Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

"To je problem koji se mora rješavati na globalnoj razini"

None Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je za Hinu rekao da je sporazum tek početak procesa i da se njime naša nacionalna politika neće mijenjati

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

"Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij", poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

"U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne", kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava. 

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati. 

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Komentari (39)
  • Država deložira vlastite građane, a u isto vrijeme gradi prihvatilišta za ljude sumnjiva i nepoznata porijekla.

    9. 12. 2018,   09:12
  • Novinari, zasto ne pisete o tome kako se rade kampovi za te iste migrante u Petrinji ?

    9. 12. 2018,   09:10
  • "To je problem koji se mora rješavati na globalnoj razini",,,, a dok se ne rijesi u Europu treba pustiti jedno desetak milijuna a u Hrvatsku milijun za pocetak, migranata sa bliskog is srednjeg istoka, Bangladesa, Pakistana i Afrike. I integrirati ih u europska drustva, medju njima i hrvatsko. Tu je problem sto tu integraciju treba i platiti.. Skolovanje i obuka za bilo koji posao, zdravstvena zastita, troskovi smjestaja, hrana,,,,,,, da ne nabrajam dalje...Imigranti govore da samo zele bolji zivot. I to je u redu, tko ga ne zeli. Ne znam da li je njima (imigrantima) poznato, i europskim politicarima - braniteljima ovakvih masovnih seoba, da bi mnogi Europljani htjeli bolji zivot, a nisu si ga sami sposobni priustiti (bolest, starost, nezaposlenost,,,), a niti su socijalni sustavi njihovih zemalja u stanju sve ih zbrinuti.. Mnogi Europljani si ne mogu priustiti bolji zivot zbog premalih placa i mirovina u njihovim zemljama. Premalih placa i mirovina, velikim djelom takvih bas zbog prevelikih poreza iz kojih se financiraju zdravstvena zastita, troskovi smjestaja, hrana,,,,,,, migranata. Ukratko, ima Europa itekako i svojih financijskih, socijalnih i drugih problema. O Hrvatskoj bolje i ne govoriti. Sad Europi fali samo jos jedno 10-20 milijuna osoba ciju zelju za bolji zivot, mora financirati, i svi problemi bliskog i srednjeg istoka, sjeverne Afrike, Pakistana i Bangladesa, od kojih su mnogi stariji od europskih drzava.

    9. 12. 2018,   09:28