Razgovori će trajati tri dana: 46 kandidata za ustavne suce

Saborski Odbor za Ustav saslušao je u ponedjeljak prve kandidate za ustavne suce. S obzirom da je među kandidatima i troje članova Odbora, o listi kandidata odlučivat će krnji sastav, odnosno deset članova. No, svega ih je petero bilo na današnjim razgovorima s kandidatima - predsjednik Robert Podolnjak (Most), potpredsjednik Peđa Grbin (SDP) i članovi Vesna Pusić (HNS), Goran Marić (HDZ) i Dražen Bošnjaković (HDZ). Nezvisna Ermina Lekaj Prljaskaj bila je pristuna kratko na početku. 

Među kandidatima, koji su danas bili na razgovoru, bio je Andrej Abramović, koji je svojedobno kao općinski sudac odbio tužbu ustavne sutkinje protiv medija. Kao i ostali kandidati, osvrnuo se na velik broj predmeta u sudstvu. 

- Najveći problem je broj postupaka, a zna se kako se to može smanjiti, a da se pritom ne ograničavaju, ili barem ozbiljno ne ograničavaju ljudska prava - rekao je Abramović, te je predložio ograničavanje prava na novi spor na, na primjer dvije godine. 

Odvjetnica Lovorka Kušan uglavnom se bavila zastupanjem stranaka pred Europskim sudom za ljudska prava, a pretežito je zastupala manjine. 

- U slučaju deportacije Europski sud za ljudska prava je donio odluku u roku 36 sati. Taj isti predmet je kod nas na Ustavnom sudu već godinu dana - upozorila je Kušan. 

Branko Brkić, sudac Vrhovnog suda, je, među ostalim, odgovarao na pitanje o institutu jamčevine. 

- Kad ne postoji opasnost od ponavljanja djela i za život ljudi, dobro je da ovakav institut postoji - kazao je Brkić dodavši kako se njime štredi novac i rasterećuju kaznionice. 

Za ustavnog suca se kandidirao i glavni tajnik Ustavnog suda Teodor Antić, koji je upozorio da za nakupljanje predmeta na Ustavnom sudu nije presudan broj sudaca. 

- Puno je važniji savjetnički korpus. Dodatnih četiri do pet zastupnika bi pridonijelo da se predmeti rješavaju brže - rekao je. Svoj stav o detaljima predmeta koji traju dugi niz godina nije iznosio, jer je još uvijek djelatnik Ustavnog suda. 

- Jednog dana, ako budem sudac Ustavnog suda, a po najavama neću biti, ali za sada ne bh to ocijenjivao - rekao je. Dodao je svoj prijedlog da se Ustavni sud šest mjeseci pozabavi predmetima koji su godinama na čekanju. 

Odvjetnik Vlado Sevšek odgovorio je na pitanje o tome da su neki predmeti na Ustavnom sudu već 20 godina. 

- Radi se o abortusu. To je, po mom mišljenju, traženje svetog grala. Rješavati to kroz jedan kraći razgovor nije moguće. To je svekoliko pitanje. Definitivno bih preuzeo odgovornost, jer se to pitanje na kraju krajeva mora riješiti - rekao je. 

Isto je pitanje bilo upućeno i sucu Ustavnog suda Mariju Jelušiću, kojeg je Grbin dodatno pitao kako je moguće da se odluka o Obiteljskom zakonu, vrlo bliskom ovome, mogla donijeti daleko brže. 

- U tom slučaju Ustavni sud je razmotrio mišljenja praktičara - kazao je. Marić ga je pitao o tužbi koju su prije 16 godina podnijeli dioničari Croatia banke. Jelušić je odgovorio kako je teško reći zašto to dosad nije riješeno, ali je dodao da će, ostane li ustavni sudac, to sigurno potaknuti. Komentirao je i reizbor sudaca, koji u nekim zemljama nije praksa.

- Neosporno je da tko je bio sudac Ustavnog suda raspolaže iskustvom koje je moguće svesti samo na Ustavni sud - rekao je dodavši kako kritiku toga smatra prestrogom. 

