Podigao svoju zemlju iz pepela: Nijemci kažu da je on najveći...

Konrada Adenauera njemačka javnost po brojnim anketama smatra najvećim Nijemcem u povijesti, i to ispred Luthera, Goethea, Gutenberga, Marxa, Bacha, Einsteina, Kanta i mnogih drugih slavnih Nijemaca. Njegova politička karijera trajala je punih 60 godina. On je bio predvoditelj rekonstrukcije uništene i poražene zemlje nakon Drugog svjetskog rata u skoro svakom pogledu - političkom, ekonomskom i moralnom.

Adenauer, prvi kancelar Zapadne Njemačke i lider obnove poslijeratne Europe, bio je uvjereni antinacist i antikomunist, ali i predani katolik. Na vlasti je bio od 1949. do 1963. godine napustivši položaj sa 87. godina.

Adenauerova era

Na položaj kancelara je došao sa svoje 73. godine i malo tko je vjerovao da će postati jedan od najvećih državnika u 20. stoljeću.  No, Adenauer je bio prije svega pragmatičan i realističan čovjek s jasnom vizijom - obnoviti naciju iscrpljenu ratom i opterećenu bremenom poraza, sramote i krivice. Obnoviti Njemačku i učiniti je jakom. 
Usprkos predviđanjima da na čelu zemlje neće dugo ostati on je vodio Njemačku punih 14 godina, postavio je temelje moderne demokracije, vratio dostojanstvo i narušeni ugled vlastitom narodu i državi te je gospodarski preporodio.

Nakon rata uspostavio je dobre odnose Njemačke s Francuskom, dao veliki doprinos uspostavi dobrih odnosa s Izraelom i židovskim narodom u cjelini.

Dovršio je denacifikaciju Njemačke i uspješno reintegrirao bivše naciste u njemačko društvo. Osnovao je i godinama vodio stranku CDU ( kršćansko-demokratsku uniju), kao koaliciju katolika i protestanata, koja je i danas najsnažnija stranaka u Njemačkoj.
No ipak, kao veliki protivnik komunizma bio je u vrlo lošim odnosima s Istočnom Njemačkom i Istočnim komunističkim blokom u cjelini. Kritičari mu zamjeraju da je betonirao podjelu Njemačke, žrtvovao ponovno ujedinjenje dviju država koje je Staljin nudio 1952. godine. Također, zamjera mu se da je njegovo doba kulturno i politički konzervativno. 

Ostavku je podnio krajem 1963. godine slavljen kao političar koji je najviše doprinio ponovnom rađanju Njemačke poslije katastrofe prouzrokovane Drugim svjetskim ratom.

Dugogodišnji gradonačelnik Kölna

Rođen je na današnji dan 1876.u Kölnu  kao treće od petoro djece Johanna Konrada Adenauera. Studirao je pravo i politiku na sveučilištu u Freiburgu, Münchenu i Bonnu. Kao pobožni katolik bio je član nekoliko rimokatoličkih studentskih udruga, a nakon studija je 1901. godine počeo raditi kao odvjetnik na sudu u Kölnu.

Nakon toga počela je njegova politička karijera. Nakon što je izabran u gradsko vijeće Kölna, uskoro je postao dogradonačelnik, a u vrijeme Prvog svjetskog rata i gradonačelnik Kölna. Na toj dužnosti bio je izuzetno uspješan te se zadržao sve do 1933. i dolaska nacista na vlast.

Pobjegao od nacista  u opatiju

Te godine je nakon nacističkih prijetnji, jer se nije htio rukovati sa lokalnim nacističkim vođom, utočište našao u opatiji Maria Laach. Adenauerov jednogodišnji boravak u opatiji obznanio je tek nakon rata njezin opat, kojega su optužili za kolaboraciju sa nacistima.

Nacisti su ga nakratko zatvorili nakon Noći dugih noževa (krvava nacistička čistka) godinu dana kasnije. Prema Hitlerovom najbližem suradniku Albertu Speeru u njegovim Dnevnicima iz Spandaua, Hitler se divio Adenaueru. No, i Hitler i Speer su se slagali da Adenauer zbog svojih političkih pogleda i sveopće tvrdoglavosti nije mogao igrati veću ulogu u pokretu, niti pomoći nacističkoj stranci pa su ga pustili da godine njihove vlasti provede u anonimnosti.
Tijekom nacizma Adenauer je bio Hitlerov pasivni oponent. I dalje je ostao kritički nastrojen i nesklon prihvaćanju kompromisa no politički on nije postojao. Tako je uspio preživjeti neokaljane političke reputacije.

Nakon neuspjelog atentata na Hitlera 1944., Adenauer su po drugi put zatvorili zbog činjenice da je bio protivnik režima. No, nakon što Gestapo nije uspio dokazati njegovu povezanost sa urotom, pušten je nakon par tjedana.

Nakon rata osnovao je stranku CDU i na njemačkim federalnim izborima 1949. izabran za 1. kancelara Savezne Republike Njemačke.

Jedna od njegovih omiljenih izreka bila je: "Svi mi živimo pod istim nebom, ali nemamo isti horizont."

Kada je Adenauer 1967. umro u 91. godini života,  u svom domu okružen svojom djecom. Njegova kći kazala je da su mu zadnje riječi bile: 'Ne postoji ništa za čim treba plakati'. 

Većina Nijemaca je nakon njegove smrti rekla da se Adenaueru najviše divila zbog njegovog velikog angažmana oko povratka posljednjih ratnih zarobljenika iz SSSR-a, povratka koji je znan i kao "Povratak njih 10,000".

Vegetarijanska kobasica je njegov izum

Kao gradonačelnik grada na Rajni ostat će zapamćen i kao čovjek koji je donekle riješio problem nestašice mesa u Prvom svjetskom ratu.. Uzeo je soju, brašno, kukuruz, ječam i rižu i napravio Kölner Wurst (Kelnsku kobasicu), jeftinu alternativu mesu kojega je tada jako nedostajalo. Zbog manjka okusa, Adenauerov izum nije bio pretjerano popularan kod lokalnog stanovništva niti je proslavio njemačku gastronomiju. Međutim, postavio je temelje za moderno vegetarijanstvo. 

Graditelj prve autoceste

Kao gradonačelnik Kölna Konrad Adenauer 1932. uspio je izgraditi i financirati prvu autocestu između Kölna i Bonna - današnju autocestu A 555. Puštena je u promet 6. kolovoza. Područje oko Kölna tada je slovilo kao najprometnije. Njezina duljina u ono je vrijeme iznosila 20 kilometara, a maksimalna dozvoljena brzina bila je 120 km/h premda je većina ondašnjih automobila jedva  postizala brzinu od 60 km/h. Samo pola godine nakon otvorenja, nacisti su je degradirali u "magistralnu cestu" kako bi njima pripao naslov graditelja prve "prave" autoceste u Njemačkoj.

Adenauerov hobi je bio vrtlarstvo, čak je jedna vrsta ruža nazvana po njemu.