Nakon I.svjetskog rata u Njemačkoj je ukinuto carstvo. Osnovana je Weimarska Republika. Trajala je 14 godina. To je bilo vrijeme straha i neizvjesnosti, ali i vrijeme hedonizma i seksualnih sloboda
PRIJE 100 GODINA
Republika koju nitko nije želio: Hitler je ionako uskoro srušio
Prije točno 100 godina u Njemačkoj je usvojen Weimarski ustav, kojim je ukinuto carstvo i službeno uspostavljena parlamentarna republika nazvana Weimarska republika.
Naime, njemački car Wilhelm II. abdicirao u studenom 1918. nakon kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
Novi Ustav se zasnivao na modernim i liberalnim načelima kao što su ista prava za sve građane, opće pravo glasa, dakle, pravo glasa i za žene, osmosatni radni dan, pomoć za nezaposlene, razdvajanje crkve i države..
No, Ustav kao ni država nisu dugo trajali. Nacisti su ga već 1933. godine, došavši na vlast, srušili i uveli diktaturu.
'Ustav je bio odličan, ispred svog vremena'
O Weimarskom Ustavu pravnik i novinar lista "Süddeutsche Zeitung" Herbert Prantl rekao je: 'Ovaj Waimarski ustav je bio divan i ispred svog vremena. Bio je moderan, prosvjetiteljski, zasnovan na osnovnim pravima, bio je emancipatorski, omogućio je ženama pravo glasa, ali, naravno, nije mogao spriječiti dolazak Hitlera na vlast.'
Povjesničar Alf Rößner smatra da je Weimarski ustav bio osnova za stvaranje federalne, demokratske i socijalne pravne države. No, isto tako ističe da se moraju uzeti u obzir teške okolnosti za razvoj demokracije, kao što su svjetska ekonomska kriza, hiperinflacija i masovna nezaposlenost.
Kanadski povjesničar Joseph Pearson opisao je pak Weimarsku Republiku kao nestabilnu demokraciju u kojoj je vladao strah i neizvjesnost, ali da je to razdoblje bilo i vrijeme hedonizma, seksualnih sloboda i umjetničkih eksperimenata.
Naime, u to vrijeme u Njemačkoj je vladala velika demoraliziranost. Za mnoge Nijemce već je samo stvaranje Weimarske Republike bilo povezano s traumom vojnog poraza u Prvom svjetskom ratu i ponižavajućim mirovnim ugovorom koji su zapadni saveznici nametnuli Njemačkoj.
Svi su se borili protiv novonastale Republike
Weimarska republika (nazvana po mjestu održavanja prve skupštine) zapravo je bila od prvog dana na rubu ponora. Brojni neprijatelji demokracije - monarhisti, nacionalsocijalisti - borili su se protiv novonastale Republike.
Parlamentarnu demokraciju napadala je ljevica, koliko i desnica. Vojni vrh je imao ambivalentan odnos prema Republici. Podržavao je državu kao takvu , na apstraktan način, a demokraciju je trpio bez imalo entuzijazma, navodi Ian Kershaw u svojoj knjizi Do pakla i nazad.
Kad su početkom svibnja 1919. objavljeni saveznički uvjeti šok koji je potresao Njemačku, objašnjava autor Kershaw, bio je teži od onoga kakav bi bio da je vojnički poraz bio očit...Njemačka je izgubila trinaest posto svoga teritorija u Europi (uključujući i bogata poljoprivredna i industrijska područja na istoku) i oko deset posto svoga predratnog stanovništva od 65 milijuna.
Ekonomski uvjeti oštetili su Njemačku, ali nisu bili nepopravljivi. Najveća šteta bila je političke i psihološke naravi. Težak udarac nacionalnoj časti i ugledu. Osjećaj poniženja produbljen je nametnutom obvezom demilitarizacije. Nekad moćna njemačka vojska, koja je 1918. još uvijek bila u stanju pozvati pod oružje 4,5 milijuna vojnika, svedena je na 100.000 ljudi, a opća je vojna obveza zabranjena.
- Ponajveći bijes izazivali su Članak 231. Versailleskog ugovora i njegove implikacije. Tim člankom, kolokvijalno nazvanim ' klauzula ratne krivnje' utvrđeno je da su Njemačka i njeni saveznici krivi za rat. Njegovo uvrštenje u Versailleski ugovor silovito je zahtijevalo javno mnijenje u Francuskoj i Velikoj Britaniji i bilo je pravni temelj njemačke obveze plaćanja reparacija za ratnu štetu.
Određivanje iznosa reparacija prepušteno je Savezničkom povjerenstvu koje je 1923. utvrdilo iznos od 132 milijarde zlatnih maraka. Koliko god da je svota bila velika, bilo ju je u duljem razdoblju moguće otplatiti u obrocima bez sakaćenja njemačke ekonomije. Na koncu, veći dio tog iznosa uopće neće ni biti isplaćen. Reparacije zapravo i nisu bile ekonomski problem. Šteta je bila politička. - piše Ian Kershaw stanje u poslijeratnoj Njemačkoj u vrijeme osnivanja Weimarske republike.
Razvratno doba
Kružila je zla legenda o 'zabadanju noža u leđa': njemačka vojska nije pobijedila samo zato što je se sabotiralo iz vlastite zemlje, a za to je kriva ljevica, objašnjava u svojoj knjizi Potpuna ekstaza Norman Ohler.
On navodi da stoga nije čudno da su ljudi bježali u prividne svjetove radije nego da se suoče s često manje ružičastom stvarnošću..Istinske razloge za ratni poraz nitko nije želio uvidjeti pa se suodgovornost carsko-njemačko- nacionalnog establišmenta za fijasko potiskivala.
Naime, umjetni rajevi bili su u Weimarskoj Republici u modi. Mlada republika kupala se u supstancijama koje mijenjaju svijest i izazivaju omamljenost. Njemačka je i prije rata, ali i nakon rata bila globalni lider i proizvodnji i prodaji droga, a proizvodnja opijata bila je i ostala njemačka specijalnost.
Razdoblje Weimarske republike i danas simbolizira jedno razvratno doba, ali i vrijeme teške bijede i siromaštva. Republika je slomljena dolaskom Hitlera na vlast. Malo tko u Njemačkoj je za njom žalio...
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