Odvjetnica Mila Mikecin Mišetić kazala je kako smatra da odluke Ustavnog suda nisu dovoljno obrazložene, te da mu nedostaje određeni broj praktičara. Sadašnje kriterije za izbor smatra preblagima. 

- Moj prijedlog je da se pravosudni ispit propiše kao uvjet. Ovi kriteriji otvaraju vama mogućnost da predložite kandidata i teško je dati obrazloženje zašto dajete prednost jednom kandidatu pred drugim - rekla je članovima Odbora. 

Sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić već je tri puta bila kandidatkinja za ustavnu sutkinju. 

- Vrlo sam uporna - rekla je, a na razgovoru se otvorila i tema njezine žalbe na nepoštivanje kriterija na ranijem izboru ustavnih sudaca. 

- Ne bi se smjelo događati da su pojedini kandidati članovi ovog Odbora. Bilo bi etičnije da su podnijeli ostavke - rekla je. Podolnjak je tada podsjetio kako oni neće odlučivati o listi kandidata. 

Sudski savjetnik mentor na Ustavnom sudu Dubravko Ljubić također je jedan od kandidata. On smatra da su sadašnji kriteriji krajnje nedefinirani, te je za prijedlog dao Njemačku u kojoj se članovi parlamenta ne mogu kandidirati za ustavnog suca. 

Šefica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić kazala je kako Ustavni sud ima prevelike ingerencije te da ne bi trebao odlučivati o pojedinačnim aktima, odnosno da ne bi trebao biti sud četvrtog stupnja. 

Profesorica ustavnog prava na riječkom sveučilištu Sanja Barić, pak, smatra da se treba ukinuti mogućnost reizbora. 

- Trebalo bi uvesti obvezu kandidiranja od strane institucija i potpuno ukinuti mogućnost samokandidiranja - predložila je. 

Miroslav Šumanović, odvjetnik i bivši sudac Županijskog sudac je odgovarajući na pitanje o tome kako bi se zaostaci na Ustavnom sudu mogli riješiti, rekao kako je apstraktna ocjena ustavnosti zakona bitnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta.

- Svakako Ustavni sud ne može biti zadnja instanca sudovanja u percepciji pravosuđa - rekao je i dodao kako bi trebalo težiti za tim da redovno sudstvo štiti vrijednosti iz Konvencije i Ustava. Smatra da su politička i izvršna vlast skloni tražiti pomake koji su na razini fasade. Napretka, dodaje, nema bez suštinskog stručnog usavršavanja. 

Darko Klier, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, rekao je kako se nije sam prijavio, već ga je  prijavilo Državnog odvjetništva. Rekao je i kako nema opravdanja za to da predmeti ne budu riješeni u razumnom roku.  

- Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naci delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke - kazao je. 

Pusić ga je pitala bi li Ustavni sud trebao imati ulogu u prethodnoj ocjeni ustavnosti prije donošenja zakona. - U savjetodavnom smislu okruglog stola mislim da bi takvo djelovanje Ustavnog suda i te kako bilo korisni, tako i Vrhovnog suda - rekao je.  

Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević takoder je među kandidatima te je komentirao proces izbora sudaca. Smatra da odredba da mora biti dvotrećinska većina nije dobra u ovom trenutku.

- Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce - kazao je.

Grbin ga je pitao o predmetima o kojem se odlučuje više od 20 godina.

- Bit je u tome da suci Ustavnog suda moraju stručno i proceduralno odraditi svoj posao da se smanji broj predmeta - rekao je Kovačević.

Upozorio je na pravnu nesigurnost u Hrvatskoj, kao i na neke nedostatke Ustavnog suda. 

- Mi živimo u 21. stoljeću, a Ustavnom sudu ne možete dostaviti podnesak u elektroničkom obliku - rekao je.  

Razgovori će se nastaviti i u utorak i srijedu. Ukupno je riječ o 46 kandidata.

Razgovor s Katarinom Buljan, sutkinjom Vrhovnog suda jedan je od najdužih u ponedjeljak. Članovi Odbora zainteresirali su se za njezinu ocjenu odnosa Vrhovnog i Ustavnog suda.

