Obavijesti

News

Komentari 224

Potres uništio toranj: 'Križ je simbol vjere i pobjede. I pao je'

Potres uništio toranj: 'Križ je simbol vjere i pobjede. I pao je'
1

Na pitanje u kakvom je stanju križ i je li možda nekim čudom ostao netaknut, naš sugovornik kaže da to nitko ne zna jer se nitko još ne usudi ići pogledati

VIDEO

Križ koji se u potresu u nedjelju odlomio s južnog tornja zagrebačke katedrale te pao kroz krov Nadbiskupskog dvora težak je, kako saznajemo, jednu i pol tonu. Visok je 2, 55, a širok 1,44 metra, pozlaćen te je 2013. godine zadnji put restauriran. Naime, te godine je i pozlaćen, kompletno obnovljen i vraćen na vrh južnog tornja. Prvobitno je križ napravljen nakon potresa 1880. godine u tada uglednoj zagrebačkoj radionici "A. Maruzzi". 

- Ta radionica bila je jako ugledna u ono vrijeme. Dakle, 10. kolovoza 1898 je izrađen, a potom je prva obnova s obnovom pozlate bila 1. prosinca 1939. Tu je glavnu riječ imao Ivan Pehnec, a na pozlati je radio Franjo Mrnjec. Nakon što je sve bilo završeno postavljen je na vrh južnog tornja koji je malo niži od sjevernog tornja. Naime, sjeverni toranj visok je 108,20 metara, a južni 108,16 metara - govori nam sugovornik s Kaptola te dodaje kako obnova južnog tornja još uvijek traje, a križ je prije sedam godina detaljno obnovljen i postavljen. Obnova sjevernog dijela tornja je završena. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:26

Na pitanje u kakvom je stanju križ i je li možda nekim čudom ostao netaknut, naš sugovornik kaže da to nitko ne zna jer se nitko još ne usudi ići pogledati. 

- Sumnjam da je ostao čitav, pa probio je krov Nadbiskupskog dvora pa je i kardinal morao pobjeći. No, treba reći da je križ simbol svega - vjere i pobjede. Kada on padne to simbolizira pad. Mislim da sam sve s tim rekao - govori nam sugovornik s Kaptola.

Katedrala je već jednom prošla velika oštećenja u potresu.

- Najviše je prilikom strašnog potresa 1880. stradao Kaptol. Nadbiskupski dvor i sjemenište morao je popraviti nadbiskup kao i pomoći obnove crkve svete Marije na Dolcu jer je ona privremeno bila katedrala. Franjevci su, dakle, sami obnovili svoje kurije, njih 27 i to su povjerili Hermanu Bolléu - govori nam te dodaje da je tada zagrebačka katedrala po uzoru na europske poput one u Kolnu imala uz sebe radionicu gdje se klesalo, gradilo.

No, franjevci u to vrijeme nisu imali dovoljno novca za obnovu pa su morali dići zajam, odnosno kredit. Što se tiče obnove zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, nije ju lako obnoviti jer obnova zahtjeva novac. 

Zagreb: Potes magnitude 5,3 stupnjeva oštetio je Zagrebačku kadedralu

- Skele su na katedrali već dugo i bit će je još neko vrijeme jer je procjena da do krajnje obnove nakon koje bi katedrala bila reprezentativna treba izdvojiti još oko tri milijuna eura. A to sada crkva nema - govori nam naš sugovornik te dodaje da je, pak, nakon što se završi ta posljednja etapa obnove katedrala mirna nekih dvjesto godina i ne treba joj obnova kroz to vrijeme što znači da će ljudi koji budu živjeli u to vrijeme imati privilegiju gledati katedralu u punom sjaju, bez skele. 

Čini se da je kardinal Franjo Kuharić bio prorok kada je na dan početka obnove i postavljanja prve skele od strane Sisačke željezare prilikom blagoslova rekao 'Kad bude skinuta skela, ja ću biti debelo u grobu'. Kardinal Kuharić je 1987. osnovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale nakon čega je formiran Odbor za praćenje radova na obnovi katedrale.

