Slovenija podržava Marakeški sporazum, ali uz neke rezerve?

Slovenska vlada još uvijek podržava Marakešku deklaraciju koja bi sljedeći mjesec trebala biti politički prihvaćena, ali je moguće i da na njega iznese određene rezerve, javili su u utorak slovenski mediji, dok je vodeća oporbena stranka zatražila da o deklaraciji raspravlja parlament.

Vladajuća koalicija premijera Marjana Šarca odlučila je da će Globalni kompakt o zakonitim migracijama postignut u UN-u biti još jednom predmet rasprave i to zbog "promijenjenih međunarodnih okolnosti“, kako bi se utvrdilo može li se provođenje Marakeške deklaracije negativno odraziti na Sloveniju koja ove godine bilježi povećani migrantski tok.

Pri tome je, kako navodi javni radijski servis, moguće da Slovenija na dokument iznese svoje zadrške iako ga i dalje načelno podržava, a jedan od razloga je i odluka Austrije da ne pristupi dogovoru iako je trenutno predsjedavajuća članica Europskoj uniji.

PREPUCAVANJA Kolinda šalje novo pismo u UN: Otkazat će svoj put u Marakeš

O tome će, kako navode slovenski mediji, biti riječi i prilikom sutrašnjeg posjeta ministra vanjskih poslova Mire Cerara Austriji, gdje će se sastati s austrijskom ministricom Karin Kneissl.

Premijer Šarec u utorak je kazao da sam neće prisustvovati konferenciji u Marakešu na kojoj bi Globalni kompakt trebao biti prihvaćen na političkoj razini.

Pri tome je upozorio da se oko Marakeškog dokumenta koji nije pravno obvezujući za države koje mu pristupaju podiže „mnogo prašine“ zbog unutarnjopolitičkih razloga.

SLOVENSKI PREMIJER: 'Neću ići u Marakeš. Diže se prevelika prašina oko svega'

Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša u utorak je kao vodeća oporbena stranka zatražila izvanredno zasjedanje parlamenta zbog ilegalnih migracija, pri čemu je kao razlog navela i Marakešku deklaraciju koju ne smatra pravim načinom rješavanja te problematike.

U zahtjevu za održavanje izvanredne sjednice Janšina stranka navodi da je Slovenija ugrožena velikim priljevom migranata koji iz BiH preko Hrvatske dolaze u Sloveniju i idu dalje prema srednjoj i zapadnoj Europi, da je sve više migranata koji zlorabe institut zaštite izbjeglica i traže azil iako ne dolaze iz ratom ugroženih država.

Umjesto da Europska unija u koju masovno dolaze migranti nešto napravi na području ilegalnih migracija na globalnoj se razini donose deklaracije i dokumenti "mimo javnosti“, navode u vodećoj oporbenoj stranci u Sloveniji, u svom zahtjevu za održavanje sjednice.

Janšina stranka na izborima početkom lipnja osvojila je relativnu većinu u parlamentu, ali nije uspjela sastaviti vladu koju je sastavio Marjan Šarec, povezavši šest stranaka ljevice i centra.

Tu stranku su optuživali  da je u neodmjerenoj predizbornoj kampanji koristila netolerantan i ekstremistički javni diskurs i u središte kampanje postavila migracije, te se po stajalištima o toj temi jako približila stranci mađarskog premijera Viktora Orbana - koji je pred izbore bio u Sloveniji kao Janšin gost, a ne glavnoj struji europskih demokršćana i pučana (EPP) kao svojoj  nominalnoj političkoj obitelji.