Rat za ustavne suce: Ni Bajić ne odustaje od mjesta na sudu

Hrvatski sabor do lipnja treba izabrati barem šest ustavnih sudaca jer će u suprotnom Ustavni sud ostati bez kvoruma, paralizirati se, što za sobom povlači i ozbiljnu ustavnu krizu zemlje. No da bi se izglasali ustavni suci, potrebna je dvotrećinska većina, što će svakako biti velik izazov za novu vladu i oporbu, osobito zato što se na izborima za ustavne suce već pokazalo da se SDP i HDZ ne mogu nikako dogovoriti, da oni koji odgovaraju jednima nikako ne odgovaraju drugima. U srpnju prošle godine propao je tako pokušaj biranja dvoje sudaca, nije izabrana ni ona kandidatkinja (Sanja Barić) za koju se ozbiljno vjerovalo da će imati dvotrećinsku većinu, pa se zaista novim izborima ne može prognozirati blistava budućnost.

Odnosno, naši sugovornici iz SDP-a i HDZ-a vjeruju da će sad ono biti još i teže jer su maratonski pregovori s Mostom od završetka parlamentarnih izbora ostavili ožiljke i na jednoj i na drugoj strani, zapravo pogoršali su još i više ionako nikakve odnose dviju najvećih stranaka u zemlji.

Nedostaje dvoje

- Milanović će sigurno kontrirati. Ljut je jer smo mi sastavili Vladu, a on je gubitnik. No ako na unutarstranačkim izborima u SDP-u pobijedi Zlatko Komadina, onda će biti to neka druga i bolja priča - kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a. Istodobno iz SDP-a kažu da je HDZ namjerno bojkotirao prošli izbor ustavnih sudaca ne sudjelovavši uopće u tome.

No zbog funkcioniranja pravne države (o kojoj su i jednima i drugima puna usta) ovog bi puta zaista trebali staviti mač u korice, suzbiti ego, osvetu ostaviti za neka druga pitanja i zajedno se dogovoriti o tim sucima, o kojima ovisi kvorum. Jer već sad imamo jedanaest ( 9. siječnja otišao je, nakon produljenja mandata, ustavni sudac akademik Davor Krapac), umjesto trinaest sudaca, koliko ih Ustav propisuje, a početkom lipnja bit će ih još i manje, samo šest, a za kvorum ih je potrebno najmanje sedmero. Ustavni sud definitivno ovisi o politici, od 2010. godine u Ustav je uvedena promjena da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, i to na prijedlog SDP-a, a kandidati su često znali lobirati i kod jedne i kod druge strane.

Karijera bez mrlje

Imena novih kandidata još nisu poznata, ali doznajemo da će sreću ponovno okušati ugledni odvjetnik Šime Savić, čovjek za kojeg struka, ali i politika, kaže kako je častan čovjek bez ijedne mrlje u biografiji. Zagrebački odvjetnik rodom iz Šibenika krenuo je baš onako “školski”, penjući se postupno. Bio je policajac, načelnik pa onda dvadeset godina odvjetnik koji je riješio više od 10.000 parnica, nema ni jedne prijave ili predstavke protiv sebe, a osposobio je više od pedeset odvjetničkih vježbenika. Ispunjava sve uvjete za ustavnog suca.

Šibenski odvjetnik među strukom je na glasu i kao čovjek koji bi odlično mogao voditi Ministarstvo pravosuđa.

Šime Savić rođen je u Kašiću Banjevačkom u zaleđu Pirovca, mjestu na granici Šibensko-kninske i Zadarske županije. Osnovnu školu završio je u Pirovcu, a već s 15 godina u Zagrebu je upisao policijsku školu.

Branitelji bi na sud

- Rođen sam u siromašnoj obitelji, a otac mi je umro kad sam imao pet godina. Jedina prilika za obrazovanje bila mi je ili svećenički poziv ili državna služba. Naime, trebao sam postati fratar, ali slijedom okolnosti završio sam školu za policajca – rekao nam je zagrebački odvjetnik šibenskih korijena.