Snimke katedrale iz zraka: Oštećen toranj, odlomio se križ
Snimke katedrale iz zraka: Oštećen toranj, odlomio se križ

- Zagrebačka katedrala je obnavljana neposredno prije II. svjetskog rata, pa čak i 60- tih godina prošlog stoljeća. Ljudi se danas možda ne sjećaju kako je Zagreb u to vrijeme bio zagađen, radilo se o kiselim kišama, a znanstvenici procjenjuju da je zagađenost zraka tada bila 50 puta veća nego danas. Sumporne kiše, loženje na ugljen sve je to utjecalo na kvalitetu zraka, ali i na katedralu. Naime, sumporne kiše nagrizale su katedralu i trebala je obnova. Nadbiskupija je angažirala tim znanstvenika koji su slali na analizu uzorke materijala koje bi najbolje odgovarale našoj katedrali i našim uvjetima te je ispitivanjem zaključeno da najbolje odgovara kamen Travertino romano, odnosno rimski travertin - govori nam naš sugovornik te dodaje da se taj kamen još dodatno tretira s kemikalijom koja smanjuje vlagu. Ponovno ističe da nakon završetka obnove neće katedralu trebati obnavljati barem dva stoljeća, pogotovo jer više nema takvih zagađenosti kao nekad.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

Potres- Katedrala 00:01

- Zagrebačka katedrala ima drveni krov. Recimo prilikom obnove katedrale u Kolnu drveni krov je zamijenjen čeličnom konstrukcijom. Kod nas je dovoljna jedna mala iskrica da ode cijela katedrala. Mi bi je teško spasili jer je ona jako visoka, a naši vatrogasci nemaju takve dizalice kao Francuzi. Kanader ne smije gasiti i eto nas u problemu- govori nam. Najveći problem su, naime, drvene grede. Drvena konstrukcija kod nas je stara 120 godina, a prilikom i te obnove, kaže, upotrebljavane su grede od stare katedrale.

- Zamislite drvo staro sto godina, suho kako gori? Osim toga to je gore tavan, kada sunce ljeti ugrije temperature dođe i do 70 stupnjeva - kaže naš sugovornik.

Katedrala kroz povijest

1102. godina uzima se kao vjerojatni početak gradnje katedrale. 
1217. godine dovršena je gradnja katedrale u romaničkom stilu, da bi je 1242. Tatari gotovo pretvorili u ruševinu, nakon čega 1254. gradnja počinje iznova. 
1624. - katedrala je oštećena u dva velika požara, slijedi obnova i gradnja južnog renesansnog zvonika. 
1880. - veliki potres srušio je svodove katedrale, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. 
1902. godine počinje obnova koju vodi Herman Bollé i katedrala dobiva današnji izgled sa dva visoka zvonika. 
1987. godine nadbiskup Franjo Kuharić osnovao Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 224
VIDEO

Palčići iz potresa jači su od svih magnituda: Spašavali smo ih ručno i grijali u portirskoj kućici
GODINU DANA POSLIJE

Palčići iz potresa jači su od svih magnituda: Spašavali smo ih ručno i grijali u portirskoj kućici

Plus+ U vrijeme potresa koji je 22. ožujka prošle godine u 6:26 minuta zatresao Zagreb ovi su mališani bili na odjelu intenzivne skrbi u Petrovoj bolnici. Evo ih danas, zdravi i veseli podsjećaju da je život čudo

Dame su ušle u gojzerice, stavile kacige i popele se na krovove da pomognu Zagrebu
NINJA KROVNJAČE

Dame su ušle u gojzerice, stavile kacige i popele se na krovove da pomognu Zagrebu

Volonterke i volonteri u Hrvatskoj su pokazali da kada je najgore oni prvi priskaču u pomoć ne pitajući hoće li im se to ikada ikako vratiti. Takve su i ove dame koje su nakon potresa sanirale dimnjake i krovove grada
Gledajte posebnu emisiju na 24sata o godišnjici potresa
PRATITE UŽIVO

Gledajte posebnu emisiju na 24sata o godišnjici potresa

Mnogi ljudi ostali su bez krova nad glavom nakon jakog potresa koji je u 6:24 prije točno godinu dana pogodio Zagreb. Naši će se reporteri tijekom dana javljati s brojnih lokacija, a za 24sata će pričati i brojni gosti