Srbi i Hrvati kod Pape pričali o Stepincu: 'Šutio je o zločinima'

Ova beatifikacija još traje jer svjetska javnost i sve vjerske zajednice drže da ima grijeha u šutnji i zatvaranju očiju pred patnjom ljudi u Holokaustu. Njegovo proglašenje za sveca bilo bi loša poruka Svete Stolice.

Ovo je bio glavni argument mitropolita crnogorskog Amfilohija na sastanku mješovitog povjerenstva Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve o povijesnoj ulozi hrvatskoga kardinala Alojzija Stepinca, koji se na inicijativu pape Franje održao u Vatikanu jučer i u utorak. O svetosti samoga kardinala nije se raspravljalo.

Gestapo ga je htio uhititi?

Vatikan je želio da se prouče povijesni dokumenti koje su na sastanak donijele obje strane. Među njima su navodno i novootkriveni dokumenti u kojima stoji da je Alojzije Stepinac bio na meti ustaša i nacista zbog sprečavanja progona i prema kojima ga je Gestapo uvrstio na popis osoba koje bi trebalo uhititi kako bi se slomio njegov otpor prema režimu. Hrvatska je strana uvjerena u to da postoje svi uvjeti za Stepinčevu beatifikaciju.

Srpska strana ostala je pri stavu da još nije sve gotovo te kako ima još primjera gdje je kanonizacija dovedena do kraja, ali je zbog negativnog odjeka u javnosti zaustavljena. Još 1998. godine pokojni papa Ivan Pavao II. Alojzija Stepinca proglasio je blaženim, no nakon što je i kanonizacija došla gotovo do kraja, Srpska pravoslavna crkva umiješala se i od sadašnjeg pape tražila zaustavljanje cijelog procesa.

Prijepori oko uloge kardinala Stepinca traju desetljećima. Srpska pravoslavna crkva smatra da nije dovoljno glasno govorio protiv režima NDH te da je prešućivao progon Srba, Židova i Roma. Prošle godine Papa je o tome razgovarao i sa srpskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem.

- Povjerenstvo je zaduženo poduzeti znanstveni rad, prema metodologiji povijesnih znanosti, utemeljenoj na raspoloživoj dokumentaciji. Ono se neće uplitati u postupak kanonizacije blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji je u uskoj nadležnosti Svete Stolice - objavili su jučer šturo priopćenje u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Dodali su kako se u idućih 12 mjeseci treba održati još niz sastanaka mješovite komisije. Idući će se održati 17. i 18. listopada u Zagrebu.