Marić: Dvije godine zaredom ostvarili smo proračunski višak

Premijer Andrej Plenković zadovoljan je kako su u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji obranjeni objekti od poplava i nabujalih vodostaja.

- Možemo konstatirati da je sustav obrane od poplava jako dobro funkcionirao s obzirom na poredbenu analizu sa proteklim godinama, osobito u Karlovcu. Obišli smo Logorište gdje je inače znalo biti i po metar vode u kućama dok nismo uveli box barijere - istaknuo je i zahvalio svim službama na terenu za jako dobro obavljen posao. 

Osvrnuo se i na sastanak Vijeća za demografsku revitalizaciju prošlog tjedna koji je ocijenio vrlo kvalitetnim i na kojim su donijeli nekoliko novih mjera. 

- One su konkretne, planiramo ih kroz proračunska sredstva za 2020. i to je nastavak naše cjelovite politike demografske revitalizacije. Kao što znamo, mi imamo problem negativnog prirodnog priraštaja koji je problem i fenomen koji postoji u gotovo polovici država članica EU i ja sam tu temu otvorio na neformalnom sastanku Europskog vijeća prošlog tjedna - istaknuo je Plenković dodavši kako bi se trebala naći sredstva za pomoć državama koje se bore s tim problem, pri tom bocnuvši zastupnike Mosta istaknuvši razliku od traženja odštete od EU, za što se oni zalažu. 

- Signalizirali smo da bi se u ključnom financijskom okviru, koji će se dogoditi za vrijeme našeg predsjedanja, trebale predvidjeti  mjere u okviru politike uključivosti i socijalne politike i trebalo pronaći način kroz sredstva Europskog socijalnog fonda ili na neki drugi način pomoći državama članicama, pa tako i Hrvatskoj. Tu se, naravno, ne radi o nikakvom traženju odštete - rekao je.

Zahvalio je ministru obrane Damiru Krstičeviću i svima nadležnima za vraćanje MIG-a 21 legendarnog pilota Rudolfa Perešina iz Austrije u Hrvatsku. 

- To je tema na kojoj se godinama pokušavao napraviti iskorak, ova Vlada ga je napravila, tiho, koncentrirano. Mislim da je to jedna satisfakcija za sve pilote, branitelje i obitelj poginulog Perešina - poručio je. 

Ćorić: Spremna je obrana od vodnog vala, ne očekuju se lanjski vodostaji

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ustvrdio je u četvrtak da je područje kojem se približava vodni val spremno za obranu od poplava, a u Hrvatskoj Dubici i Jasenovcu ne očekuju se prošlogodišnji rekordni vodostaji.

Na novinarsko pitanje o stanju na područjima koja su proteklih dana bila pod mjerama obrane od poplava, Ćorić je uoči sjednice Vlade izrazio uvjerenje da je na području Karlovca i Hrvatske Kostajnice najgore prošlo.

"Tijekom noći imamo opadanje na većini sustava vodostaja. Područje koje će sada biti pod pritiskom je južno od Hrvatske Kostajnice, odnosno Dubice i Jasenovca", rekao je ustvrdivši kako je to područje spremno za obranu.

"Ne očekuju se krajnje visoki vodostaji koji su bili prošle godine, preko 900 centimetara, i vjerujemo da će to proći bez većih problema", kazao je Ćorić.

Dodao je kako je zadovoljan postignutim u Hrvatskoj Kostajnici i Karlovcu.

"I građani su se složili da smo ove godine u odnosu na prethodne postigli jako dobar rezultat u obrani imovine od poplava, zadovoljan sam i zahvalan HV-u, vatrogasnim postrojbama i svim institucijama koje funkcioniraju u ovim situacijama", kazao je.

Odgovarajući na novinarska pitanja o mirovinskoj reformi i prikupljenim potpisima referendumske inicijative "67 je previše", Ćorić je rekao da je volja građana jasno detektirana prikupljenim potpisima.

Kao bivši ministar tog resora, kaže, svjestan je nužnosti reforme mirovinskog sustava.

"Prosječan radni vijek u Hrvatskoj je oko 30 godina, a s druge strane on je u EU-u 37 godina", istaknuo je Ćorić dodavši kako bi "svi zajedno trebali stati i razmisliti kakav mirovinski sustav želimo".

Marić: Dvije godine za redom smo ostvarili proračunski višak

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je Vladu o izvršenju državnog proračuna za 2018. godinu istaknuvši kako je lani stopa rasta rashodne strane BDP-a bila 2,6 posto. 

- Glavni doprinos je došao od domaće potražnje, dakle od osobne potrošnje i investicija, izvoz je također imao dobar rezultat, no obzirom na i dalje visoku uvoznu ovisnost našeg gospodarstva, ukupni neto izvoza prošle godine je bio negativan - rekao je. 

Što se tiče proizvodne strane BDP-a, dodao je, sve aktivnosti, izuzev industrijske proizvodnje, su zabilježile dobre stope  rasta i pozitivne su. 

