Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Prvi svjetski rat: Od plastičnih operacija, kondoma do solarija

None Foto: Wikipedia 5

Prvi svjetski rat potaknuo je brojna dostignuća u medicini. Liječnici na frontama bili su prisiljeni eksperimentirati suočeni s teškim ozljedama i nehumanim uvjetima

Ususret 100. obljetnici početka Prvog svjetskog rata donosimo neke od nazanimljivijih likova, priča, činjenica i događaja koji su obilježili tijek samog rata. Sve priče donosimo u našem specijalu Prvi svjetski rat: 100 godina.

Plastična kirurgija

Otac plastične kirurgije, novozelandski kirurg dr. Harold Gillies izveo je prve uspješne operacije nakon Bitke na Sommi 1916. godine. Pionirski tretman potaknule su na tisuće ranjenika kojima su trebale rekonstrukcije kostiju ili transplantacije kože. 

Gillies je razvio inovativnu tehniku rekonstrukcije kože pacijentovim tkivom. Time je smanjena mogućnost odbacivanja. Želio je ne samo vratiti funkciju ozlijeđenog lica već i popraviti izgled što je više moguće. Angažirao je i kipara koji bi mu napravio gipsani kalup očekivanog rezultata operacije. 

Njegov rad doveo je do otvaranja prve moderne klinike za plastičnu kirurgiju u bolnici u Sidcupu. Dr. Gillies je dva desetljeća kasnije izveo i prvu promjenu spola iz žene u muškarca, a kasnije je od muškarca stvorio ženu.

Kondomi

Iako su kondomi postojali i prije početka Prvog svjetskog rata, popularizirani su za vrijeme sukoba. Naime, iako su ih dijelili u njemačkoj vojsci, Britanci i Amerikanci ograničili su distribuciju jer su moralisti kod kuće tvrdili kako će kondomi potaknuti ljude na blud. 

Od ukupno četiri milijuna britanskih vojnika i njezinog carstva, bilo je 416.891 hospitalizacija zbog seksualno prenosivih bolesti. Međutim, dio pacijenata vraćao se u bolnicu nekoliko puta pa nije poznata točna brojka oboljelih.

Svaki oboljeli od sifilisa odležao je pet tjedana u bolnici, a vojnik s gonorejom ležao je četiri tjedna. Do 1917. godine svaki britanski vojnik dobio je kondome, a američki su dobivali paket lijekova za liječenje. Francuzi su predložili otvaranje specijalnih kuća s registriranim prostitutkama kako bi smanjili zaraze, a ratni ministar Newton Baker je eksplodirao: 

- Moj Bože, ako predsjednik Wilson ovo čuje, prekinut će rat - rekao je.

Transfuzija krvi

Liječnici su 200 godina prije početka Prvog svjetskog rata pokušavali izvesti transfuziju krvi, ali proces nije zaživio do Rata. 

Tri otkrića s početka stoljeća omogućile su postupak: nije svaka krv ista, natrijev citrat pomaže protiv zgrušavanja krvi i krv se može čuvati u hladnjaku. 

Pioniri postupka bili su belgijski liječnik Albert Hustin u ožujku 1914. godine i argentinski liječnik Luis Agote u rujnu iste godine. Austin je koristio razrijeđenu krv, a Agote puno čišću. Međutim, liječnici na fronti sporo su shvaćali koliko je transfuzija bitna za spašavanje života. 

Tek 1917. godine britanski liječnici pridružili su se američkim kolegama i počeli širiti znanje. Do 1918. godine koristili su je u liječenju na Zapadnoj fronti, ali nisu poznati točni podaci. 

