Posao novinara se nije mijenjao nego se promijenila publika

S obzirom da smo već 17 godina u 21. stoljeću, svi vodimo redakcije 21. stoljeća. No, novinarski posao se u suštini nije promijenio. Promijenila se publika i potrebe korisnika, distributivni kanali i način na koji informacija dolazi do publike. Novost je da novinari moraju usvajati nova znanja, služiti se alatima za analitiku kako bi bolje upoznali svoju publiku, djelovati na sve tri platforme – digitalu, printu i videu. Konkretno u 24sata više-manje svi novinari tako rade, kazao je Goran Gavranović, glavni urednik 24sata na panelu 'Novinar/stvo 21. stoljeća'.

S njim se složio i Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista napominjući kako su u fazi ekspanzije internetskih portala mnogi urednici izgubili kompas želeći biti prvi u donošenju vijesti.

- Novinar 21. stoljeća ne postoji. Zaboravite te sexy nazive. Tehnologija je učinila puno toga dobrog za medije, no zbog nje smo napravili i mnoštvo kardinalnih pogrešaka želeći biti in, u trendu i sexy. Pokapali smo žive ljude, izlazili s poluinformacija, sve u strahu da će Ogi to objaviti prije mene, a Gaga prije nas obojice, kazao je Klarić i dodao da novinarstvo mora biti kao The Rolling Stonesi - uvijek dobro i kvalitetno. 

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić kazao je kako je danas nemoguće odvojiti redakciju tiska od web redakcije, a ono s čime se sve redakcije suočavaju, unatoč padu naklade, je da komuniciraju s većim brojem publike zahvaljujući različitim platformama što stavlja dodatnu odgovornost na novinare i traži od njih da budu vrhunski poznavatelji sektora koji prate. Ivana Galić Baksa s Nove TV navela je zanimljiv podatak da su njihove društvene mreže znale imati jednak promet kao TV program.

Svi sudionici panela istaknuli su kako Hrvati najviše prate informativnu rubriku, a borba za klikovima sve se više pretvara u borbu za vrijeme koje čitatelji provode na portalu.
- Govoreći o međusobnoj utrci medija, naš stav je da je važnije objaviti točnu informaciju i da budemo referentna točka. Želimo imati najbolje ljude, no to košta. Iz tog razloga nismo više u borbi za klikove nego vrijeme koje će čitatelji potrošiti na naš sadržaj i to je naš alat za prodaju oglasa, kazao je Ogurlić. 
Još prije tri godine 24sata započela su s praksom spajanja printa, weba i videa, zahvaljujući čemu su u jednom danu s pričom o 'kišnom čovjeku s Raba' imali doseg od čak 2,4 milijuna ljudi, dok je priču na neki način konzumiralo 1,4 milijuna. Kad je u pitanju stjecanje novih vještina, 24sata je prvi hrvatski medij koji je urednicu poslao na edukaciju o analitici, istaknuo je Gavranović. 
Hrvati nisu skloni plaćanju medijskih sadržaja, pa sav promet na internetu mediji naplaćuju od sponzora.

- Vrijeme koje čitatelji provode na našem portalu i povjerenje koje nam daju, mi naplaćujemo od oglašivača, kazao je Gavranović.

Jutarnji je, kazao je Ogurlić, zato izašao iz okvira i počeo organizirati konferencije i evente te proizvoditi nove sadržaje, kao i 24sata koji za listopad najavljuju konferenciju 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'. Večernji jedini ima sadržaj koji se plaća, no svejedno istovremeno ulaže u mikro-portale. 
- Integracija je danas ključ uspjeha. Najbolji projekti na Novoj TV su oni na kojima smo integrirali televiziju i digital. News i svi ostali oblici komunikacije danas se ne mogu raditi bez fejsa i Twittera. No na kraju će sadržaj ipak biti taj koji će odlučiti tko i kako često kod nas dolazi i koliko dugo se zadržava, zaključila je Galić Baksa.