IDS: Vlada želi uništiti Uljanik, HDZ: Perete nečistu savjest

Slučaj male Mile Rončević (2), koja je zahvaljujući velikom srcu građana otputovala na liječenje u Ameriku tema je u Saboru. Boris Milošević (SDSS) čestitao je Hrvatskoj i građanima koji su uspjeli skupiti više od potrebnog iznosa za liječenje. Maloj Mili zaželio je uspješno liječenje i nada se konačnom ozdravljenju. 

- Nadam se da će banke koje su uzimale naknadu za platni promet postupiti onako kako su postupili naši građani - poručio je Milošević. 

Stjepan Čuraj (HNS) ponosan je što smo uspjeli ponovno skupiti snage i zajedništva te osigurali sredstva za liječenje još jednog djeteta. 

- Ponosan sam što svi razmišljamo isto, što se cijela Hrvatska ujedinila, što smo svi ovdje vjerojatno doprinijeli i pomogli. Nažalost u Hrvatskoj je puno djece koja ovise o skupim lijekovima i liječenjima, eksperimentalnim liječenjima i to je nešto što se mora rješavati sustavno. Ne samo na razini Hrvatske nego Europske unije. Svi građani EU moraju biti ravnopravni i svima treba biti jednako dostupna zdravstvena skrb - poručio je Čuraj i podsjetio da je s tim ciljem 2017. pokrenuta europska referenata mreža. 

Govorilo se i o Uljaniku. Tulio Demetlika (IDS) ustvrdio je da HDZ-ova Vlada ima dva modela djelovanja, jedan za područja gdje je HDZ na vlasti i tamo gdje nije. Naveo je kako je Uljanik na ovom drugom području i da očito zbog toga ne može računati na potporu države.

- Zastrašujuće je da se jedna cijela regija kažnjava zbog interesa HDZ-a, koji koristi Uljanik kao alat za napad na Istru - rekao je IDS-ovac kojem je zastrašujuće što premijer i ministri samo govore o tome koliko bi Uljanik stajao porezne obveznike, a ne o prihodima i tome koliko građani Istre i radnici Uljanika pune proračun. 

- Ova Vlada 17 mjeseci zavlači radnike Uljanika i javnost, iz tjedna u tjedan Vlada prolongira odluke. Vrhunac licemjerja bio je prošli tjedan kada je sjednica Vlade kasnila pola sata kako bi se čula odluka Trgovačkog suda u Rijeci o pokretanju stečaja. Kakva je Vlada koja je prilikom donošenja svojih odluka skriva iza suda i čini ministri radnicima poručuju da će postali mobilne timove koji će im pomoći da se upišu na Zavod za zapošljavanje. To je Vlada koja je odlučila svjesno i namjerno uništiti brodogradnju - poručio je Demetlika. 

Za Ines Strenju (Most) zanimljivo je slušati koliko se IDS pere od svega što se događa oko Uljanika, ali je ustvrdila i da se neće moći dovoljno oprati. 

- Naslušao sam se posljednjih dana izjava političara prvenstveno naših prijatelja iz IDS-a koji izjavama žele oprati vlastitu nečistu savjest kad je u pitanju njihova uloga u slomu Uljanika. nekorektno je, nečasno i da ne kažem sramotno pokušavati optuživati Vladu HDZ-a da preko sloma Uljanika pokušava politički destabilizira Istru - uzvratio je Branko Bačić (HDZ) kolegi iz IDS-a. 

Naveo je kako kolege iz IDS-a dizanjem tenzija između Zagreba i Istre pokušavaju sakriti vlastitu ulogu i odgovornost u ovoj krizi u Uljaniku. 

