‘Postavili smo drvene kućice u kojima će živjeti savski šišmiši’

Naučili smo puno toga o šišmišima što dosad nismo znali. Tako smo spoznali da su oni vrlo korisni jer se hrane raznim kukcima, pa i štetočinama koje uništavaju šumu. Ono što mi je najzanimljivije jest to da ženke šišmiša čuvaju i mlade koji nisu njihovi, pohvalila nam se Ana Salopek, učenica iz Slavonskog Broda.

Ona je s đacima iz još dvije škole na Svjetski dan šuma u šumi Migalovci u neposrednoj blizini rijeke Save sudjelovala u postavljanju 24 kućice za savske šišmiše. Kućice su tijekom zime izradili učenici triju osnovnih škola, Osnovne škole Ivana Mažuranića Sibinj - Područne škole Slobodnica, OŠ Ivana Mažuranića Vrpolje te OŠ Vladimira Nazora Slavonski Brod. Na tri radionice djeca su izrađivala kućice koje su postavljene u mladoj šumi, gdje ne postoje prirodna mjesta na koja bi se šišmiši sakrili od grabežljivaca te podizali novu populaciju.

Zdravi šumski ekosustavi

Osim toga cilj je bio djeci približiti šumu i tog sisavca, koji ima značajnu ulogu u održavanju ekoravnoteže. Svi šišmiši u Hrvatskoj su strogo zaštićeni i važan su dio zdravih šumskih ekosustava. Projekt financiraju zaklade EuroNatur, Aage V. Jensen i Michael Otto, a dio je većeg europskog projekta Sava parks koji vode EuroNatur, Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.

– Kućice ćemo postaviti na dva lokaliteta šume sjemenjače hrasta lužnjaka, koja je stara 21 godinu, i one moraju biti udaljene do 400 metara od Save, jer je riječ o savskom šišmišu – rekao je Josip Azapović iz Hrvatskih šuma. U postavljanju kućica na visinu od oko tri metra od tla pomogli su djelatnici Hrvatskih šuma jer bi to za djecu koja su ih izradila bilo preopasno. Oni su to pomno promatrali. Pokazali su veliku znatiželju i nestrpljivo očekuju hoće li se šišmiši useliti u nastambe koje su oni izradili.

Šišmiši se ne upliću u kosu

Ovo je samo prvi korak u provođenju ove hvalevrijedne akcije. U sklopu projekta predviđeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša.

- U svijetu postoji od 1100 do 1300 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja vrsta sisavaca. Ima ih svuda u svijetu osim na Antarktici, Sjevernom polu i nekim izoliranim oceanskim otocima. Također se smatra da ukupnim brojem jedinki spadaju među najbrojnije skupine sisavaca. Iako sisavci, kao i mi, često je postojalo nerazumijevanje ljudi za ove divne životinje. I danas su brojne predrasude duboko ukorijenjene u zapadnjačku i europsku kulturu, a nemaju uporište u istini. Tako se mnogi boje da će im se šišmiš uplesti u kosu iako šišmiši imaju tako fantastičnu orijentaciju u prostoru pomoću ultrazvuka da mogu uloviti komarca u letu. Neki se boje napada šišmiša vampira. Postoje samo tri vrste (od oko 1300 u svijetu) koje se hrane krvlju domaćih životinja tako što im razrežu kožu i ližu krv. Niti jedna od te tri vrste ne napada čovjeka i niti jedna ne živi u Europi. Mnogi vjeruju i da su šišmiši slijepi iako dobro vide danju. Međutim, obično se malo zna o uslugama koje šišmiši rade čovječanstvu. To su usluge u poljoprivredi, ekonomiji i zdravstvu.

Jedu nametnike i štetnike

Većina šišmiša (posebno europskih) su kukcojedi. Hrane se noćnim kukcima i kukcima koji lete u zoru i sumrak. Među njima je veliki broj štetnika na poljoprivrednim usjevima. Šišmiši mogu pojesti u jednoj noći kukce teške koliko i tijelo samog šišmiša. Šišmiš u jednom satu može pojesti do 1000 kukaca veličine komarca. U Južnoafričkoj Republici postoji velika kolonija koja broji oko 300.000 šišmiša. Znanstvenici su izračunali da oni godišnje pojedu oko 100 tona kukaca. Osim što je to bolje za okoliš, značajno smanjuje troškove poljoprivrednika. Amerikanci su izračunali da šišmiši, loveći štetne kukce, uštede oko 185 dolara po hektaru uzgajivačima pamuka u Teksasu. U čitavom SAD-u šišmiši na isti način uštede poljoprivrednicima gotovo 23 milijarde dolara godišnje. Kućice su postavljene u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije Natura Slavonica, Hrvatskim šumarskim društvo te Hrvatskim šumama.