'Rok za povlačenje sredstava iz EU fondova je do 2023. godine'

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, komentirajući medijske napise da je Hrvatska iz EU fondova u 2018. godini povukla 2,7 milijardi kuna manje od planiranog, u ponedjeljak je izjavio da novac koji zemlji joj stoji na raspolaganju treba povući do 2023. godine.

Tolušić je napomenuo kako su u resoru poljoprivrede dosad raspisani natječaji za oko 85 posto raspoložive alokacije, ugovoreno je blizu 60 posto, a oko 30 posto isplaćeno.

NATJEČAJI TRAJU PREDUGO? Iz EU fondova ove godine ćemo povući čak 2,7 mlrd. kn manje?

„Ove godine će u poljoprivredi biti iskorišteno oko 4 milijarde kuna od planiranih 4,5 milijardi. Ne mislim da je to malo. To je u redu. Iako imamo rok do 2023. godine, potrudit ćemo se da do 2020. godine ugovorimo, a nadam se i potrošimo sav novac. Tako bismo potpuno spremni dočekali novo financijsko razdoblje“, rekao je Tolušić novinarima na marginama 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT.

Napomenuo je kako u njegovom resoru proces u velikoj većini ovisi o samim poljoprivrednicima, koji dobivaju odluke i provode svoje projekte.

„Ne možemo ponekad točno znati hoće li ih provesti ovaj mjesec ili za tri mjeseca. Stojimo im na raspolaganju, jer smo osigurali povoljne kredite s već od 0,1 posto kamate u posebnoj liniji u HBOR-u i HAMAG BICRO-u. Ako imaju poteškoća s financiranjem svog dijela neka dođu u Ministarstvo poljoprivrede pa ćemo riješiti sve što možemo da povučemo sve novce do 2020. godine“, naveo je Tolušić.

Jutarnji list u ponedjeljak je objavio da će Hrvatska u ovoj godini iz europskih fondova povući gotovo 2,7 milijardi kuna manje nego što je Vlada ranije planirala, a pozivaju se na podatke iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna koje su tom dnevniku potvrdili i "sugovornici iz vladinih krugova".

"Stavka 'pomoći od međunarodnih organizacija organizacije te institucija i tijela EU' koja najvećim dijelom obuhvaća upravo Unijine fondove, dosade je bila planirana u iznosu većem od 13,6 milijardi kuna. No, prijedlogom rebalansa ona se smanjuje za 2,65 milijardi pa nova korigirana vrijednost prihoda iz blagajne EU za 2018. godinu iznosi nešto više od 10,9 milijardi kuna.

I u prezentaciji koju je pripremilo Ministarstvo financija stoji da je navedena stavka na strani proračunskih prihoda smanjena za taj iznos, a kao razlog se navodi izmijenjena dinamika povlačenja sredstava iz fondova EU", piše Jutarnji.

„Za inspekcije uvijek dovoljno novca“

Na novinarski upit hoće li financijska sredstva za inspekcije ostati na razini 2018. godine ministar Tolušić odgovorio je kako za inspekcije uvijek mora biti dovoljno novaca.

„Nadam se da će nalazi biti i dalje korektni pa i bolji nego dosad, a kontrole strože i ozbiljnije. Osim toga, nadam se da će Državni inspektorat već od 1. siječnja 2019. godine biti još bolje i kvalitetnije rješenje, jer će sve gospodarske inspekcije biti na jednom mjestu“, odgovorio je Tolušić.

"Ako vladajući nastave ovim tempom, Hrvatska može izgubiti milijardu eura iz EU fondova"

Saborski zastupnici Mosta nezavisnih lista Tomislav Panenić i Sonja Čikotić upozorili su na sporost i tromost institucija te prekomjernu administraciju što je rezultiralo manjom apsorpcijom sredstava iz EU fondova za 2,6 milijardi kuna.  

- Rebalans proračuna za 2018. godinu ukazao je na činjenicu da je pozitivan rast hrvatskog gospodarstva ograničen nesposobnošću pojedinih ministara u korištenju sredstava EU-a koja su im na raspolaganju. Sporost državnih institucija, presložena i nejasna administracija kao i brojni primjeri manipuliranja javnom nabavom rezultirali su manjim iskorištenjem fondova EU-a za čak 2,6 milijarde kuna. Slikovit je primjer Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koje je od predviđenih 1,8 milijardi kuna Operativnog programa Konkurentnost i kohezija ostvarilo samo 980 milijuna kuna, odnosno 54%. Koliko je realno da isto to ministarstvo planira u 2019. godini iskoristiti čak 2,1 milijardu kuna? – istaknuo je Tomislav Panenić.

Panenić je naglasio da poduzetnici ne mogu očekivati veće strukturne reforme kada se navedeni manjak od 2,6 milijardi kuna pokriva povećanom naplatom prihoda od poreza i doprinosa, koji su porasli za gotovo jednak iznos.

- Umjesto da Vlada svojim povećanim angažmanom pomaže poduzetnicima nama se događa da poduzetnici pokrivaju propuste Vlade. Navedeni podaci jasno govore da nije moguće provesti obuhvatnije gospodarske i porezne reforme dok se stvarno ne sankcionira neučinkovita državna administracija, a ne da se samo govori o isključivoj odgovornosti prijavitelja i korisnika – izjavio je Tomislav Panenić.

- Zar je moguće u sljedeće dvije godine stići ugovoriti sve ono što se ugovaralo kroz pet godina? No, pravi podatak koji govori o (ne)uspješnosti korištenja EU sredstva proizlazi iz onih deklariranih troškova koji su sadržani u izjavi o izdacima, a podaci govore da smo na 9%. Poslani su u lipnju 2017., a sada je već kraj 2018. godine. Zašto ne potražujemo od Bruxellesa ono što smo u Hrvatskoj realizirali? Ovakvo prebacivanje sredstva iz godine u godinu posljedično će dovesti do automatskog opoziva dijela sredstva, a brojke bi mogle biti opasne po državni proračun – objasnila je Čikotić.

Izvješće državne revizije za Operativni program Konkurentnost i kohezija do 31. prosinca 2017. za tematski cilj promet pokazuje da se korisnicima dodjeljuje 913,1 milijuna eura. Isplaćeno je 67,8 milijuna eura, a sustavu su dostavili račune u vrijednosti svega 56,6 milijuna eura. 

- Ako je takvo stanje u prometu, kakvo je tek u drugim sektorima? Vlada ne može i ne smije zatvarati oči na totalni fijasko od neostvarivanja cilja povlačenja EU sredstva. Nije normalno da tako tromo i nezainteresirano koristimo sredstva koja imamo na raspolaganju i koja bi trebala poduprijeti naš razvoj. Zamislite kakve bi stope rasta gospodarstvo bilježilo da smo privukli 2,6 milijardi kuna više. Ovo je potpuni podbačaj. Ako vladajući nastave ovim tempom, Hrvatska može izgubiti milijardu eura zbog loše apsorpcije sredstava iz EU fondova – izjavila je Sonja Čikotić. 

Zaključuje da je pred nama novo financijsko razdoblje i krajnje je vrijeme da Vlada provede suštinsku reformu javne uprave, digitalizira postupke, umreži javne registre, oslobodi značajna sredstva za pripremu projekata i oformi bazu kvalitetnih projekata.