- Pokušava se preko leđa zaposlenika prikupljati jeftine političke poene. Vlada je lani svojom odlukom odlučila da svi zaposlenici Uljanika primaju plaću, ukupno je uloženo 3,1 milijardu kuna za sve. Da je Vlada htjela da se proglasi stečaj, onda ne bi godinu dana omogućavala upravi i Nadzornom odboru da se restrukturiraju i nađu strateškog partnera – rekao je Bačić koji žali što takav partner nije pronađen. Još uvijek se razmatra, dodaje, kako nastaviti proizvodnju u Uljaniku.

Peđa Grbin (SDP) nije se želi baviti utvrđivanjem odgovornosti, jer će za o biti dovoljno vremena i napominje da je od krivnje mnogo važnija sadašnja situacija u Uljaniku gdje se iz dana u dan ne događa ništa. 

- Ne zbog mene, Hrelje, nego zbog Plenkovića i Horvata, odnosno zbog Vlade RH i ministra gospodarstva koji ne rade ništa. Rok za izradu plana restrukturiranja je bio šest mjeseci, pa je produljen, a u to vrijeme Vlada i dalje nije radila ništa. U 10 . mjeseci kad je bila skupština imali ste prilike preuzeti odgovornost, no predstavnik Vlade je tamo samo sjedio pa je postupak završio na sudu. Izgubilo se opet mjesec dana jer Vlada nije radila ništa, a ni sada ne radi ništa jer se vjerojatno nada da će se problem riješiti sam od sebe kako ne bi imao nešto negativno s PR stanovišta u kampanji za europske izbore – prigovorio je Grbin. 

Svjestan je da je teško odlučiti, ali napominje kako se odluka o sudbini brodogradilišta konačno mora donijeti. 

- Jedan izlaz je pomoći, a drugi reći gotovo je, ali netko tu odluku mora donijeti- Odlučite se, donosite odluku i djelujte – zaključio je Grbin.

Zasjedanje su saborski zastupnici nastavili raspravom o izmjenama Zakona o policiji. Male plaće i loši uvjeti rada policajaca, ali i slab interes za tom službom problemi su koje zakon ne rješava upozorila je oporba kritizirajući prijedlog koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju. Obrušili su se i na odredbu prema kojoj policajci mogu imati i trogodišnju školu što smatraju degradacijom struke, a smeta im i prijedlog da predstavnici MUP-a budu članovi Povjerenstva za pritužbe. a državni tajnik Žarko Katić kazao je kako će do drugog čitanja propisati da se dva predstavnika ministarstva u povjerenstvu imaju samo savjetodavnu ulogu. 

- Prijedlog da se u policiju prime ljudi sa završenom trogodišnjom školom je korak unatrag kada je riječ o stručnosti policije. Policajci bi kompetencijom trebao konkurirati svojim kolegama u EU, a ovim prijedlogom se struka omalovažava i degradira. To se ne može pravdati smanjenjem interesa za policijskim poslom - kazao je Ranko Ostojić (SDP). Naveo je kako ovaj prijedlog nije u skladu s europskim standardima, a ovime će im se unaprijed onemogućiti napredovanje.

Dragana Jeckov (SDSS) smatra da tu odredbu treba preispitati jer u današnje vrijeme treba voditi računa o ugledu i kvaliteti kadra koji bi se u budućnosti primao u službu. Smatra i da u zakonu izrijekom treba biti propisana apsolutna zapreka za prijem u policiju pravomoćna presuda za kaznena, ali i prekršajna djela iz područja nasilja u obitelji. 

- Prekršaji iz područja nasilja u obitelji nikako se ne bi smjeli zaobići odnosno posebno prilikom prijema u policijsku službi i nikako ne bi smjeli biti manje značajni odnosno kvalificirani kao manje opasni od prekršaja protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja kao što je npr. tučnjava ili svađa na javnom mjestu. Treba zastupati politiku nulte stope tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji - predlaže Jeckov. 