- Nastavljen je trend rasta zaposlenosti i pad nezaposlenosti, inflacija je bila na razini od oko jedan posto - rekao je. 

Što se tiče prihoda državnog proračuna, oni su ostvareni u iznosu od 129,4 milijarde kuna što je, naglasio je, na razini plana. 

Što se tiče poreznih prihoda, oni su ostvareni u iznosu od 78 milijardi kuna, što je porast od 3,7 posto u odnosu na 2017. 

- Porez na dodanu vrijednost izvršen je u iznosu 51,6 milijardi, što je 8,3 posto. Porez na dobit ostvaren je u iznosu 8,5 milijardi kuna, odnosno 2,7 posto više. Druga godina za redom gdje bilježimo rast poreza na dobit. Prihod od posebnih poreza i trošarina u iznosu 15,9 milijardi kuna, što je oko 4,8 posto više. Doprinosi 24,9 milijardi i to je povećanje od 7,3 posto. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu 10,7 milijardi, što je porast od 27 posto, zatim prihodi od imovine u iznosu 2,3 milijarde, što je smanjenje u odnosu na 2017. za 24,8 posto. Najveća nominalna dobit je došla od našeg dijela i udjela u INA-i i HEP-u, no kad gledamo ukupnu brojku ne smijemo zanemariti činjenicu da je to bilo smanjenje - istaknuo je dodavši kako su također smanjeni i prihodi od koncesija. 

Ukupni rashodi državnog proračuna izvršeni su u iznosu od 129,6 milijardi kuna, što je 98,4 posto od plana Vlade. U odnosu na 2017., dodao je, to je povećanje od 3,7 posto.

- To znači da smo odgovorno i transparentno izvršavali proračun do samog završetka - rekao je. 

S jedne strane, dodao je, imamo bolju apsorpciju EU fondova, a s druge strane imamo povećanje rashoda za mirovine i mirovinska primanja obzirom na provedene dvije indeksacije, potom povećanje rashoda za zaposlene. 

Treću godinu za redom, naglasio je, ponovno je došlo do značajne uštede na rashodima za kamate. 

- 2015. je plaćeno 11,9 milijardi kuna rashoda za kamate, što je oko 3,5 posto BDP-a. U ove tri godine smanjili smo rashode za kamate za tri milijarde kuna, prošle  godine su iznosili devet milijarde kuna, a smatram i da prostora za daljnje smanjivanje kamata i dalje ima - naglasio je. 

Rashodi za zaposlene iznosili su prošle godine 28,1 milijardi kuna, materijalni rashodi 13,1 milijardi, rashodi za subvencije 6,6 milijardi, za pomoć danu inozemstvu 15,3 milijarde, naknade građanima i kućanstvima u iznosu 40,8 milijardi, za mirovine 39,3 milijarde, za socijalne naknade 2,4 milijardi kuna, za dodatni porodiljni dopust 1,5 milijardi, doplatak za djecu 1,3 milijardi kuna, a ostali rashodi iznosili su šest milijardi kuna....

- Imali smo manju potrošnju nego 2015., već treću godinu ova odgovorna politika daje jasne rezultate - naglasio je. 

Izvanproračunski korisnici ukupno su ostvarili prihode od 33,3 milijarde kuna, a  Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao najveći, dodao je, u iznosu od 25 milijardi kuna.

Na razini opće države, naglasio je, ostvaren je višak od dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.

Podsjetio je i na plaćanje po protestiranim jamstvima za Uljanik grupu. 

- Unatoč činjenici da smo platili krajem prošle godine 2,5 milijardi kuna protestiranih jamstava za Uljanik i po Europskoj metodologiji ESI 2010. ostvaren je suficit proračuna opće države od 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a - istaknuo je. 

Manjak je na razini od 190 milijuna kuna, istaknuo je naglasivši kako su u potpunosti izbalansirali proračun. 

Udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 3,2 postotna boda na razinu 74,6 milijarde. 

- Smanjili smo ga protekle tri godine za gotovo 10 postotnih  bodova. To smo si zadali kao cilj do kraja mandata, a mi smo ga skoro ostvarili već sad - naglasio je Marić.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako ostvarenje proračunskog viška dvije godine za redom nije uobičajeni sport u Hrvatskoj.

- Zadnji put kad je ostvaren proračunski suficit bilo je 1998. kad je uveden porez na dodanu vrijednost. To znači da smo racionalni gospodari i da dobro planiramo svoje prihode i rashode. Ovo su samo materijalni dokazi da je naš smjer dobar - istaknuo je Plenković.

Rashodi porasli za šest posto 

Što se tiče prva tri mjeseca 2019., ukupni prihodi porasli su za 3,3 posto, istaknuo je Marić, a rashodi za oko šest posto. 

- Treba naglasiti da je prvo tromjesečje svake godine u proračunskom smislu uvijek najlošije. Ali sve je u skladu s očekivanjima - istaknuo je Marić.