Obavijesti

News

Komentari 25

Spašavao Židove od nacista, a na kraju ga glave došli - Rusi

Spašavao Židove od nacista, a na kraju ga glave došli - Rusi
1

Kao švedski izaslanik u Budimpešti Raoul Wallenberg spašavao je Židove dajući im švedsko državljanstvo i putovnice. Zahvaljujući njegovoj hrabrosti gotovo 100 tisuća Židova izbjeglo je nacističke logore smrti

VIDEO

Uspješan arhitekt i poduzetnik, umjetnik iz ugledne švedske obitelji Raoul Wallenberg u srpnju 1944. otišao je u Mađarsku koja je tada još bila pod okupacijom Trećeg Reicha.

Prije početka Drugog svjetskog rata u toj je zemlji živjelo oko 700 tisuća Židova. U trenutku kada je Raoul Wallenberg došao u Budimpeštu, ostalo ih je oko 230 tisuća.

Većina je živjela upravo u glavnom mađarskom gradu, a Adolf Eichmann, jedan od organizatora Holokausta, zadužen za logistiku, smislio je način kako će se riješiti svih preživjelih mađarskih Židova.

Istrijebio milijune: Da su mu to naredili, ubio bi i vlastitog oca
Istrijebio milijune: Da su mu to naredili, ubio bi i vlastitog oca

Njegov je opaki plan poremetio upravo 32- godišnji Raul Wallenberg. 

Odmah je pristao pomoći

Rođen je na današnji dan 1912., tri mjeseca nakon što je njegov otac tragično preminuo. Nakon što je završio srednju školu te petogodišnji studij arhitekture na američkom sveučilištu u Michiganu, njegov djed zaključio je kako se mladić mora baviti bankarstvom pa mu je našao posao u švedskoj tvrtki koja je radila u Južnoj Africi. 

Na idućem radnom mjestu u Palestini mladi Raoul upoznao je mnoge Židove koji su pobjegli iz Njemačke, a više o nacističkim progonima doznao je od kolege Kolomana Lauera, Židova koji je pobjegao iz Mađarske. Tada se vrlo dobro upoznao s njihovim problemima.

Nakon početka rata, Wallenberg se kao švedski katolik slobodno kretao Europom, pa i nacistički okupiranim područjima. Kako je često putovao, primijetio je sve ekscentričnosti nacističke birokracije.  

Istodobno, u SAD-u je osnovana Uprava za ratne izbjeglice i to s ciljem spašavanja Židova i drugih žrtava nacista u Europi. U proljeće 1944. jedan od primarnih ciljeva bilo je spašavanje Židova iz Budimpešte. U neutralnu Švedsku došli su kako bi našli nekoga tko bi dobrovoljno otišao u veleposlanstvo te zemlje u Mađarskoj.

Operacija se obavljala pod pokroviteljstvom švedske vlade, a financirali su je Amerikanci. Osobu koja će obaviti taj opasan zadatak izabralo je nekoliko uglednih švedskih Židova, među kojima je bio i Lauer, Wallenbergov prijatelj. Lauer je predložio Wallenberga. On je odmah pristao.

Služio se mitom i iznudama kako bi pomogao Židovima

Švedska je vlada već imala plan kako pomoći Židovima. Kada su nacisti počeli odvoditi ljude, većini je bilo jasno da se nikada neće vratiti. Zato su od veleposlanstava neutralnih zemalja, kao što je Švedska, tražili posebne propusnice kako bi izbjegli tragičnu sudbinu. Švedska je takve propusnice isprva izdavala samo stanovnicima koji su imali posebne veze sa Švedskom. 
Zahvaljujući tim dokumentima, Židovi nisu morali nositi žutu Davidovu zvijezdu na odjeći kao znak raspoznavanja.

'Stavite im žutu zvijezdu da ih lakše sortiramo pa likvidiramo'
'Stavite im žutu zvijezdu da ih lakše sortiramo pa likvidiramo'

Nakon što je prihvatio zadatak, Wallenberg je odmah poslao dopis ministru vanjskih poslova u kojemu je tražio da ga oslobode diplomatskih protokola. Taj je dopis diplomatima bio šokantan, ali to je bio način na koji je Wallenberg djelovao.

Neiskusan u diplomaciji, ništa mu nije bilo strano, od davanja mita do iznude. Prvi zadatak koji je dobio bilo je osmišljavanje izgleda propusnica. Wallenberg je već prije primijetio kako su i nacistički i mađarski birokrati slabi na šarene detalje i simbole. Zato je dizajnirao plavo-žute dokumente kojima je na sredini bio velik grb s tri švedske krune. 

Propusnice su napravljene tako da su izazivale poštovanje Nijemaca, i to je bilo najvažnije. U početku je Wallenberg od mađarske vlade dobio dopuštenje da napravi samo 1500 takvih posebnih propusnica. Ubrzo je uspio pregovorima postići da ih napravi još tisuću. Praznim prijetnjama i raznim obećanjima isposlovao je da mu vlasti odobre još 4500 propusnica.

U stvarnosti, Wallenberg je izdavao i do tri puta više dokumenata nego što mu je bilo dopušteno. Naime, u izradi propusnica zaposlio je Židove, i to nekoliko stotina njih. S obzirom na to da su radili za veleposlanstvo neutralne države, nisu bili obvezni nositi Davidovu zvijezdu. Sve je u tom trenutku išlo na ruku Wallenbergu.

