Plenković objavio: Građani neće osjetiti povećanje cijene plina

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u utorak da će cijenu plina definirati prema glavnom opskrbljivaču - HEP-u koji kasnije prodaje prema drugim opskrbljivačima u javnoj mreži te napraviti takvom da građani neće osjetiti bilo kakvo povećanje cijene plina.

- Nalog koji sam dao nadležnom ministarstvu je da se naprave maksimalni napori kako se cijena plina ne bi povećala ni za građane niti za druge potrošače. Mislim da smo kvalitetnim i detaljnim pregovorima sa svim akterima koji sudjeluju u tom procesu došli u situaciju da ćemo cijenu plina definirati prema glavnom opskrbljivaču - HEP-u koji kasnije prodaje prema drugim opskrbljivačima u javnoj mreži, i napraviti takvom da građani neće osjetiti bilo kakvo povećanje cijene plina - rekao je Plenković na konferenciji 'Demografija - refleksije na mirovinski sustav'.

Naglasio je da su našli način kako da marginu i marže koji postoje na drugim stavkama smanje neovisno o povećanju cijene plina na europskom tržištu.

- Idem za tim da ono što sam dao kao nalog ministru zaštite okoliša i prirode Slavenu Dobroviću i njegovim kolegama u odluci Vlade ispunimo. Ideja je da to bude prije kraja veljače - rekao je.

POGLEDAJTE VIDEO:

'Vlada osnaživati obitelj i razvijati kulturu života'

Premijer Andrej Plenković predstavio je u utorak u hotelu Esplanada u Zagrebu na konferenciji "Demografija- refleksije na mirovinski sustav" glavne naglaske Strategije demografske politike svoje Vlade. Poručio je kako će Vlada demografskom politikom i partnerstvom sa stručnjacima nadvladati izazove i negativne trendove te da je demografija strateško pitanje Republike Hrvatske.

Najavio je osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske u suradnji s ministricom demografije Nadom Murganić. U njemu će sudjelovati ministri koji su važni za demografsku obnovu, a posebna pozornost bit će na poboljšanju institucijskog zbrinjavanja djece predškolske dobi i olakšavanja pristupa vrtićima. Istaknuo  je i kako će Vlada osnaživati obitelj i razvijati kulturu života, a posebno je naglasio kako to ne podrazumijeva zabranu pobačaja.  

Svaki peti Hrvat danas je stariji od 65 godina. 

Kako je naglašeno na konferenciji, Hrvatska se suočava s velikim problemom, a to je da demografski stari. U samo jednom desetljeću, od 2001. do 2011. godine, Hrvatska je izgubila preko 150 tisuća stanovnika, odnosno čak 3,4 posto.Velika područja zemlje ostaju bez ljudi, stopa nataliteta je niska, a mladi ljudi se iseljavaju. Prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina od popisa stanovništva iz 1961. Tada je prosječna starost bila 32,5, a 2011. 41,7 što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Popis iz 2011. pokazuje da je broj starijih od 65 godina prvi put premašio broj mlađih od 14 godina. Gotovo svaki peti Hrvat danas je stariji od 65 godina. 

- Naša je zadaća poboljšati uvjete življenja u Hrvatskoj kako bi se zaustavio proces odlaska mladih. Vlada će iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje rješavali svoje potrebe, kao što su posao, stambeno pitanje i zasnivanje obitelji- poručio je.

Prema nekim procjenama broj hrvatskih ljudi izvan Hrvatske iseljenih od početka prošlog stoljeća nadmašuje broj Hrvata u Hrvatskoj stoga je potrebno, kaže Plenković, iseljenu Hrvatsku što više uključiti u društveni život zemlje, poticati povratak te potencijal iseljeništva.

Plenković predstavi mjere

Istaknuo je da se negativni demografski pokazatelji kombinirani sa značajnim povećanjem trajanja života jasno odražavaju i u sustavu mirovinskog osiguranja. 

- Svakoga mjeseca za mirovine izdvajamo tri milijarde kuna. Bez promjene demografskih trendova i povećane gospodarske aktivnosti, mirovinski sustav u Hrvatskoj nije održiv. Sustav zahtijeva reforme koje neće biti usredotočene samo na kratkoročne učinke, već i na dugoročnu financijsku održivost te dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. U tom području, Vlada mirovinske fondove vidi kao partnere - istaknuo je. 

Predstavio je mjere koje je Vlada pokrenula i namjerava pokrenuti u ovom mandatu. 

Od 1. srpnja ove godine na snagu bi trebao stupiti Zakon o rodiljnim naknadama kojim će se povećati porodiljne i roditeljske naknade. Za ovu mjeru, istaknuo je Plenković, planirano je 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. godinu u državnom proračunu. 

Rastu roditeljske naknade

-  Tom ćemo mjerom nezaposlenim rodiljama povećati naknadu sa sadašnjih 1663 kune na 2328 kuna. Maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci raste sa sadašnjih 2660 kuna na 4000 kuna - rekao je dodavši kako je Vlada povećala i osobni odbitak za djecu. 

- Primjerice, roditelj dvoje djece do 2017. nije plaćao porez na dohodak, dakle na plaću, do 5.680 kuna neto, a od 1. siječnja taj je iznos porastao na 8.000 kuna neto plaće. Poreznim rasterećenjem povećana su primanja za više od 1,5 milijuna poreznih obveznika - istaknuo je pa nastavio sa Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji koji je u pripremi.

