Štednja u drugom mirovinskom stupu gotovo 100 milijardi kn

Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) do kraja prošle godine povećana je na 98,1 milijardi kuna. Od toga su od početka poslovanja preko 30 milijardi kuna hrvatski mirovinski fondovi zaradili za svoje članove i prepisali na njihove osobne račune. Povećan je i broj članova OMF-ova na više od 1,94 milijuna, a prosječna vrijednost imovine na osobnim računima članova koji štede u fondovima sada iznosi 130.000 kuna. 

Izvijestili su u utorak iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. 

Od početka rada pa do kraja 2018. godine, dodali su, prosječni prinos svih OMF-ova kategorije A iznosio je 7,04 posto, kategorije B 5,47 posto, a kategorije C 6 posto. 

- Usprkos nepovoljnim tržišnim uvjetima, OMF-ovi su i tijekom 2018. ostvarili pozitivan godišnji prinos i to 0,84 posto u kategoriji A, 1,02 posto u kategoriji B i 2,94 posto u kategoriji C - istaknuli su dodavši kako je prošla godina obilježena minusima na tržištima kapitala i obveznica, što je utjecalo na poslovanje i prinose OMF-ova.

- Dugotrajno razdoblje ekspanzivne monetarne politike većine središnjih banaka rezultiralo je padom prinosa na obveznice, štoviše, prinosi na kratkoročne obveznice najrazvijenijih europskih država bili su negativni. Situacija u Hrvatskoj pratila je te trendove, pozitivna proračunska kretanja potpomognuta visokom likvidnošću na hrvatskom tržištu dovela su do smanjenja troška financiranja države i posljedično do pada prinosa na domaće državne obveznice - pojasnili su iz UMFO-a istaknuvši glavne razloge negativnih kretanja na dioničkim tržištima.

- To su bili nemogućnost dogovora oko Brexita, trgovinski rat Kine i SAD-a, očekivanje usporavanja globalnog gospodarskog rasta te negativan utjecaj geopolitike na globalna gospodarska kretanja. Domaće dioničko tržište nije ostalo imuno na povećanje volatilnosti i negativna kretanja inozemnih tržišta - poručili su.

Osvrnuli su se i na mirovinsku reformu koja je stupila na snagu početkom ove godine.

- Omogućen je izbor za članove povoljnijeg modela primanja mirovine i prošireno je pravo na dodatak na mirovinu za članove OMF-ova, ali na način da dodatak od 27 posto pripada na staž ostvaren do kraja 2001., dok na staž ostvaren od početka 2002. pripada dodatak od 20,25 posto. Omogućena je i djelomična jednokratna isplata 15 posto od iznosa sredstava na osobnom računu pod uvjetom da je osnovna mirovina korisnika 15 posto viša od najniže mirovine. Smanjene su ulazne naknade sa 0,8 na 0,5 posto od uplate i naknada za upravljanje koja bi do 2022. trebala biti ukupno smanjena na 0,27 posto - istaknuli. 

Naglasili su i pozitivne i negativne strane nove reforme sa stajališta mirovinskih fondova.

- Novi zakonodavni okvir je dodatno liberalizirao ulaganja mirovinskih fondova, otvorio je šire mogućnosti. Značajno su se povećale mogućnosti ulaganja u infrastrukturne projekte, čak do 25 posto imovine mirovinskog fonda kategorije B može biti uloženo u jedan pojedinačni projekt. Povećani su i limiti za ulaganja većinskih udjela u tvrtki, znači da možemo preuzimati do 100 posto tvrtke i to je zaista pozitivno. Korporativno upravljanje obilježit će praksa da Vlada u NO svakog mirovinskog društva imenuje predstavnika koji će zastupati interese članova, no, istovremeno mirovinska društva neće moći imenovati svoga predstavnika u NO tvrtki u koje je uložena imovina mirovinskog fonda za što mislimo da je loše - zaključili su.