Sabor rekao 'NE' reviziji: Crkvi godišnje ide 900 milijuna kuna

Zaključak nije donesen, nije dobio dovoljno glasova - konstatirao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, navodeći kako je za njega glasovalo 27 zastupnika, devet je bilo suzdržano, a 67 protiv.

'Glas' je do samog glasovanja ustrajao da su se stekli uvjeti da se pokrene postupak revizije četiriju ugovora sa Svetom Stolicom, o pravnim i gospodarskim pitanjima, o suradnji u odgoju i kulturi te o dušebrižništvu katoličkih vjernika, koji su sklopljeni 1996., odnosno 1998. godine.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ponovila je kako samo Mađarska za crkvu izdvaja više od Hrvatske koja pak izdvaja šest puta više od prosjeka zemalja EU. Hrvatska država temeljem Vatikanskih, te s njima povezanih ugovora s Hrvatskom biskupskom konferencijom, za potrebe Katoličke crkve godišnje izdvaja oko 900 milijuna kuna, argumentirao je ranije Glas.

Pokretanje videa...

06:29

Video: Patrik Macek/PIXSELL/ilustracija

Reiner: Neće proći!

- Vaš pamflet vrvi neistinama, kad ste shvatili da narod to ne prihvaća, počeli ste pričati o novcima, to neće proći - poručio je Glasu Željko Reiner (HDZ), čija je stranka ranije odlučno odbacila prijedlog o reviziji.

- HNS će biti suzdržan, no tema će se morati otvoriti u dogledno vrijeme, rekao je Milorad Batinić. HNS, kaže, u načelu podržava inicijativu, ali bi se Vlada morala prije o tome očitovati, trebalo bi napraviti i kvalitetnu analizu, kada bi u revizuju trebalo ući, poručuju iz HNS-a, čiji zastupnici nisu sudjelovali u raspravi o prijedlogu.

Da Vatikanske ugovore treba revidirati, te jasno utvrditi obrazac po kojem Crkva prima novac iz proračuna, opetovao je i Davor Bernardić (SDP).

- Da bi se pokrenula revizija Ugovora, trebaju glasovi dvije trećine zastupnika, a za mora biti i druga strana, podsjetila je Mrak Taritaš.

Mandat od biskupa, plaća od države

Ugovorom o suradnji na području odgoja i kulture jamči se nastava katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama te vrtićima, a odgojno-obrazovni sustav javnih škola mora uzimati u obzir vrijednosti kršćanske etike, što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i temeljnom idejom da pluralističko, građansko društvo ne može biti podvrgnuto zahtjevima ni sankcijama zasebnog morala bilo koje religijske skupine, naveo je Klub Glasa i HSU-a u svom prijedlogu.

Vjeroučitelji, dodaje, dobivaju mandat od biskupa, a plaću od države. Posljedica tog ugovora je neravnopravni položaj djece koja ne idu na vjeronauk, a za koju nema alternativnog predmeta.

Kad je riječ o Ugovoru o gospodarskim pitanjima, koji uređuje i povrat oduzete crkvene imovine, Klub kaže da Hrvatska, za razliku od svih drugih država, nije pri njegovu potpisivanju ograničila pravne, materijalne i druge učinke.

Nije definiran popis imovine, rokovi, ni iznosi koji će se isplaćivati za oduzeta dobra koja se ne mogu vratiti, tvrdi Klub, pa bi teoretski takav ugovor mogao Hrvatskoj stvoriti materijalne i financijske obveze neograničenog iznosa i trajanja, što se protivi 'zdravom razumu i načelima pri sklapanju ugovora'.

Izmjene Ugovora o pravnim pitanjima Klub je tražio tumačeći kako odredba da će crkvene vlasti biti prethodno obaviještene u slučaju sudskih istraga o kleriku za možebitno kazneno djelo narušava načelo da su crkva i država neovisne i načelo jednakosti pred zakonom.

Klub neprikladnim smatra i da se međunarodnim ugovorom određuje opis neradnih dana u Hrvatskoj, jer to je stvar nacionalnog zakonodavstva. Ističe i kako su se značajno promijenile okolnosti od potpisivanja Ugovora o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i redarstvenih službi (prosinac 1996.), što je uvjet za njegove izmjene. Potpisan je kad su Oružane snage bile aktivno angažirane na obrani Hrvatske i brojale i do 300.000 pripadnika, dok današnja vojska i policija imaju zajedno ispod 40.000 pripadnika, navodi Klub.

Sva četiri ugovora predviđaju mogućnost pregovora u slučaju da jedna od strana procijeni da je došlo do promjene okolnosti. Uzimajući u obzir neustavne i protuustavne posljedice primjene ugovora i ogromne materijalne troškove smatramo da postoje opravdani razlozi za pokretanje postupka pregovora, poručio je Klub Glasa i HSU-a.

Država godišnje daje Crkvi 900 milijuna kuna

Glas Anke Mrak Taritaš i HSU predložili su u Saboru mijenjanje određenih odredaba Ugovora između Svete Stolice i RH. Znali su oni da ta inicijativa neće proći, ali na njoj potvrđuju poziciju lidera oporbe, dok Andreju Plenkoviću služi kao dokaz čvrste demokršćanske orijentacije...