- Sufinanciralo bi se 50 posto rata kredita prve četiri godine, a za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine sufinanciranje bi bilo produženo za još dvije godine. To je značajna pomoć mladim obiteljima za rješavanje stambenoga pitanja - rekao je.

Mjere zapošljavanja od ožujka

Naglasio je i kako ova Vlada izrazito potiče zapošljavanje pa je donesen i Zakon o poticanju zapošljavanja kojim se potiče zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. S provedbom mjera zapošljavanja krenut će se od ožujka, a osigurano je 1,5 milijardi kuna. 

Osim toga, nastavio je, Vlada je donijela i Akcijski plan Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za sljedeće četiri godine, čime je omogućeno korištenje sredstava europskih fondova u iznosu od gotovo 150 milijuna eura. 

Nadalje, istaknuo je kako je Vlada povećala plaće državnim i javnim službenicima kao i minimalnu plaću za 156 kuna. Osim toga, nastavlja, pokrenute su zakonodavne reforme radi jačanja potpomognutih područja i poticanja razvoja hrvatskih otoka. Iz fondova Europske unije  za projekte u pet slavonskih županija, naš Projekt Slavonija, do 2020. godine planira se povući 2,5 milijarde eura.  

- Svaka od tih mjera zasebno, ali još više u cjelini, imaju pozitivan demografski, a naravno uz to i gospodarski učinak. Uvjeren sam da ćemo samo zajedničkim naporima ostvariti pozitivne pomak-  istaknuo je Plenković.

Marin Strikota, državni tajnik za demografiju, naveo je mjere za demografiju koje je istaknuo već i sam premijer. Naveo je kako se, između ostalog, treba regulirati rad vrtića kako bi se izašlo u susret zaposlenim roditeljima, ali i ukinuti rad nedjelom kako bi obitelji mogle provoditi više vremena zajedno. Naglasio je kako su razvoj i obnova hrvatskog stanovništva strateški ciljevi Hrvatske. 

Oosniva se Vijeće za demografsku revitalizaciju

- Sve navedene mjere su ključne i sve ćemo ih nastojati gurati u ovom mandatu ili barem započeti. Ono što se primjetilo posljednjih 20 godina je da je falilo suradnje među resorima stoga se osniva Vijeće za demografsku revitalizaciju RH. Za sve ove mjere bit će potrebno dosta sredstava. Mi smo krenuli skromno ubiznosu 167 milijuna kuna, odnosno 300 milijuna kuna za rodiljne naknade. Ali nisu presudna samo financijska sredstva nego i opći koncenzus. Recimo, uređivanje radnog vremena vrtića sigurno ne zahtijeva enormna financijska sredstva. Potrebno je regulirati i rad nedjeljom, ne na nož i na uštrb gospodarstva, no potreban je konsenzus oko dogovora da je nedjelja dan za obitelj- istaknuo je Strmota.

Demograf Stjepan Šterc istaknuo je kako je stanje u Hrvatskoj alarmantno. Naglasio je kako iz Hrvatske godišnje odlazi u prosjeku 80.000 ljudi.

Hrvatska nestaje

- Hrvatska se susreće sa demografskim slomom. Porast prirodnog pada u samo jednoj godini bio je za gotovo 50 posto. Između 2014. i 2015. godine prirodni pad narastao je s 11 i pol na skoro 17.000 ljudi. Dakle, više je umrlih nego rođenih. I prošle godine taj pad bio je izrazito visok. Hrvatska nestaje. Za pet do 10 godina bit će jednak broj zaposlenih kao i umirovljenika. Dvije trećine građana izjavljuje da živi teško ili vrlo teško, a 70 posto njih ne može si priuštiti godišnji odmor. To je slika Hrvatske- poručio je Šterc.

Istaknuo je kako je neminovno da se demografska slika Hrvatske mora popraviti u idućih pet godina.

- Postoje neke mjere koje mogu početi funkcionirati već iduće godine. Meni nije jasno da mi kažnjavamo roditelje. Žena ode na porodiljni dopust i istovremeno joj se smanji plaća- naveo je Šterc dodavši kako su predložene mjere dobre, ali nisu dovoljne. 

Smatra kako je mirovinski sustav sad stabilan, ali kako u idućih pet do 10 godina, ukoliko se nešto hitno ne učini, to neće moći izdržati.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić predlaže da se smanji uplata za jedan posto u prvi mirovinski stup te da se za toliko povećaju uplate u drugi stup kako bi mirovinski sustav bio održiv.

Ovaj prijedlog dobrim smatraju i ekonomist Velimir Šonje i Petar Vlaić iz Udruženja mirovinskih fondova.
Vlaić smatra da drugi mirovinski stup ima prednosti kao što je osobna štednja pojedinca, ali da za mirovinu treba dodatno štedjeti i kroz treći mirovinski stup.

Šonje smatra da bi izdavanja za drugi mirovinski stup trebalo povećati čak i više. Što se tiče demografskih mjera, Šonje ističe kako nema dovoljno sredstava.

- Siguran sam da ministrica Murganić i državni tajnik imaju dobre ideje da imaju sredstva. No, tih sredstva nema, a ako ih i bude, morat ćemo dizati poreze- rekao je Šonje.