Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Škola djeci ne smije biti uzrok stresa, bitno je da su bezbrižni

None Foto: Privatna arhiva

Kompletno školovanje je u Švedskoj je besplatno, roditelji tijekom osnovne škole i gimnazije ne moraju potrošiti ni novčića. Svaka škola svim učenicima nudi besplatni ručak

Slobodan Mufić(48) od kolovoza 2014. sa suprugom Anom (47), liječnicom, i kćeri Leonom(14) živi u u gradu Skövdeu, oko 140 km sjeveroistočno od Göteborga u Švedskoj. Njihova kći je četvrti razred završila u Hrvatskoj, a u Švedskoj je krenula u peti razred.

- Kompletno školovanje je besplatno, roditelji tijekom osnovne škole i gimnazije ne moraju potrošiti ni krune na školovanje svoje djece. I još država za svako dijete, bez obzira na prihode roditelja, isplaćuje dječji doplatak od oko 120 eura - kaže nam Slobodan Mufić, inače slobodni novinar. U Hrvatsku se zasad ne planiraju vratiti.

Ocjena je važna, ističe, ali ne i presudna. 

- Nije potrebno biti odlikaš da bi se školovanje nastavilo u željenoj smjeru. Naravno, kriteriji su sve stroži kako školovanje odmiče i na najbolje fakultete odlaze samo najbolji učenici, no trojke u osnovnoj školi nikoga ne sprječavaju da postane, primjerice, liječnik - kaže nam.

Djeca u Švedskoj u osnovu školu kreću sa sedam godina, kao i u Hrvatskoj, ali obavezna je i jedna godina predškole, koju djeca moraju početi pohađati u jesenskom polugodištu u godini u kojoj navršavaju šest godina. Osnovna škola traje devet godina, gimnazija tri godine, a potom slijede razne vrste i smjerovi visokoškolskog obrazovanja.

Tjelesni je vrlo važan predmet

Svakoj školi ostavljeno je na volju sastavljanje rasporeda sati, pa nastava ne počinje u svim školama, svim danima, pa ni u razredima, u isto vrijeme. Obično se počinje između 8:00 i 9:00. I trajanje nastave varira, ali obično završava između 14:00 i 15:30.

- Odmori između nastavnih satova traju od 10 do najviše 60 minuta (za ručak). Za vrijeme odmora učenici su slobodni kretati se po školi ili okolici. Svaka škola svim učenicima nudi besplatni ručak, koji se sprema u školskoj kuhinji ili dovozi iz zajedničkih menzi. Većina škola nudi mesni i vegetarijanski ručak, a učenici iz zdravstvenih razloga mogu zatražiti i dobiti i posebno pripremljenu hranu. Većina škola nudi i doručak, ali uz naplatu. Naravno, djeca mogu donijeti hranu od kuće, ali to ne smiju biti gazirana pića, slatkiši, orašasti plodovi i slično - objašnjava na Mufić.

Foto: Privatna arhiva Slobodanova kći Leona( druga s desna)

Od prvog razreda osnovne škole uči se engleski, a u šestom razredu odabire se još jedan strani jezik. To je obično španjolski, njemački ili francuski.

- Sve slobodne aktivnosti se podržavaju, od sporta, preko glazbe do dodatnih stranih jezika i smatra se da svaki učenik treba odabrati barem jednu, bilo koju, izvannastavnu aktivnost. Sport i zdravlje , što bi odgovaralo tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi u Hrvatskoj, nije nimalo zanemaren predmet i uživa zavidnu satnicu. Primjerice, ukupno je u švedskim osnovnim školama, kroz devet razreda, predviđeno 600 sati sporta i zdravlja, a samo 230 sati likovnog odgoja - govori nam naš sugovornik.

Vidljivih razlika među učenicima nema

Učenici uglavnom unaprijed znaju što će raditi sljedeći dan u školi. 

- Nastava je kombinirana, znači ima klasičnih predavanja, ali i raznih edukativnih igara, vježbi, projekcija filmova, samostalnog rada, rada u parovima, rada na računalima. Svaki učenik u 7. razredu dobiva vlastito prijenosno računalo. Leona je tek u 8. razredu i zasad je stres uglavnom na niskim razinama, jer je cijeli školski sustav ustrojen tako da se stres svede na najmanju moguću mjeru i nisu neophodne neke izvanredne ocjene da bi se normalno nastavilo školovanje, ali pretpostavljam da su prijelazne godine najstresnije, dakle upisi u gimnazije i fakultete - priča nam Mufić.

