Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Stepinčev nećak: Ovo je dobar početak, živjeti nam je zajedno

U ime HBK-a bili su prisutni kardinal Josip Bozanić, požeški biskup Antun Škvorčević, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić te Jure Krišto i Mario Jareb iz Hrvatskoga instituta za povijest

Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca izvijestila je u četvrtak u zajedničkom priopćenju kako "u slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita".

Komisija ističe kako je došla "do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja."

Naglašava da je proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo kako su sve Crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i da su imale svoje mučenike i ispovjedaoce vjere. 

U tom smislu, ističe Komisija, kako su se njezini članovi složili oko mogućnosti buduće suradnje, u pogledu zajedničkoga rada, kako bi podijelili sjećanje na mučenike i ispovjedaoce vjere dviju Crkava.

Članovi Komisije složili su se i da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960. - godine smrti kardinala Stepinca. 

Naglašavaju kako se u radu "moglo također osvijetliti život i službu jednog uglednoga katoličkog Pastira u osobito teškom povijesnom razdoblju."

Članovi Komisije ističu kako su prepoznali velikodušnost pape Franje koji je dobrohotno prihvatio molbu patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve Irineja, i odlučio ustanoviti Komisiju.

Svi su zato "zahvalni na srdačnom ozračju, u kojem su, s punom slobodom izražavanja, mogli ispuniti zadaću povjerenu Komisiji, to jest pristupiti zajedničkom razmatranju života kardinala Stepinca."

Navode kako su od početka rada Komisije članovi bili svjesni da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca u isključivoj mjerodavnosti Pape te priznaju također da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije.

Članovi Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka na zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca okupili su se pod predsjedanjem predsjednika Papinskoga vijeća za povijesne znanosti Bernarda Ardure 12. i 13. srpnja u Domu Svete Marte (Domus Sanctae Marthae) u Vatikanu na svomu šestom i posljednjem sastanku.

U ime Hrvatske biskupske konferencije (HBK) bili su prisutni: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskup požeški mons. Antun Škvorčević, biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić te Jure Krišto i Mario Jareb iz Hrvatskoga instituta za povijest.

U ime Srpske pravoslavne crkve bili su prisutni: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop novosadski i bački Irinej, episkop pakračko-slavonski Jovan te stalni predstavnik Republike Srbije pri UNESCO-u Darko Tanasković.

Burna rasprava u Otvorenom

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno u četvrtak su navečer gosti polemizirali zaključke dviju strana. Pred sam kraj emisije burno je postalo između povjesničara Hrvoja Klasića i Višnje Starešina, redateljice filma Kardinal i njegova Crkva. Klasić nije želio raspravljati o vjerskim osjećajima te je istaknuo kako mu smeta što se povjesničarima u izučavanjima javne i povijesne osobe nameće ono što smiju istraživati, a što ne.

- Činjenica da je Papa odlučio osnovati tu komisiju dokazuje da i on očito ima nekog razloga da ne kaže: baš me briga za komisiju, neka bude svet. Očito je i on smatrao da o nekim stvarima treba popričati. Nema tog dokumenta koji će govoriti istinu. Svaki dokument je podložan interpretaciji. I Sveto pismo, a kamoli ne dokumenti komunistički, ustaški ovi ili oni. Nemojmo očekivati da ćemo na temelju dokumenata spoznati istinu, moramo biti spremni na različite interpretacije - kazao je povjesničar, a na što je reagirala Višnja Starešina.

- Kad proučavate što je on činio u dva totalitarna režima, to je fascinantno. Relikt je komunističkog mentaliteta propisivati nekome što je trebao učiniti, je li mogao učiniti više. Ja sam žalosna kad slušam Klasića koji je povjesničar, koji predaje studentima, kojemu svaka rečenica počinje s 'je li mogao više učiniti' - odgovorila je redateljica.

Klasić je kazao kako on to uopće nije rekao, a Starešina mu je odgovorila da jest i da može poslušati snimku.

- Znate što vi sada radite? Vi kažete kako je zapadni svijet gledao na Stepinca, kako je gledao na Tita? - upitao je povjesničar redateljicu. 

- Na Tita je gledao kao na diktatora, ali uz pozitivnu političku ulogu - odgovorila je Starešina. 

- Tako je, hajdemo ga i mi tako gledati - ubacio se Klasić. 

- SAD je balansirala između Tita i Stepinca, to su bile dvije ličnosti koje su imale svoju snagu - kazala je Starešina, a Klasić je spomenuo papu Pavla VI. koji je primio Tita.

Pupovac: Bilo je i mučenika liberala, ateista i komunista

Točku na i ove rasprave stavio je Milorad Pupovac.

- Bilo je mnogo mučenika, ne samo katolika nego i liberala, ateista, komunista. Vi to znate, to je stoljeće bilo takvo - kazao je Pupovac koji je kasnije dodao kako je Srpsko narodno vijeće od početka podržavalo rad Komisije.

Stepinčev nećak: Važno je razgovarati, to je želio i papa Franjo

Nećak Alojzija Stepinca i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak kazao je da se od Komisije sastavljene od hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka dobio dijalog koji se očekivao.

- Treba izlaziti s dijalogom i dokumentima s jedne i s druge strane o onome što je bilo. To je uostalom i bit svakog dijaloga. Mi smo često puta slušali koliko je tu bilo mitologije kada se govorilo - 'Stepinac ovo, Stepinac ono' - a na kraju od toga nije bilo ništa. Ja vjerujem da je to jedan dobar početak da pokažemo da je potrebno razgovarati jer to je važno. To je želio i papa Franjo jer živjeti nam je zajedno - zaključio je Mrzljak.
 

Komentari (36)
  • heheh koji jad od drzave,dovest pupovca da komentira katolickog svecenika i to iz 1945. zasto ga nepitate da komentira pravoslavne popove koji su pozivali na klanje i progon hrvata u domovinskom ratu. ako toliko zna o godinama u kojima se nije ni rodio sto bi tek imao za rec o godinama u kojima je skupa snjima zivio.

    14. 7. 2017,   11:40
  • Osobno me zanima, kako jedan Pupovac može prozivati kardinala Stepinca, kada ni on nije priznao zločine počinjene prema hrvatskome narodu od strane njegovih sunarodnjaka (srba) kako u drugome svjetskome ratu, tako i za vrijeme Domovinskoga rata.

    14. 7. 2017,   12:19
  • Ja predlažem Vladi RH , da poćne sa preispitivanjem lika i djela vašega ratnoga prijatelja Dolfeta , poznatijeg kao Hitler !

    14. 7. 2017,   22:28