Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Vlada je spremna uključiti se u proces deblokade Trećeg maja

Premijer je zahvalio vatrogascima, vojnicima i svima onima koji su sudjelovali u gašenju požara u Šibensko-kninskoj županiji. Osvrnuo se i na posjet novoizabrane predsjednice Europske komisije...

Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak, posljednjoj prije dvotjednog godišnjeg odmora, zahvalio je vatrogascima, vojnicima i svima onima koji su sudjelovali u gašenju požara u Šibensko-kninskoj županiji. 

- Onim malo ozlijeđenima želim brz oporavak. A vrlo brzom reakcijom identificirana je osoba koja je podmetnula požar - istaknuo je. 

Osvrnuo se i na posjetu novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ovog tjedna.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Posjetila je Hrvatsku kao treću zemlju, nakon Francuske i Poljske i to je veliki signal poštovanja - rekao je Plenković. 

Što se tiče novog kruga poreznog rasterećenja i mjera za mlade zaposlene koji do 25. godine neće plaćati porez na dohodak, a oni do 30. godine će taj porez plaćati upola manje, istaknuo je kako je to poseban signal mladima.

- To su mjere koje služe i demografskoj revitalizaciji, kao poticaj za ostanak mladih - poručio je.  

Komentirao je i nepovećanje plaće zdravstvenim djelatnicima za četiri posto. 

- Želimo jedan transparentan, jasan okvir djelovanja Vlade kroz dijalog sa socijalnim partnerima, pri čemu moramo voditi računa o cjelini. Samo na taj način, gdje imamo na umu sve moguće aspekte, sve resore, možemo donositi odluke koje su finanancijski održive i koje su realne. Mi jednako držimo do svih djelatnika u zdravstvenom, obrazovnom sustavu, policiji, državnim službama... Spremni smo za dijalog - rekao je Plenković. 

Plenković: Neprimjerene reakcije iz BiH

Vlada je na sjednici u četvrtak dala 25,8 milijuna kuna za financiranje kulturnih, obrazovnih, znastvenih i zdravstvenih programa za Hrvate u BiH. 

- Vlada kontinuirano skrbi o Hrvatima u BiH, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u BiH, čime ujedno potvrđuje i odgovornu politiku Republike Hrvatske prema BiH, kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi - istaknuo je državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH, Zvonko Milas. 

U tom kontekstu premijer Andrej Plenković iskazao je žaljenje zbog žestokih reakcija koje su došle od dužnosnika BiH na "krivo interpretirane i prenesene vijesti tijekom posjeta predsjednice Izraelu, u jednom izraelskom mediju bez provjeravanja činjenica." 

- Vidjeli ste  vrlo neugodan primjer i, moram priznati, apsolutno neprimjerene reakcije koje su došle iz BiH. Šaljem poruku svim dužnosnicima u BiH da su Hrvatska i BiH dvije zemlje koje su vezane jedna na drugu, koje su prijateljske, međusobno se poštuju i da s punim uvjerenjem mogu reći da većega zagovornika, prijatelja , saveznika od RH BiH nema - poručio je Plenković dodavši kako je važno uvažavanje i rješavanje otvorenih pitanja. 

- Pelješki most nije otvoreno pitanje, to je strateški projekt za povezivanje južnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije, čija će realizacija u konačnici pomoći i ljudima u BiH koji žive na području Neuma - poručio je. 

Novi savjetnik za otkup Ine je tvrtka Lazard

Istaknuo je i kako je Savjet za Inu u srijedu odabrao novog savjetnika za otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a, a kojeg je danas na sjednici Vlada i potvrdila. 

- Savjet je odabrao jednog investicijskog savjetnika prošle godine, ali došlo je do poteškoća i nakon što one nisu bile razriješene ta odluka stavljena je van snage. Odabrali su drugu globalnu investicijsku kuću, riječ je o Lazardu, kući koja je poznata hrvatskoj Vladi, koja je sudjelovala u refinanciranju duga u cestovnom sektoru - istaknuo je premijer dodavši kako će odmah danas ministri energetike Tomislav Ćorić te financija Zdravko Marić potpisati ugovor s Lazardom.  

Marić je ponovio kako zbog odustajanja od sklapanja ugovora s tvrtkom Morgan Stanley, osim izgubljenog vremena, nema nikakvih financijskih gubitaka. Što se tiče sklapanja ugovora s novim savjetnikom Lazardom, kako je istaknuo Marić, ukupna financijska težina tog angažmana bit će do devet milijuna eura.

Vlada spremna uključiti se u proces deblokade 3. Maja

Vlada je donijela i zaključak kojim iskazuje spremnost za uključivanje u proces deblokade računa brodogradilišta 3. Maj, kao i pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji.

