podržali akciju.

- Na kraju ćemo iznijeti jednu tajnu. Boris Trupčević idejni je začetnik ove ideje koji nas je gurao da idemo naprijed. Preskroman je da bi to sam priznao. Učinili smo jedan mali, ali važan korak - zaključio je Gavranović.

POGLEDAJTE VIDEO

________________________

Obrazovanje, školstvo, reforme, stručno povjerenstvo - sve te velike fraze kao da su počele zamagljivati ono od čega se kreće kad razgovaramo o obrazovanom i naprednom društvu - klince.

One klince koji svako jutro ulaze u nove ili stare zgrade svojih škola, koji imaju novi model tenisica ili nose Bandićeve šlape, oni koji će upaliti mikroračunalo ili otvoriti posuđeni udžbenik. Svi su oni temelj te velike, važne priče koja nije samo tema u trendu, to je budućnost i, još važnije, sadašnjost svih nas. A ta sadašnjost je svijet koji se jako brzo mijenja. To je svijet u kojem nove tehnologije pružaju dosad neviđene mogućnosti razvoja, ali se vrlo lako mogu okrenuti protiv nas. To je svijet u kojem dolazi do golemih društvenih promjena pred našim očima. A da bi znali prevladati komplicirane puteve koji ih čekaju, ali i prvenstveno uživati te iskoristiti sve što im se pruža, moramo im za početak ponuditi dobre prilike.

I baš zbog tih prilika koje bi svoj djeci jednako trebale omogućiti da stvore i bolju Hrvatsku razgovarat će se danas na najvećoj konferenciji o obrazovanju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”. Konferenciju organizira 24sata. U Obrtničkoj komori u Zagrebu dat ćemo riječ ljudima koji se svakodnevno bave tom toliko važnom temom - obrazovanjem. Dat ćemo riječ nastavnicima, znanstvenicima, roditeljima, pa i politici. A što je najvažnije, dat ćemo riječ i mladima. Jer obrazovanje nije jednosmjeran proces - koliko mi obrazujemo svoju djecu, toliko i oni obrazuju te odgajaju nas.     
        Jedan od govornika na današnja tri panela je dekan Fakulteta organizacije i informatike Neven Vrček. FOI je jedna od institucija koje već godinama njeguju dobre veze s poslodavcima.

- Cijelom našem obrazovnom sustavu potrebna je suvremenija nota. Pod hitno moramo uvesti nove sadržaje, nove pristupe podučavanju i učenju, odnosno osuvremeniti obrazovanje - smatra prof. dr. sc. Neven Vrček.

Digitalno zrele škole

S njim se slaže i Danijel Vrbanc, nastavnik Željezničko-tehničke škole u Moravicama, kojega je Microsoft ove godine proglasio inovatorom godine u obrazovanju.

- Cilj je da se počne raditi u pravome modelu, ma kakav on bio. Mora postojati konsenzus oko svih pitanja koja se tiču obrazovanja. Obrazovanje je uvijek bilo važno, a danas naročito zbog tehnološke revolucije unazad 30-ak godina te informatizacije - ističe Vrbanc.

A jesu li informatizacija i digitalizacija previše naglašene kao teme reforme obrazovanja, danas će uz Danijela Vrbanca pojasniti ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, osnivač projekta Croatian Makers, te profesor i povjesničar Neven Budak.

- Živimo u digitalnom dobu koje ne dopušta da ignoriramo potrebu da škole budu digitalno zrele. Međutim, reforma obrazovanja je širi pojam od same digitalizacije školstva jer, prije svega, uključuje promjenu pedagoške paradigme - rekla je ministrica Divjak za 24sata.

Što donosi budućnost

- Suvremeni pristup učenju, i ujedno razvoju mladih ljudi, trebao bi se bazirati na tri stupa. Prvo, učenicima trebaju osnovne pismenosti, kao što su klasična i numerička pismenost, društvena pismenost, financijska i informatička pismenost. Zatim, bitne su im vještine, među kojima je najbitnija vještina učenja, a zatim vještina rješavanja problema, kritičko razmišljanje, vještina komuniciranja i suradnje. Na to se nadograđuje treći stup, a to su osobine karaktera, kao što su upornost, kreativnost, vodstvo... - kaže Nenad Bakić.

A kako primjenjivati nova znanja u nastavnom procesu te dati najbolje savjete studentima kako da iskoriste školovanje otkrit će prof. Mislav Ante Omazić i prof. Ivica Puljak.

- Nažalost, obrazovna praksa koja se do danas fokusirala na transfer statičnog znanja ne može se nositi s tim promjena. Ta nova praksa se bazira na brzoj adaptaciji i reakciji, ali to i dalje nije dovoljno. Današnje učenje se mora fokusirati na ono što želimo postati, paradoksalno ne znajući što će nam budućnost donijeti - kaže Omazić.

O tome kako u praksi izgleda pokrenuti vlastiti (uspješan) posao predstavili su vlasnici start-upova Bella Beat i Cognita, te organizacije World Business Angels Forum.

“Pita li se ovdje išta poslodavce i poduzetnike”, pitanje je trećeg panela današnje konferencije, na kojem će upravo čelni ljudi najvećih hrvatskih tvrtki - VIP-a, RBA, Ine i Hrvatske pošte, te ravnateljica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja - izložiti svoje viđenje problema u školovanju mladih za današnja poslovna tržišta. Uz to, svi mladi gosti konferencije imaju danas priliku upoznati moguće poslodavce na Speed Datingu s poslodavcima koji traje paralelno s konferencijom.

Vrijeme nam je iscurilo

Mnogo je razloga zbog kojih svaki dan, na svim platformama, treba razgovarati o obrazovanju. Roditelji su prezaštitnički nastrojeni s pravom - sustav se ne mijenja već desetljećima, a teško je gledati kako propada fantastičan potencijal generacija djece u koju ulažu baš sve što imaju.

Nastavnici su ogorčeni s pravom - to su ljudi koji, u većini slučajeva, ulažu sve što mogu u odgoj naše djece, kakva god ona bila. A za to su omalovaženi, ismijavani, sve lošije plaćeni.

A politika? Politika trguje našim životima i životima naše djece po preniskoj cijeni, cijeni koja zanima samo manjinske interesne skupine.

I zato svaki dan treba inzistirati na prilikama koje moramo davati našoj djeci. Prilike im treba pružiti u svim oblicima - pa i onda kad nam se čini da putevi kojima te prilike dolaze nisu pravocrtni. Nažalost, odavno nam je iscurilo vrijeme za pravocrtna rješenja. I baš zato, 24sata će nastaviti pisati i razgovarati o obrazovanju. Svaki dan, svaki tjedan, na svim platformama.

Partneri konferencije su: FOI, WBAF, Obrtnička komora Zagreb, e-student, Raiffeisen banka, Vipnet, HEP i INA.