Mađarski je predsjednik smijenio pronacističkog premijera i stvari su se počele poboljšavati za sve mađarske Židove. Optimizam je obuzeo i Wallenberga, koji je vjerovao da će njegov ured uskoro postati nepotreban te da će se uskoro vratiti u Švedsku. Međutim, stvari još nisu bile gotove.

Vrlo brzo nacisti su prodrli u Mađarsku i postavili pronacističku vlast. Wallenberg se nastavio boriti. Počeo je otvarati takozvane švedske kuće, u kojima su se skrivali Židovi. Ispred svake od 30 sagrađenih kuća stajala je velika švedska zastava.

Uskoro je samo u tim kućama bilo više od 15 tisuća ljudi. Veleposlanstva drugih neutralnih zemalja uskoro su slijedila švedski primjer te su i oni počeli izdavati privremene propusnice. S vremenom je situacija postajala sve očajnija. Vlada je htjela ukinuti sve privremene propusnice i sličnu dokumentaciju, a to je osobno spriječio Wallenberg i to tako što se sprijateljio sa suprugom ministra vanjskih poslova.

Bacao propusnice ljudima u vlaku

Barunica Elizabeta Kemeny nagovorila je supruga da ne dira veleposlanstva pa je Wallenberg nastavio dijeliti spasonosne dokumente.

Kada su nacisti počeli deportirati Židove u vlakovima, Wallenberg se penjao na vagone i bacao propusnice ljudima u vlaku.

Često su njemački vojnici morali pucati na njega, ali su bili toliko impresionirani njegovom hrabrošću da su namjerno pucali previsoko da ga ne bi pogodili. 

Sve do siječnja 1945. Wallenberg je očajnički tražio odgovorne osobe koje bi mu mogle pomoći. Ali, tada su Sovjeti ušli u Budimpeštu. U tom trenutku u gradu je bilo 120.000 Židova. Prema procjenama Wallenbergovih suradnika, on je spasio oko stotinu tisuća ljudi.

Profiter i spasitelj: Stvari koje možda niste znali o Schindleru
Profiter i spasitelj: Stvari koje možda niste znali o Schindleru

Kad su sovjetske jedinice u siječnju 1945. oslobodile Budimpeštu, u tom gradu su zatekli više Židova nego u bilo kojem drugom gradu okupirane Europe. Za spas mnogih od njih je bio zaslužan upravo švedski "ataše", Raoul Wallenberg. On je također živ i zdrav dočekao Crvenu armiju.

Sovjeti ga odveli i streljali

Ali 16. siječnja 1945. po je Wallenberga došao automobil sovjetskih okupatora. Dok je ulazio u vozilo, suradnicima je rekao: "Zapravo ne znam, jesam li sad njihov zarobljenik ili njihov gost."

Pozdravio se s kolegama i obavijestio ih da će se vratiti za osam dana. Više ga nisu vidjeli, a njegova je sudbina ostala misterij.

Tek nakon sloma SSSR-a, 1989.godine njegovoj obitelji predana je posljednja imovina nestalog sina -  torba, putovnica, kalendar i kutija za cigarete, a dvije godine kasnije je Kremlj konačno priznao kako je Wallenberg  bio strijeljan.

Naime, Sovjeti su službeno objavili i to tek 1957.godine  kako je Wallenberg preminuo od srčanog udara još 1947. u  bolnici zloglasnog zatvoru NKVD-a u Moskvi.

Pretpostavlja se da su Sovjeti vjerovali da je Wallenberg američki špijun pa su ga uhitili. Njegovo tijelo nikad nije nađeno i do danas nije poznato gdje je pokopan. 

Za svoje herojstvo, švedski kralj ga je odlikovao najvišim odličjem, a upisan je i u 'Listu pravednika'.  Posthumno je 1995. nagrađen i Europskom nagradom za ljudska prava, a njegovo ime i danas stoji na sinagogi u Budimpešti.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 25
VIDEO

'Sočni' detalji iz života fatalne Coco: Voljela plemića i nacista
MIRIS SKANDALA

'Sočni' detalji iz života fatalne Coco: Voljela plemića i nacista

Ljubiteljica aristokracije, milijunaša i nacista - genijalna modna ikona Coco Chanel cijelo vrijeme okupacije Francuske provela je u hotelu Ritz gdje je bila smještena nacistička vrhuška

Toranj smrti: I danas živimo u strahu da ćemo izgorjeti živi...
GRENFELL TORANJ

Toranj smrti: I danas živimo u strahu da ćemo izgorjeti živi...

Poznati londonski neboder Grenfell na današnji dan prije dvije godine planuo je kao šibica. U požaru je život izgubile 72 ljudi, dvoje ih je podleglo ozljedama u bolnici dok je 70 ljudi bilo ozlijeđeno
Sloboda i strah na Kosovu: 'Da tu nije NATO, izbio bi novi rat'
20 GODINA OD PREKRETNICE

Sloboda i strah na Kosovu: 'Da tu nije NATO, izbio bi novi rat'

NATO-ova tromjesečna intervencija zaustavila je nasilje između albanskih separatista i srpskih snaga kojima je upravljao Slobodan Milošević. Iako je nasilje zaustavljeno, dvije se strane nikada nisu pomirile u cijelosti