Radnici sami priznaju da Uljanik zbog niske tehnološke opremljenosti nije u stanju na vrijeme završiti brod ni raditi na više od tri velika broda godišnje
KAKVA STRATEŠKA DJELATNOST?
'Spalionica novca': Država je Uljaniku dala 16,3 milijarde kn
Brodogradnja nije strateška djelatnost nego spalionica novca, objavio je u srijedu Večernji list donoseći analizu državnih ulaganja u brodogradnju uoči Vladine odluke o stečaju, odnosno sanaciji i restrukturiranju Uljanik Grupe.
Pokretanje videa...
01:12
Brodogradilišta, njih pet, od 1992. do danas usisala su 35 milijardi kuna iz proračuna, što je cijena autoceste od Zagreba do Splita. Ukupno je država od 1992. do 2017. brodogradilištima donirala 31,7 milijardi kuna pri čemu za 3. maj devet milijardi kuna, a za Uljanik 4,2 milijarde kuna. Uz to, prošle i u ovoj godini za jamstva dana Uljanik Grupi država je platila 3,1 milijardu kuna, a još je izložena 1,5 milijardi kuna vrijedan jamstvima, piše Večernji list.
Samo za ta dva škvera, dodaju, država je uložila 16,3 milijarde kuna. Velika brodogradilišta pa tako ni Uljanik i 3. maj, nisu poslovala profitabilno, nego je država kontinuirano provodila sanacije njihova poslovanja novcem iz državnog proračuna. Prve sanacije u Hrvatskoj, podsjeća Večernji, počele su 1992., a gotovo da nema godine u kojoj se brodogradnja nije našla u proračunskim tablicama.
"Analitičar Anto Bajo nedvosmisleno nakon detaljne razrade poslovanja škverova u svojem radu zaključuje da brodogradnja nije strateška djelatnost, nego da je riječ o 'spalionici javnog novca'".
Njegova analiza, dodaju, pokazuje sve sanacije koje su kontinuirano dovodili do sve većeg pada broja zaposlenih i vrijednosti proizvodnje u škverovima. Ipak, ako se koncentriramo na dva škvera koja su i nakon privatizacije u 2012. ostala pod paskom države, može se vidjeti da se neuspješni model poslovanja i generiranje dugova nastavljaju, navodi Večernji.
Podsjećaju da su odobravanje pomoći uglavnom pratili štrajkovi i prijetnje radnika te parole o strateškoj važnosti industrije. Brodogradilišta nisu imala održivi poslovni model i gušilo ih je što imaju prevelik broj zaposlenih angažiranih na proizvodnji brodova koji su ugovoreni uz cijenu koja je manja od troška proizvodnje.
Radnici sami priznaju da Uljanik zbog niske tehnološke opremljenosti nije u stanju na vrijeme završiti brod ni raditi na više od tri velika broda godišnje. Ipak su Uljanik i 3. maj prije vrhunca krize lani u srpnju u knjizi narudžbi imali 13 brodova. Samo su tri broda bila u fazi završenosti većoj od 50 posto, dok se na većini tih brodova nije ni počelo raditi, piše Večernji list.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
