Prekomjeran unos soli i dehidracija u ljetne dane

Voda je najvažniji element za naš organizam i zato nedovoljan unos može dovesti do dehidracije, posebice ljeti kada se najviše znojimo. Također, vrlo često upadamo u zamku i konzumiramo neprikladnu i preslanu hranu, što našem organizmu itekako šteti. Budući da se glavnina soli dnevno unosi upravo putem hrane, vrlo je važno birati kvalitetne proizvode sa smanjenim udjelom soli. Kako bi se spriječila dehidracija organizma treba piti dovoljno tekućine, jesti hranu bogatu vodom, poput juha, voća i povrće te konzumirati laganije i manje slane obroke i namirnice.

Preporuka - 1 do 1,5 litra vode dnevno

Kronični nedostatak vode slabi mentalne funkcije, dovodi do rizika za razvoj raznih komplikacija, zaraznih bolesti, bubrežnih kamenaca i zatvora. Mala djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima najviše su izloženi riziku dehidracije, a kroz znojenje i dehidraciju gubimo i neke važne elektrolite. Poznato je zato da je preporučeni unos vode, odnosno tekućine oko 1 do 1,5 litre dnevno.

Sol je važna za normalno funkcioniranje organizma, no treba pripaziti na količinu

Natrij je bitan za normalno funkcioniranje organizma i sastavni je dio većine tekućina u ljudskom organizmu, no dnevne potrebe su relativno male. Većina smjernica preporuča dnevni unos natrija od 2,3 g i manje, a što preračunato u kuhinjsku sol iznosi 5 do 6 grama, odnosno 1 čajnu žličicu, dok ga mi unosimo 2-3 puta više, najčešće kroz kuhinjsku sol. Povećani unos soli, uz ostale čimbenike rizika, izaziva porast krvnog tlaka, što dovodi do povećane opasnosti od srčanog i moždanog udara.

Međunarodna studija (Intersalt) proučavala je unos soli odnosno natrija u odnosu na krvni tlak. Na uzorku od 10.079 ljudi u dobi od 20 do 59  godina, dokazana je jasna veza između prehrambenog natrija i krvnog tlaka. U zajednicama u kojima je prosječna potrošnja natrija bila niska, samo 1,7% ispitanika imalo je visok krvni tlak, dok je njegova pojava kod ispitanika s visokom potrošnjom natrija čak 13,4%, odnosno 7,9 puta viša.

Hrvatski građani u organizam prosječno unose znatno veće količine kuhinjske soli

Premda hrvatski građani prosječno unose znatno veće količine kuhinjske soli od dopuštenog, velika većina smatra da ne jede preslanu hranu. Znanstvena radna skupina Hrvatske agencije za hranu dala je znanstveno mišljenje o važnosti i učincima smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi te ustvrdila da svijest opće populacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli nije dovoljna. Stoga je važno čitati deklaracije i birati proizvode s oznakom smanjenog udjela soli.

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing.