"S modernom tehnologijom učenici neće postati pametniji"

Među najvećim problemima hrvatskog obrazovnog sustava je, napominju zaposleni u sustavu, roditelji, ali i djeca, neadekvatna opremljenost škola. Dok jedni imaju najnoviju računalnu opremu, u drugim školama se na satovima informatike dvoje ili troje djece gura na jednom računalu. Turska je uvela revoluciju obrazovanja, i to digitalnu. Sve njihove škole postat će e- Škole. Kod nas je ta inicijativa tek pokrenuta. 

U sljedeće tri godine u projekt digitalizacije uključit će se 150 škola. Od ove godine njih 20, a početkom iduće godine još 130 škola. Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prenosi BBC, pokazalo je da ulaganje u samo školska računala i tehnologiju ne poboljšava rezultate učenika. Stručnjaci smatraju da je česta upotreba računala u školi povezana sa slabijim rezultatima. Edukacijski direktor OECD-a Andreas Schleicher kaže da je školska tehnologija dala “previše lažne nade”. 

Tom Bennett, stručnjak britanske vlade za ponašanje učenika, smatra da su učitelji “zaslijepljeni” školskim računalima. Izvještaj OECD-a istražuje utjecaj školske tehnologije na rezultate međunarodnih testova, poput PISA, koji se polažu u više od 70 zemalja, te testova koji mjere digitalne vještine. U zemljama koje su puno uložile u informacijsku tehnologiju u školama nije došlo do “vidljivog napretka” u rezultatima PISA testova za čitanje, matematiku ili znanost, zaključak je istraživanja.

- Jedno od otkrića koje najviše razočarava jest da društveno-ekonomski jaz između učenika nije smanjen tehnologijom, nego je možda čak i porastao - objašnjava Schleicher. Od sedam zemalja s najvišim stupnjem korištenja interneta u školi, u tri zemlje došlo je do značajnog pada u vještini čitanja – Australiji, Novom Zelandu i Švedskoj. Osim toga, još tri zemlje imale su rezultate koji su stagnirali – Španjolska, Norveška i Danska. Zemlje i gradovi s najnižom upotrebom interneta u školi – Južna Koreja, Šangaj, Hong Kong i Japan – postigli su najbolje rezultate na međunarodnim učeničkim testovima.

Schleicher kaže kako otkrića studije ne bi trebala biti izgovor za nekorištenje tehnologije, nego poticaj da se traži uspješniji pristup. Škole ne trebaju smanjiti upotrebu tehnologije.

S time se slaže i profesorica informatike Lidija Kralj. Ona je pokrenula školski kurikulum “Sigurnost djece na internetu”, koji se danas provodi u mnogim školama.

- Ključ uspjeha učenika nije tehnologija, niti ona informacijska niti klasična - papir i olovka. Ključ uspjeha su dobri učitelji, koji znaju odabrati dobre metode rada s učenicima, koji motiviraju i potiču učenike da naprave više i bolje. Tehnologija nam daje priliku da koristimo drugačije metode, omogućuje povezivanje, suradnju i komunikaciju te daje pristup obrazovnim sadržajima. No tehnologija ništa od toga ne radi sama. Kvalitetu i sadržajima i metodama daju učitelji, a dobri učitelji znaju kako pametno, odgovorno i primjereno upotrijebiti tehnologiju u obrazovanju - zaključuje profesorica Lidija Kralj.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje