Rumunjska: Na referendumu o braku do podne ni 12% birača

U nedjelju poslije podne vladala je potpuna neizvjesnost u ishod izjašnjavanja jer izlaznost nije dosegnula ni 12 posto do podneva, a potreban je odziv barem 30 posto za 19 milijuna upisanih birača da bi referendum bio valjan.

Brojni su Rumunji ravnodušni, čak neprijateljski raspoloženi prema referendumu takve vrste. Inicijatori žele da se brak definira kao "zajednica muškarca i žene", a ne "supružnika", kako sada stoji u rumunjskom ustavu. 

Mnogi birači drže da je izjašnjavanje golemo rasipanje novca, piše agencija AFP. Dodaje da mobilizaciji birača nije pomogao ni novi poziv u nedjelju patraijarha utjecajne Pravoslavne crkve Daniela da glasaju jer je to "čin dobrostiv za obitelj i narod".

Rumunjska Pravoslavna Crkva bogata je i utjecajna institucija, a patrijarh je već ranije poručio da je referendum "iskaz domoljublja".

Protivnici referenduma nadaju se da će odziv biti tako slab da inicijativa neće uspjeti. 

Vladajući socijaldemokrati i njihovi liberalni saveznici tvrde da su neutralni u pogledu referenduma. No na terenu njihovi zastupnici sudjelovali su na misama i skupovima na kojima su pravoslavni svećenici vodili  kampanju za "da", što govori o povezanosti religije i politike.

Rumunjska, članica Europske unije, depenalizirala je homoseksualnost tek početkom 2000-ih.

Inicijatori referenduma su konzervativci okupljeni u "Koaliciju obitelji" koja tvrdi da je prikupila tri milijuna potpisa za održavanje referenduma.

Aktivisti za ljudska prava sumnjaju da oni, uz potporu Crkve, pripremaju druge inicijative, uključujući ograničenje pristupa spolnom odgoju ili pobačaju.

U takvom ozračju ginekolozi desetak bolnica sada obijaju izvoditi pobačaje pozivajući se na priziv savjesti.

To je osjetljivo pitanje u zemlji u kojoj je gotovo 10.000 žena umrlo zbog ilegalnih pobačaja nakon što je 1966. diktator Nicolae Ceausescu zabranio sve oblike kontracepcije.

Nekoliko europskih zastupnika žestoko je kritiziralo referendum protiv istospolnih brakova, ocijenivši da nije u skladu s obvezama Rumunjske kada je riječ o ljudskim pravima.

Bukurešt je izložen i europskim kritikama zbog niza reformi koje Bruxelles smatra napadom na pravosuđe.