Tko najviše daje za prvo dijete: Vir 7500, a Opatija 10.000 kn!

Naša Tonina rodila se prije pet mjeseci. Ona je naše treće dijete te smo dobili 22.500 kuna jednokratne pomoći Općine Vir. To je jako dobrodošao novac koji smo već potrošili na opremu novorođenčadi, pričaju nam Virani Ivana (35) i Toni (33) Kapović.

Za prvorođenog Duju (11) dobili su 7500 kuna, a za djevojčicu Dinu (10), godinu dana kasnije, 15.000 kuna.

- Ode to brzo, oprema za djecu je skupa, samo dječja kolica dođu oko 4000 kuna. Bilo bi dobro da svi gradovi i općine u Hrvatskoj daju naknadu kao što je dobivaju roditelji na Viru. Ovdje je sve dobro organizirano za djecu - pričaju Ivana i Toni. Primjerice, nakon jednokratne pomoći za novorođenčad, djeca na Viru dobiju i besplatan predškolski vrtić, udžbenike za osnovnu školu, školski obrok te prijevoz autobusom do Privlake i Zadra. Viranima tako od većih troškova preostaje samo obući djecu.

Ipak, Ivana i Toni ističu da im financijska naknada nije bila presudna kad su se odlučili proširiti obitelj i imati treće dijete, no napominju da je takva vrsta pomoći u svakom slučaju dobrodošla.     

Najveće naknade izdvaja Grad Opatija. Tamo roditelji za prvorođence dobivaju čak 10.000 kuna. Prijedlog je to gradonačelnika Ive Dujmića, čijim je usvajanjem Opatija postala grad s najvišim izdvajanjima.

- Naknade primjenjujemo od sredine kolovoza. Dosad je isplaćeno 59 naknada za novorođenčad. Ipak, još ne znamo koliko su one utjecale na porast nataliteta od njihova uvođenja – u ovom trenutku ipak je prerano za ocjenu te vjerujemo da će realnu sliku i točnu usporedbu biti moguće imati kad prođe određeno dulje razdoblje - kažu iz Grada. Osim visokih naknada, Opatija “novopečenim” roditeljima dodatno olakšava financijsku situaciju novim pravilima kod plaćanja vrtića. Od ove pedagoške godine, drugo i svako sljedeće dijete iz obitelji upisano u vrtić ne plaća boravak, a ne plaćaju ga ni djeca čija se braća ili sestre redovito školuju.

Drugi hrvatski “prvak” po visini naknada za bebe je otok Vir, na kojemu roditelji za prvo dijete dobivaju po 1000 eura, odnosno oko 7500 kuna. Nakon Vira, isti primjer davanja visokih naknada slijede tri općine na otoku Krku - Baška, Punat i Vrbnik, u kojima se za novorođenčad daje iznos od 5000 kuna. Isti iznos dodjeljuje istarska općine Bale, dok Općina Oprtalj u Istri za prvo dijete dodjeljuje 500 eura, odnosno nešto malo manje od 4000 kuna.

- Ovo mi je treći mandat, a demografsku politiku pratim od 1995. U predizbornim obećanjima uvijek smo išli od najmlađih ka starijima. Sagradili smo vrtić, otvorili novu školu, sagradili novu sportsku dvoranu i na taj način stvorili uvjete da mlade obitelji mogu lakše stvoriti kvalitetan životni standard u odnosu na druge dijelove Hrvatske - kaže Toni Juranić, načelnik Općine Baška. Dodaje kako se naknade u budućnosti sigurno neće smanjivati, no o povećanju već razmišljaju. Ipak, Juranić napominje da kad bi došlo do povećanja, općina ne bi isplaćivala cijelu naknadu odjednom, nego bi roditelji iznos dobivali u određenim intervalima ili ratama.

Među “prvacima” u naknadama za prvorođeno dijete našli su se i Općina Lastovo koja daje 5000 kuna te Općine Kršan i Omišalj, koje daju 4000 kuna za bebe.

Istarska Općina Pićan i Grad Pazin za prvo dijete roditeljima daju iznos od 3000 kuna.

- Postoje velike regionalne razlike u razini razvijenosti pojedinih regija i jedinica lokalne samouprave, pa tako i u veličini proračuna kojim raspolažu. Bogati gradovi ili općine, a takvih je u Istri i na otocima većina, mogu ulagati izdašne odnose u naknade i usluge. Oni siromašniji jednostavno nemaju prihoda koje mogu usmjeriti u tu funkciju - smatra Teo Matković, docent s Pravnog fakulteta i nositelj kolegija, kao što su Socijalna demografija i Osnove socijalne politike.

Matković dodaje da naknade, a posebno one kontinuirane, kao što je dječji doplatak, pridonose blagostanju obitelji. Naglašava ipak da fertilitetu, odnosno demografskom razvoju najviše pridonosi dostupnost usluga poput vrtića i jaslica. Matković tvrdi i da bi državna vlast trebala intervenirati u slabije razvijenim gradovima i općinama kako bi one mogle isplaćivati veće naknade.

Ono što Hrvatska treba za poboljšanje demografske slike, smatra, prije svega su kvalitetni vrtići za svako dijete.

- Uz to, pomogle bi i mjere koje bi povećale sigurnost zaposlenja te olakšale usklađivanje radnog i obiteljskog života, primjerice klizno radno vrijeme - kaže Matković.

Šterc: To je samo jedna od mjera za poboljšanje deografske slike 

S njim se slaže i demograf Stjepan Šterc, koji tvrdi da su naknade za novorođenčad samo jedna od mjera kojom Hrvatska može poboljšati svoju demografsku sliku.

- Ono što se u Hrvatskoj još nije shvatilo jest da je taj problem puno složeniji, treba se pristupiti širim naknadama. Taj problem, odnosno strategije za njegovo rješenje, trebaju biti u temelju regionalnog i gospodarskog razvoja - tvrdi Šterc.

Nasuprot općinama i gradovima koji izdvajaju i po nekoliko tisuća kuna za bebe, u Hrvatskoj je mnogo i onih koji za prvorođenu djecu daju skromnu tisućicu. Tako je, primjerice, u gradovima Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Požegi, Bjelovaru, Kumrovcu i Zaboku te Općinama Viškovo, Tuhelj i Kamanje, koje se nalaze u unutrašnjosti naše zemlje. Iz nekih gradova i općina pravdaju se da ipak razmišljaju o dizanju naknada. Iz Grada Požege poručuju da će podići iznose od iduće godine. Gradovi posebne državne skrbi, poput Vukovara ili Jasenovca, izdvajaju od 1000 kuna, koliko se daje u Vukovaru, do 1500 kuna, koliko se za prvo dijete dobiva u Jasenovcu.