- Kad imate odluku Vrhovnog suda koja je predmet ocijenjivanja Ustavnog suda, u kojem imate suce koji su došli s prvog ili drugog stupnja na Ustavni sud, često se zavede za činjenicama ukidajući odluku Vrhovnog suda, zaboravljajući da se on ne bavi činjenicama. U tome vidim problem sastava Ustavnog suda, jer suci nisu u mogućnosti da sagledaju domet Vrhovnog suda. Kad bismo imali mogućnost da u Ustavnom sudu sjede jedan, dva suca Vrhovnog suda, možda bi bilo drugačije - rekla je Buljan i za primjer dala talijanski model.

Naglasila je kako kritiku prvenstveno upućuje današnjem sastavu Ustavnog suda. Predmete koji 20 godina stoje na Ustavnom sudu ocijenila je kao posljedicu politike. Marić ju je pitao da se sjeti neke odluke koja je bila pod utjecajem politike, a s kojom se kao pravni stručnjak ne slaže. Nije izdvojila niti jedan predmet, već je rekla kako je to ranije konstatirala jer je to tako. 

Pravnik Senad Bajramović je na, Podolnjakovo pitanje, komentirao današnji parlamentarni sustav i odnos predsjednika i premijera.

- Naš sustav je čisti s nekim elementima polupredsjedničkog sustava. Nameće se kriterij efikasnosti. Bi li naša zbilja bila efikasnija kad bi predsjednik imao veće ovlasti. Mislim da ovo dobro funkcionira s tim što bi se trebale precizirati ovlasti, da ne bi dolazilo do nesuglasica - rekao je. Pusić ga je pitala koji mu je motiv i kako se vidi u Ustavnom sudu.

- Možemo imati ovakva i onakva politička stajališta. Ako je nesto egzaktno, onda je to zakon. Mi pravnici ponekad ne ističemo dovoljno te elemente. Po meni, mnoge političke nedoumice nalaze svoj vrlo konkretan odgovor u Ustavu i cjelokupnom pravnom sustavu. Moj osnovni motiv je da stavim na raspolaganje ona postignuća koja sam u interakciji s drugima ostvario i koje smatram stečevinama društva - rekao je. 

Snježana Bagić, aktualna sutkinja Ustavnog suda, za koju se priča da će biti ponovno izabrana, također nema problem s reizborom sudaca. Slaže da se da bi se sucima mogao produžiti mandat, pa tada razmisliti i o zabrani reizbora.

- Ipak treba voditi računa o nekom cikličkom izboru da se može održati jedan kontinuitet rada - smatra Bagić. Upitana je i da pojasni priču koja se vezala uz napise da je u izradi svog rada prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića. 

- Drago mi je da to mogu pojasniti i moram naglasiti da tu nije bila riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio moje izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu - kaže Bagić. Za taj je rad o javnosti djelovanja našeg ustavnog suda koristila dio Antićeva rada, ali je, naglašava, propustila navesti da ga je citirala. 

- On me upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu izlažući rad to spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup - objasnila je Bagić. I ona se osvrnula na jednoglasne odluke i rijetka izdvojena mišljenja, te je rekla kako to ne smatra lošim. Za primjer je dala i pojedine ustavnih sudove na kojima izdvojena mišljenja niti ne postoje. 

Odvjetnik Šime Savić smatra kako se treba smanjiti broj ustavnih tužbi. 

- Nije dopustivo da se nakon Vrhovnog suda tako često ide na Ustavni su - rekao je. 
Mihovila Klapšića, suca Visokog prekršajnog suda, Marić je pitao vezano za Zakon o predstečajnim nagodbama, naglasivši kako svi vjerovnici nisu u istom pravnom položaju. 

- Zakon o predstečajnim nagodbama je vrlo sklisko područje. Je li on prisila, mislim da jest jedna vrsta prisile, ali to je "daj da daš", da spasimo pravne subjekte i radna mjesta. Je li oportuno nekad zažmiriti na neki propis pa da on bude prihvatljiv s nekog životnog aspekta - rekao je Klapšić.