Inicijativa je na svjetlo dana ipak iznijela niz elemenata ugovora (pučki nazivanih Vatikanski ugovori) koji nisu predstavljali tajnu, ali nisu bili ni detaljno poznati javnosti. Prijedlog oporbe pravno je utemeljen; njime se pokušava dokazati da su pojedini elementi ugovora suprotni slovu Ustava. Tako se, primjera radi, predlaže izmjena Članka 8 ugovora, u kojem se Hrvatska obvezuje 'prethodno obavijestiti crkvene vlasti u slučaju sudskih istraga o kleriku zbog možebitnih kaznenih djela predviđenih Kaznenim zakonom' jer taj privilegij ne uživa nitko drugi i suprotna je Ustavom zajamčenoj jednakosti.

Oporbeni prijedlog zahvaća u više odredbi Vatikanskih ugovora (riječ je o četiri ugovora Republike Hrvatske i Svete Stolice potpisana 1996. godine). One reguliraju oblasti obrazovanja i kulture, gospodarska pitanja i povrat imovine, dušobrižništvo i financiranje Crkve. Glas i HSU pozivaju se na stavak koji kaže da 'sva četiri ugovora predviđaju mogućnost pregovora u slučaju da jedna od strana procijeni kako je došlo do promjene okolnosti', a do njih je, misle, došlo.

- Pregovora i promjena ugovora je bilo, postoje presedani i primjeri te Hrvatska ne bi bila prva koja se upušta u takav proces - tvrde pokretači inicijative pa navode:

- Dobar je primjer Italija, koja je promjenom ugovora ukinula obvezu održavanja vjeronauka u javnim školama. Kad bismo talijanski model primijenili na ukupne porezne prihode u Hrvatskoj, izdvajanje za Katoličku crkvu bilo bi i dalje manje nego što je u ovom trenutku, prema raznim osnovama, i iznosilo bi oko 576 milijuna kuna - piše u Prijedlogu, a Hrvatska sad godišnje izdvaja gotovo 900 milijuna kuna za potrebe Katoličke crkve.

- To je više nego što su 2016. godine iznosili proračuni Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva turizma zajedno - kažu.

Crkva bez države ne može

Na području odgoja i kulture izdvaja se najmanje 300 milijuna kuna godišnje, za plaće vjeroučitelja u javnim osnovnim i srednjim školama. Od toga 58 milijuna ide za katoličke osnovne i srednje škole, 60 milijuna kuna za katoličke visoke škole, učilišta i fakultete; 48 milijuna za zaštitu sakralnih objekata. Temeljem ugovora o gospodarskim pitanjima izdvaja se, nadalje, još 355 milijuna kuna godišnje. Temeljem ugovora o dušobrižništvu katoličkih vjernika pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH ode još 10 milijuna kuna... Nad potrošnjom tog novca nema nikakve kontrole, pa se afere “teške” desetke milijuna kuna otkrivaju kad sve već bude kasno.

- Katolička crkva po ovom sporazumu sa Svetom Stolicom apsolutno nema nikakve obveze. Biskupija Mate Uzinića jedina u Hrvatskoj objavljuje financijska izvješća - rekao je u Otvorenom Goran Beus Richembergh.

Monsinjor Uzinić rekao je u Otvorenom kako bi Crkva bez državne pomoći upala u velike nevolje.

- Što se tiče Katoličke crkve, ona i dalje ima potrebu za tim da se osiguraju materijalni uvjeti za njeno djelovanje jer iskreno priznajem da bez tih sredstava Katolička crkva u RH ne bi mogla funkcionirati - rekao je Uzinić.

Revizija? Ma nema šanse!

- U prošlom sustavu smo funkcionirali zato što su nam pomagale druge crkve, osobito iz Njemačke. Ja sam za Katoličku crkvu u Republici Hrvatskoj koja će moći sama ispunjavati svoje obveze i pomagati drugima. Mi sad, nažalost, nismo na toj razini - kazao je dubrovački biskup.

Valja dodati i to da bi Crkva onda mogla tražiti povrat cijele imovine. Ovim bi se ipak narušavalo pravilo 'pacta sunt servanda' (ugovori obvezuju), pa bi do promjene moralo doći uz suglasnost sviju strana, što je upitno. U tom bi slučaju pod udar došle i druge vjerske zajednice. Vraćanje cijele imovine oduzete Crkvi bilo bi teško izvedivo, a postavlja se pitanje i zašto predstavnici lijevog centra, koji su više puta imali svoju vladu, nisu pokrenuli promjene koje sad traže.

- Revizija Vatikanskih ugovora nema nikakvih šansi - rekao je premijer Plenković.

- Za nas nema dileme, a to je vrlo jasno 'ne' reviziji - poručio je premijer.

- Vlada je stava da nema nikakve potrebe za takve inicijative, kojima se ova Vlada i većina jasno protive. Naša suradnja s Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama mislimo da je kvalitetno i dobro uređena te da pridonosi društvu. Mi ćemo nastaviti raditi u tom duhu suradnje i partnerstva i, naravno, provoditi četiri ugovora koji su na snazi - rekao je premijer Andrej Plenković.