Uz rad u policiji, Šime Savić je završio i Pravni fakultet u Zagrebu u kratkom vremenu te ubrzo položio i pravosudni ispit. Dolaskom samostalne hrvatske države kao Hrvat je 1992. godine postavljen za zapovjednika policije u Kutini. Na području Kutine i Novske, gdje je rukovodio policijom, bila su žestoka ratna djelovanja u kojima je Savić aktivno sudjelovao u obrani Hrvatske. Ratni put mu, inače, broji četiri godine, sedam mjeseci i jedan dan, piše portal šibenik.in.

Među kandidatima za ustavnog suca je i Dubravko Ljubić. Još jedan hrvatski branitelj koji je u biografiji ponosno istaknuo kako u doba SFRJ nije bio član Komunističke partije.

Među mlađim kandidatima je Sanja Barić, ugledna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu. Njezin sugrađanin Želimir Brozović također bi htio biti ustavni sudac, no s obzirom na skromnu molbu, teško da mu to može poći za rukom.

Najimpresivniju biografiju među kandidatima ima upravo Mladen Bajić koji je godinama obnašao dužnost glavnog državnog odvjetnika. Uspješno je plivao uz sve političke struje, što mu mnogi zamjeraju, no činjenica je da o svakoj vlasti on sigurno zna pokoju prljavu tajnu. Upravo zato ima i veće šanse za izbor od drugih kandidata.

No na prošlom izboru za ustavnog suca nije izabran, baš kao ni nitko od kandidata, ali Savić ne odustaje. Baš kao ni bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić koji se također navodno planira ponovno kandidirati. Na ispitivanja za prošli izbor pred saborskim zastupnicima rekao je da je državni odvjetnik kao izvanbračno dijete koje nitko ne voli. Dodao je tada da je nakon četrdeset godina u Državnom odvjetništvu sposoban odgovoriti na izazove u Ustavnom sudu.

- Glavnog državnog odvjetnika nitko ne voli - rekao je na ispitivanju Bajić.

Lobiranje još nije počelo

No s obzirom na to da je izbor sudaca na kraju čista politika, Bajić si treba, baš kao i Šime Savić, osigurati podršku i lijevih i desnih stranaka u Saboru.

Izbor ustavnih sudaca nipošto nije jednostavan, pokazala je to praksa, a ako Ustavni sud ne funkcionira, gotovo je nemoguće zamisliti da funkcionira i pravna država.

- Definitivno bi u lipnju mogli ući u zonu krize. Jer teško je zamisliti da će se dogoditi čudo te da će SDP i HDZ postići konsenzus oko izbora sudaca - kaže sugovornik iz vrha HDZ-a. Lobiranje ustavnih sudaca najvjerojatnije nije još ni počelo jer su najveće stranke u Hrvatskoj sad zauzete sobom. HDZ zajedno s Mostom sastavlja novu Vladu na čijem će čelu biti Tihomir Orešković, a SDP se bavi unutarstranačkim izborima najavljenima za ožujak. Zoran Milanović za sada ima samo jednog protukandidata (tako će najvjerojatnije i ostati), Zlatka Komadinu kojega bi, pak, u HDZ-u voljeli gledati na čelu oporbe jer smatraju da bi se s njim puno lakše mogli dogovarati oko važnih pitanja za Hrvatsku te si lakše postići neke izmjene za koje im je u Saboru potrebna dvotrećinska većina.

- Vjerujemo da bi onda i izbor ustavnih sudaca bio puno jednostavniji te da bi u lipnju mogli lako izabrati nove - rekao je izvor iz vrha HDZ-a.

Nema sankcija

No kad bi saborski zastupnici snosili sankcije zbog toga jer nisu izabrali ustavne suce, možda onda taj izbor i ne bi bio tako problematičan. Zastupnici nemaju baš nikakvih sankcija ni ako ne dolaze na svoj posao, a kamoli u ovom slučaju, pa bi se možda nova Vlada trebala pozabaviti i tim pitanjem.

Milanović će se inatiti, a što s Komadinom?

Ako Milanović izgubi fotelju šefa SDP-a, HDZ-ovci će se o izboru ustavnih sudaca morati dogovarati s novim šefom. Kako sad stvari stoje, to bi mogao biti Zlatko Komadina. No ni on, kako tvrde HDZ-ovci, nije baš najugodniji pregovarač i za konsenzus će HDZ sigurno morati pristati na neke ustupke.