Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Rast u skladu s projekcijama, planiramo realno i racionalno'

None Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 4,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba u trećem kvartalu skočio 7,1 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,1 posto

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je ocijenio da je rast BDP-a u trećem tromjesečju od 2,9 posto u skladu s Vladinim projekcijama i pokazuje kako Vlada gospodarski rast planira realno i racionalno.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Međugodišnji rast od 2,9 posto u trećem kvartalu je generalno, uz podatke za prvi i drugi kvartal, na tragu očekivanja i u skladu s Vladinim projekcijama za cijelu godinu, rekao je Marić novinarima u Hrvatskom saboru.

Dodao je kako prva procjena DZS-a o kretanju BDP-a u trećem kvartalu pokazuje da vlada "realno i racionalno planira gospodarski rast".

Istaknuo je nastavak doprinosa domaće potražnje, osobne potrošnje i investicija te rekao kako je "posebno lijepo vidjeti doprinos izvoza roba i usluga, a posebno izvoza roba".

S druge strane, rekao je Marić, rast uvoza u trećem kvartalu iznosio je svega 1,1 posto. 

"To je segment koji smatram najizazovnijim - smanjiti uvoznu ovisnost gospodarstva i društva", rekao je Marić.

Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava je u trećem tromjesečju porasla za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, državna potrošnja za 2,9 posto, a bruto investicije u fiksni kapital su porasle za 5 posto. 

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 4,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba u trećem kvartalu skočio 7,1 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 1,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,8 posto.

Marić je ocijenio kako je rast BDP-a dobar temelj, ali i kako je "za značajniji iskorak potrebno učiniti iskorak, posebno u području strukturnih reformi".

Upitan je li očekivao rast u trećem kvartalu veći od tri posto s obzirom da je riječ o kvartalu koji najviše pridonosi hrvatskom BDP-u, odgovorio je kako nije očekivao takav rast, uz napomenu da Vlada ne daje tromjesečne prognoze, nego godišnje i višegodišnje projekcije.

No, rekao je da ukupni uprosječeni rast u tri ovogodišnja kvartala iznosi oko 3,1 posto, ali da se treba i dalje truditi da stope rasta budu veće.

Zamoljen za komentar 10-minutnog kašnjenja objave podataka o BDP-u, odgovorio je kako "kalendar postoji i treba ga se pridržavati" te kako se nada da je razlog kašnjenju bio tehničke naravi i da se neće ponoviti.

Državni zavod za statistiku po njegovim riječima treba biti neovisna institucija u čije podatke se ne smije sumnjati, uz ostalo i u svjetlu jedne od šest hrvatskih obveza iz pisma o pristupanju deviznom tečajnom mehanizmu u sklopu procesa uvođenja eura.

Nova Vladina ponuda prosvjetarima košta 300 milijuna kuna

Marić je iznio i da nova ponuda Vlade prosvjetarima u štrajku za povećanje plaće od 10,4 posto državu godišnje košta nešto manje od 300 milijuna kuna, izdvojeno od povećanja osnovice u idućoj godini od ukupno 6,12 posto u tri navrata.

Taj iznos nije planiran u nedavno izglasanom državnom proračunu, ali se sredstva mogu naći uštedama na rashodnoj strani, istaknuo je ministar financija.

Ocijenio je da je to "respektabilna ponuda" te da trenutni sustav plaća u javnom sektoru nije dobar i treba ga mijenjati.

"Podizanje osnovice za sve daje nam manevarski prostor da se pristupi mirnoj analizi i konkretnim mjerama", rekao je Marić.

Po njegovim riječima, novom ponudom bi u dosadašnjem troipolgodišnjem Vladinu mandatu plaće u prosvjeti rasle više od 23 posto, bez učinka poreznih izmjena.

 

Komentari (18)
  • Jedna je stvar u cijeloj stvari jako bitna a o kojoj sute a to je zatvaranje financijske konstrukcije. Vlada ne zeli priznati puku da smo siromasni. Treba zivjeti u starom komunistickom uvjerenju da smo najbogatiji..... U godinu dana mlijeko, sir i jaja poskupjeli su gotovo 7 posto, meso nešto više od 4 posto, voce 3 posto, tekuca goriva 14 posto, farmaceutski proizvodi 3,5, kava i caj oko 3 posto, ulja i masti 2,5 posto, plin 2 posto... službeni su podaci hrvatskog statistickog ureda. Rijec je o artiklima koji cine glavninu potrošacke košarice gradana u ciju se svakodnevicu, nakon godine deflacije, ponovno vracaju poskupljenja.

    27. 11. 2019,   16:17
  • Kad ti se taj najmanji rast među novim članicama EU obije o glavu krivi će biti neki drugi i neke prijašnje vlade hahaha "projekcije"

    27. 11. 2019,   19:30
  • Je l' nas ovaj z....ava? Dakle, cijeli trošak za ovo što traže učitelji i nastavnici iznosio bi 400 milijuna kuna. Za bolnicu u Mostaru, Hrvatska daje 40 milijuna kuna. MInistarstvo obrazovanja poklonilo je 217 milijuna kuna Sveučilištu u Mostaru. Ne znam, što će im ti novci jer ionako žive od prodaje diploma. Ako to naše Ministarstvo ima viška novca, neka im smanje proračun! Vlada je za 2020. godinu odobrila 155 milijuna kuna više(!) za kupovinu novih automobila nego 2018. godine. Uvjeren sam da bi se i postojeći iznos mogao smanjiti bez ikakve štete za hrvatski narod. Naravno, Marić ne donosi odluke, on je pijunčić, ali neka nas ne mulja!

    27. 11. 2019,   19:44