Sezona gripe je uranila, dosad je potvrđeno 25 oboljelih

U Hrvatskoj je počela sezona gripe, mjesec i pol dana ranije nego što je uobičajeno, a dosad je potvrđeno 25 oboljelih, doznaje se u utorak u Nacionalnom centru za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Nakon što su prvi slučajevi gripe zabilježeni 15. studenoga, zasad je molekularnim tehnikama dokazano 25 oboljelih, od kojih je nekoliko odraslih osoba razvilo teže kliničke slike u vidu pneumonija i meningoencefalitisa, doznaje se od voditelja Nacionalnog centra za influencu Vladimira Draženovića.

Broj oboljelih raste geometrijskom progresijom

S obzirom da se broj oboljelih od gripe širi geometrijskom progresijom, vrlo je vjerojatno da će u sljedećih par tjedana taj broj znatnije porasti. Oboljeli su svih uzrasta - djeca, radno aktivna populacija i stariji, što znači da se gripa proširila u zajednici.

Vrhunac gripe očekuje se u siječnju, a potrajat će više tjedana, dok se znatniji pad oboljelih očekuje tek u ožujku.

Kod svih oboljelih potvrđen je za sada virus gripe B-tipa, a tipizacijama je utvrđeno je da se radi o B-Yamagata liniji virusa, koja je cirkulirala i prošle godine.

Smatra se da će ove sezone gripu izazivati četiri podtipa virusa gripe: dva A - A/H1N1 i A/H3N2 te B virusi dvije linije, i to Yamagata i Victoria.

Upravo se antigeni tih virusa nalaze u cjepivu pa će to ujedno biti najbolja prevencija za građane koji se žele zaštititi od te uvijek neugodne i ozbiljne bolesti.

Cijepiti se može bez obzira što je epidemija već počela jer najčešće traje sve do početka travnja. Sve ostale mjere zaštite i podizanje imuniteta su dobro došle, ali nijedna od njih ne može s tako visokom pouzdanošću zaštititi osobu od gripe kao cijepljenje.

Potrošene sve doze cjepiva

S obzirom da je ove godine odaziv na cijepljenje bio izuzetno dobar, potrošeno je svih 280.000 doza cjepiva protiv gripe, a u pripremi je dodatnih 8500 doza koje će po primitku biti odmah distribuirane cjepiteljima.

Simptomi gripe bez komplikacija su povišena temperatura, iscrpljenost, drhtavica, gubitak apetita, bolovi u mišićima i zglobovima, curenje i začepljenost nosa, grlobolja i kašalj.

Liječničku pomoć treba potražiti ako oboljeli ima temperaturu koja traje dulje od četiri, pet dana, ako otežano diše, uz kratak dah i jako kašljanje, ako osjeća bol ili pritisak u prsima, vrtoglavicu ili ošamućenost, ako povraća i ima proljev, te ako se povišena temperatura ponovi nakon poboljšanja simptoma.

Stručnjaci ističu kako gripu treba preležati. Pijenje mnogo tekućine i mirovanje važnije je od udarnih doza vitamina C ili češnjaka. Gripa ne zahtjeva posjet liječniku, osim kod komplikacija, oboljeli treba ostati kod kuće i ne širiti zarazu.

Gripu uvijek prati tjelesna temperatura viša od 38 stupnjeva Celzijusa, što isušuje organizam. Najbolji su topli napici (jer prevrući štete grlu, jednako kao i hladni), ne previše zaslađeni i bezalkoholni. Treba ih piti u dostatnim količinama kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem i visokim temperaturama.

Za spuštanje temperature mogu se koristiti lijekovi za snižavanje temperature i tuširanje u mlakoj vodi, a nikako alkoholni oblozi. Korisne su i pastile za grlo kako bi sluznica grla zadržala vlažnost. U slučaju jačeg kašlja, preporučuje se sirup protiv kašlja.