- 3. Maj nam se u srpnju obratio sa zahtjevom za izdavanjem državnih jamstava. Htio bih podsjetiti da je riječ o društvu koje je 2017. završilo proces restrukturiranja, čiji je poslovni račun već duže vrijeme u deblokadi. Za razliku od Uljanika. 3. Maj nije prezadužena kompanija, da nije bilo pozajmica Uljaniku, ona bi mogla normalno funkcionirati jer su i sadašnji potencijalni kupci izrazili interes za završetak brodova, a postoji interes i za gradnju novih brodova - poručio je Plenković. 

Ministar gospodarstva Darko Horvat istaknuo je kako se ovom odlukom zadužuje društvo Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.d., za provedbu sveobuhvatne analize o zahtjevu za izdavanjem državnih jamstava. 

- Potom će Ministarstvo gospodarstva predložiti konkretne mjere za realizaciju tog zahtijeva i uputiti ih do 29. kolovoza Ministarstvu financija - rekao je Horvat. 

Vlada je na sjednici donijela smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine. 

- Naglasak smo stavili na daljnje jačanje fiskalne održivosti ii gospodarskog rasta uz adekvatnu skrb svih građana, pri čemu će ključne reformske aktivnosti biti usmjerene na jačanje dugoročnog potencijala gospodarstva, na ostvarivanje realne konvergencije prema zemljama unutar EU i smanjenja makroekonomske neravnoteže. Pri tome ćemo učinkovito koristiti proračunska sredstva, sa strogom kontrolom rashodovne strane. Sve što bude u varijanti koju smo imali u 2017. 2018., višak prihoda, bit će korišteno za smanjenje javnog duga - istaknuo je Plenković. 

Što se tiče rasta BDP-a, dodao je, Vlada nastavlja s projekcijama rasta u 2019, a procjena je da to bude oko 2,8 posto, u 2020. 2,5 posto, a u 2021. i 2022. 2,4 posto.

- Radit ćemo dalje na unaprjeđenju poslovnog okruženja, poboljšanju pravosudnog sustava, sustava državne uprave, daljnjoj aktivaciji državne imovine, a ono što je posebno važno je da nastavimo reformu obrazovanja povezujući tržište rada i obrazovnog sustava, jačat ćemo sustav socijalne i zdravstvene skrbi... - poučio je premijer.  

Prihodi državnog proračuna u 2020. godini, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna.

Glavni pokretači rasta, dodao je, bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.

Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.

Što se tiče javnog duga, njegov udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto.

- Tempo pada javnog duga četiri puta je brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura - istaknuo je Marić.

Izgradnja zgrade dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo na Sušku

Vlada je dala i suglasnost ravnatelju KBC Rijeka za sklapanje ugovora za izvođenje radova na izgradnji zgrada dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo, termoenergetskog bloka te otvorenog višeetažnog parkirališta sa zajednicom ponuditelja Kamgrad d.o.o. i GP Krk d.d u iznosu od 799,3 milijuna kuna s PDV-om. Izgradnja će ići na teret državnog proračuna. 150 milijuna kuna već je osigurana ove godine, a do 2023. će se osigurati još iznos od 649,2 milijuna kuna. 

Vlada daje i 43 milijuna kuna za uspostavu objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. 

350 milijuna kuna za obnovu željezničke infrastrukture

Osim toga, dali su suglasnosti i  HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje kod OTP banke radi financiranja obnove željezničke infrastrukture u iznosu od 350 milijuna kuna s kamatnom stopom od 1,67 posto. Za to je Vlada izdala državno jamstvo.

Gradu Zagrebu 300 milijuna kuna

I Gradu Zagrebu dali su suglasnost za zaduženje kod PBZ u iznosu od 300 milijuna kuna, s rokom otplate kredita od pet godina uz poček od dvije godine, u 10 jednakih šestomjesečnih rata, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 1,08% te bez naknade za obradu zahtjeva i odobrenje kredita. Sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnih projekata - ustanove kulture, vrtića, škola, zdravstvene, sportske objekte te objekte socijalne skrbi, kao i za žičaru Sljeme.

Komentari (47)
  • Kad čuješ izjave premjera Plenkovića neupućeni bi rekao da sve štima u RH i samo što nismo stigli Švicarsku! Kad ono puno zuje, a malo meda daju!

    1. 8. 2019,   11:24
  • Hoće li i vatrogasci dobiti nešto za svoj nadljudski trud, rad van radnog vremena, rad izvan mjesta prebivališta, noćni rad i sve druge pogodnosti koje znate sebi dodijeliti?

    1. 8. 2019,   10:32
  • Kad vidiš premjera Plenkovića odmah uočiš kako optimistično izgleda čovjek koji je osigurao svoju odstupnicu!

    1. 8. 2019,   11:45