Upozorila je i na trend smanjenja udjela zaposlenih pripadnika srpske zajednice u MUP-u navodeći da je u posljednjih deset godina taj postotak pao sa 3,13 na 2,5 posto. Navela je kako je značajno smanjenje zabilježeno u osječko-baranjskoj i vukovarsko-srijemskoj županiji bez obzira na posebne odredbe ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Stjepan Čuraj (HNS) stava je da se trogodišnjim školovanjem kao uvjetom za prijem u službu umjesto na  kvaliteti i materijalnom statutu policajaca stavlja naglasak na kvantiteti. 

- Veći su prioritet da im se povećaju plaće nego njihov broj, sada je 4200 kuna osnovna plaća a 6000 kuna prosječna - poručio je Čuraj. 

Vesna Pusić (GLAS) također smatra da je potrebno zadržati kriterij o četverogodišnjeg školovanja za prijem u policiju. 

- Promoviranje kriterija izvrsnosti, boljeg obrazovanja, daljnjeg obrazovanja, doprinosi ne samo kvalitetnijem obrazovanju policajaca  nego doprinosi i njihovom autoritetu, činjenici da ih ljudi gledaju s više uvažavanja i više respekta - navela je. 

Smatra i da se položaj žena u policiji regulira na diskriminatorni način. Krešo Beljak (HSS) pita se čemu ove izmjene zakona:

- Opet kadroviranje umjesto da se radi na depolitizaciji policije radimo na novoj politizaciji. mi opet miješamo politiku u struku - ustvrdio je. 

Beljak navodi da policija mora biti stup društva, zaštitnik ustavnog poretka i zakona u svakoj normalnoj državi. Napominje kako i policajci ubrzano spremaju kofere, daju ostavke i odlaze u inozemstvo na bolje plaćene često i lošije poslove. 

- Policajac je kod nas nisko plaćen i država mu je oduzela autoritet, to je negativna selekcija kadrova. Policajcima plaća nije dostatna za mjesečni smještaj. Beljak smatra plaće policajaca trebale bi biti najmanje 10 tisuća kuna. Državni tajnik Katić na kritike oporbe uzvratio je kako je trogodišnja škola dovoljno dobra, jer kandidati prolaze rigorozne testove i provjere. Slaže se da treba povećati plaće i poboljšati uvjete rada policajaca istaknuvši kako je to na visokoj listi prioriteta Vlade.

Zastupnici su pozdravili uvođenje naknada za stanovanje na koju imati pravo policajci raspoređeni u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Ovo će pravo ostvarivali i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost. Procjena da bi pravo na naknadu imalo do 1500 policijskih službenika, a projekcije su da ti troškovi godišnje iznose 32,4 milijuna kuna. No zastupnici su svjesni da tisuću kuna naknade nije dovoljno za smještaj u turističkim mjestima u sezoni. 

- Za te policajce trebalo bi s lokalnom samoupravom i ministarstvom državne imovine utvrditi ima li stambenih prostora za življenje za te ljude da budu jeftiniji - predlaže Miro Bulj (Most). 

Saša Đujić (SDP) osvrnuo se na izbor načelnika policijskih postaja i uprava.

- Vi nas ovim prijedlogom, gdje će ministar političkim dekretom imenovati šefove policija vraćate u 66.-tu nakon obračuna Tito-Ranković kada je partija imenovala policijske čelnike, to vi danas radite ovim zakonom – ustvrdio je SDP-ovac. 

Državni tajnik Katić uzvratio mu je da će se oni birati po internom oglasu kao i do sada.  

- Samo se ne imenuju na mandat od pet godina i to je razlika - pojasnio je Katić.

Ivana Lovrinovića (PH) i Branimira Bunjca (Živi zid) zanimalo je i hoće li nakon izmjena zakona policija i dalje legitimirati novinare po redakcijama, na što je državni tajnik Katić odgovorio da zakon ne regulira to pitanje, ali da će uskoro u Sabor doći zakon o policijskim poslovima i ovlastima koji predviđa određene izmjene kod utvrđivanja identiteta.