'Blue Scrubs'

Na samom početku rata, francuski liječnik René Leriche (35) otkazao je planirani put za SAD kako bi pomagao ranjenicima na fronti. Ostao je do kraja rata. Prije antibiotika, najveći rizik na operacijama bio je infekcija

Bakterija koja bi ušla u otvorenu ranu vodila je do ružnih infekcija i na kraju amputacija ili smrti. Leriche, koji je izveo na stotinu operacija u teškim uvjetima, došao je na vrlo jednostavnu ideju kako bi smanjio rizik. Odvojio je sterilnu odjeću i plahte koje se koriste u operacijskoj sali plavom bojom kako bi spriječio kontakt s drugom odjećom koja na sebi ima bakterije. Odjeća kirurga, maske, kape i plahte, čak i zidovi operacijske sale, svi su bili iste boje. 

Brzo se ideja proširila i u drugim zemljama. U nekim bolnicama boje su počele predstavljati određene odjele. Međutim, plava boja postala je sinonim za sterilni okoliš. Od 60-ih godina prošlog stoljeća, u operacijskim salama, počela se koristiti i zelena boja.

Solarij

Veliki broj ranjenika natjerao je liječnike da potraže alternativne tretmane za bolesti i ozljede. Prije rata, umjetno i prirodno svjetlo već se koristilo za liječenje rana, nekih oblika tuberkuloze, rahitisa i u slučaju pomanjkanja vitamina D. 

Richard Hobday je u knjizi The Healing Sun opisao kako su se kirurzi tijekom rata susreli sa stravičnim ranama kakve do tada nisu vidjeli. Morali su biti inventivni kako bi se nosili s golemim brojem ranjenika. 

- Prvi puta kirurzi su se morali nositi s ozljeda od oružja ispucanog iz male blizine - napisao Hobday. Ranjenici na fronti bili su izloženi brojnim infekcijama. Bez antibiotika i s limitiranom dostavom dezinficijensa, liječnici su otkrili kako sunčeve zrake imaju efekt liječenja. Ozlijeđene vojnike poticali su da sunčaju rane. 

Rat je doveo i do siromaštva i loše prehrane. Djeca su sve više obolijevala od rahitisa zbog kojega su slabile i kosti. Poučeni ratnim iskustvom, liječnici su sve više zagovarali lampe za sunčanje. 

Njemački liječnik iz Berlina Kurt Huldschinsky otkrio je da ultraljubičaste zrake liječe rahitis. Lampe za sunčanje od tada služe za liječenje poremećaja na koži, opekotine, poremećaje sa spavanjem, žuticu kod beba i neke psihijatrijske poremećaje.

Španjolska gripa

Kada je konačno utihnulo oružje u studenom 1918. godine, pojavila se Španjolska gripa koja je na kraju ubila više ljudi nego sam rat. Naziv je dobila po zemlji u kojoj se raširila među populacijom, ali pravo geografsko podrijetlo još je predmet debate. 

Gripa se širila u valovima u naredne dvije godine. Zarazila se trećina ljudske populacije, odnosno oko 500 milijuna ljudi. Ni jedna gripa prije, a ni poslije, nije bila tako smrtonosna. 

Rovovi u kojem su se kretali milijuni vojnika, živjeli u stravičnim uvjetima, izloženi pucnjavi i otrovnim plinovima, bili su idealni temelj za bolest. Napredak u mobilnoj tehnologiji pomogao je širenju bolesti. Oko 50 milijuna ljudi, a neki procjenjuju čak 100 milijuna, umrlo je od gripe. U ratu je poginulo između 9 i 16 milijuna ljudi. Nisu umirali samo jako mladi ili jako stari, žrtve gripe bili su svi zdravi ljudi.

Komentari (24)
  • ovakvih zanimljiv članaka bi trebalo biti više,a ne kao zadnjih nekoliko dana svaki dan po jedan članak o sexu

    28. 7. 2014,   21:14
  • Jedino dobro poslje rata je napredak medicine. Domovinski rat je iznjedrio vrhunske ortopede i ostale specijaliste koji su nažalost u velikom broju nastavili raditi u inozemstvu,

    29. 7. 2014,   08:29
  • Interesantno i Zanimljivo

    29. 7. 2014,   02:04