U švedskim školama nema kuta, dopuštene su sve vrste odjeće, ali se od učenika očekuje dolično odijevanje. U razredima se jedino ne toleriraju kape i kapuljače.

- Vidljivih razlika među učenicima u osnovnim školama i gimnazijama uglavnom nema, jer se u švedskoj kulturi razmetanje novcem smatra neprimjerenim. Naravno, razlike osjete sami učenici između sebe, prema modelima mobitela i vrsti odjeće, ali na to se uglavnom ne obraća previše pažnje - ističe Mufić.

Sva useljenička djeca u Švedskoj, tvrdi, imaju pravo na dodatnu pomoć u nastavi, kao i na poduku materinjeg jezika nekoliko sati tjedno. Sva djeca u osnovnim školama imaju pravo na plaćeni prijevoz do škole, ako javni prijevoz ne postoji.

Mufić nikad nije čuo za slučaj da su nastavnici ili profesori imali lažne diplome. Što se tiče korupcije i kupovine ocjena i ispita ni za takav slučaj nije čuo, ali naglašava da su relativno česti slučajevi varanja na raznim ispitima.

Klasična matura kao u Hrvatskoj u Švedskoj ne postoji.
U neki od brojnih gimnazijskih programa osnovnoškolci se upisuju na temelju ocjena, ali za upis nisu neophodne besprijekorne ocjene, dok gimnazijalci kroz svoje tri godine skupljaju bodove koji im omogućavaju upis na fakultete i visoke škole. 
U trećem, šestom i devetom razredu osnovne škole, te u svim razredima gimnazije, postoje tzv. nacionalni ispiti iz ključnih predmeta, švedskog, engleskoj i matematike, ali nastavak školovanja ne ovisi o postignutom uspjehu - govori nam Mufić.

Traži se konkretno i primjenjivo znanje

Do šestog razreda osnove škole u Švedskoj nema ocjena, a potom kreće sustav ocjenjivanja s pet pozitivnih (A, B, C, D, E) i jednom negativnom ocjenom (F). 

- Važno je naglasiti da negativna ocjena ne znači ponavljanje razreda. Ocjene su vrlo egzaktne i precizno određene i obrazložene. Ocjenjuju se uglavnom pismeni ispiti, usmeni ispiti su rijetkost, eventualno neke učeničke prezentacije - ističe naš sugovornik te dodaje kako se u Švedskoj traži relativno usko, konkretno i primjenjivo znanje. 

- Ne traže se znanja o „rudnom blagu Mađarske“ i „velikim ruskim rijekama“, ali se učenike neprestano potiče da budu napredni u švedskom, engleskom i matematici, kao ključnim predmetima za nastavak školovanja. Jako se pazi na pravednost i strogost ocjenjivanja. Nijedna se pozitivna ocjena ne smatra tragedijom, a čak se i F smatra prihvatljivim, iako se u slučaju učestalih negativnih ocjena dogovaraju sastanci s roditeljima i učenikom na kojima se traži rješenje. Većim problemom smatra se kad učenik nije ocijenjen, odnosno ako ne dolazi redovito na nastavu. Dosta se vodi računa da škola ne bude izvor stresa, odnosno da učenici uglavnom bezbrižno provode djetinjstvo. Pritisak uspjeha u školovanju vidljiv je tek u kasnijim tinejdžerskim godinama. U osnovnim školama i gimnazijama nema vjeronauka, osim u malom broju vjerskih škola, ali se proučava religija. Nikad nije kasno za nastavak jednom prekinutog školovanja ili za kasni početak školovanja za sasvim drugo zanimanje. Nije nimalo neobično da ljudi u 40-ima upisuju fakultete - priča nam Mufić.


 
Komentari (55)
  • ka u nas,sve besplatno

    8. 9. 2019,   15:15
  • Zato u RH trećina razreda ima psihosomatske smetnje i ide u psihologa/psihijatra.

    8. 9. 2019,   16:16
  • Bilo koji edukativni sistem koji prisiljuje učenike da se natječu jedni sa drugima nevalja. Nisam se došao natjecat tko će prvi riješiti zadatak za 5, nego sam došao učit. Taj mentalitet da sve, ali baš sve treba bit nekakvo natjecanje među učenicima zapravo ne uči nikoga ništa. Treba li nagraditi one koji rade više? Da, svakako, ali postoji i drugih načina nego da natjeramo razrede od 20-25 različitih ljudi, različitih potreba i različitog načina učenja da se utkruju u istoj utrci. Ako išta, bar na taj način učiš da život nije fer, valjda.

    8. 9. 2019,   15:32