Šef Ustavnog suda Šeparović djelomično plagirao disertaciju

Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić, potvrdio je Hini vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su citati u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića "u najmanju ruku nekorektni" čime je prekršio Etički kodeks.

"Radi s o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova", kaže se u mišljenju Odbora za etiku za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017. donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića.  

Miličić u prijavi primljenoj 1. veljače i dopunjenoj 17. veljače 2017., smatra da je Šeparović prepisao, odnosno plagirao doktorski rad pod naslovom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske".

Odbor je ocijenio prijavu Vjekoslava Miličića djelomično osnovanom i utvrdio da je prijavljeni prekršio članak 8. Etičkog kodeksa u smislu nepreglednog i nepotpunog navođenja izvora, odnosno njegov stavak 3. u smislu "plagiranja - prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora" bez navođenja izvora.

Iako ne postoji propisani način citiranja, a ponajmanje da sve što se citira treba biti u navodnicima, o tome postoji uvriježene akademska praksa, kao i Upute za izradu studentskih radova Alana Uzelca, koje je izdao Pravni fakultet u Zagrebu još 2002. godine, kaže se u mišljenju.

Predsjednik povjerenstva, znanstveni savjetnik na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Ivica Vlibić, kazao je da je mišljenje dostavljeno strankama i da se time nadležnost Odbora iscrpljuje. Odbor je donio mišljenje koje je neobavezujuću, kazao je i dodao da ne zna daljnju sudbinu toga postupka.

Također, Odbor je po prijavi Miroslava Šeparovića utvrdio da je Vjekoslav Miličić postupio protivno odredbama Etičkog kodeksa kad je kopije kaznene prijave protiv Šeparovića poslao na kućne adrese pojedinih sudaca Ustavnog suda, jer je "nedopustivo stvarati neprijateljsko akademsko okruženje uznemiravanjem".

Odbor je bio u središtu javnosti nakon što je u prosinca 2016. donio mišljenje da je tadašnji ministar znanosti Pavo Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Ustavni sud 25. travnja 2017. donio je odluku da postoji formalna nezakonitost i neustavnost Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora, u postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koju je u listopadu 2016. pokrenuo rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Odbor danas radi s pet članova, budući su četiri podnijela zahtjev Saboru za razrješenjem. Sabor nije raspravljao o njihovim zahtjevima, niti je još imao na dnevnom redu izvješće Odbora o radu za 2016. godinu, kaže Vilibić u zaključuje da unatoč tome Odbor funkcionira i radi u okvirima zakona.

Mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o Šeparovićevoj disertaciji u utorak je u cijelosti objavio novinski portal Autograf u tekstu Ivice Grčara, a Ustavni sud mišljenje, na upit Hine, nije komentirao.

Šeparović: To mišljenje je pravno nepostojeće

Miroslav Šeparović izjavio je u utorak da je mišljenje Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju, prema kojemu je Šeparovićev doktorski rad zbog nepravilnog navođenja izvora "u najmanju ruku nekorektan", pravno nepostojeće.

"Ustavni sud je još 25. travnja 2017. uz moje izuzeće donio odluku kojom je ukinuo ovlasti koje je taj Odbor sam sebi dao da odlučuje o pojedinačnim slučajevima kršenjima Etičkog kodeksa i rekao je da su samo sveučilišta i fakulteti nadležni za donošenje takvih mišljenja, a da Odbor nema tu ovlast. Oni su to znali, jer ja sam ih o tome obavijestio, no oni su usprkos tome donijeli mišljenje u kojem su rekli da sam nekorektno citirao izvore. Kada sam to saznao odmah sam podnio kaznenu prijavu protiv svih članova tog Odbora jer su zlouporabili svoj položaji i ovlast odlučujući o nečemu o čemu nisu nadležni", kazao je Šeparović Hini. Pritom je podsjetio da su odluke Ustavnog suda, s druge strane, obvezatne i moraju ih poštivati sve fizičke i pravne osobe.

Šeparović ističe da je riječ o staroj priči koju je protiv njega pokrenuo "osebujni profesor Miličić, za kojega njegove kolege kažu da je samoproglašeni stručnjak za plagijate".

"Ja sam ga tužio pred Općinskim kaznenim sudom za klevetu i Općinskim građanskim sudom za naknadu štete. Ja sam taj svoj doktorat radio po svim standardima kako se to radi na Pravnom fakultetu, što je Pravni fakultet više puta potvrdio", kazao je Šeparović.

Dodao je da je svakog autora kojega je citirao označio fusnotom u kojoj je naveo autora, ime, prezime, njegova djela i stranice koje je citirao.

"Ni jedan autor protiv mene podnio prijavu, iako sam ih jako puno citirao. Protiv mene se ne vodi postupak ni na Fakultetu ni na Sveučilištu, što je Fakultet više puta potvrdio, a ono što se meni stavlja ne teret je da te citate nisam stavljao u navodnike. Pravni fakultet je više puta potvrdio, usmeno i pismeno, da navodnici nisu propisani, da su propisani ja bi ih koristio, nije bilo nikakvog razloga da ih ja ne koristim", ustvrdio je Šeparović.

'Stari sukobi oko Obiteljskog zakona'

Navodi da je cijela priča plasirana još u vrijeme njegova reizbora za ustavnog suca, "gdje se to htjelo spriječiti, a inače je vezana i uz stare sukobe oko Obiteljskog zakona".

"Moram reći da me u početku sve jako nerviralo, a sada me ovo sve što se dešava počelo zabavljati pa će gospoda iz tog Odbora svoje 'umotvorine' morati objasniti pred Državnim odvjetništvom i policijom", kazao je Šeparović.

Uvjeren je da je 'siva eminencija i mentor' Odbora akademik Vlatko Silobrčić, "koji se trebao izuzeti jer je svjedočio u sudskom postupku gdje je rekao da uopće nije pročitao" Šeparovićev doktorat.