Ako još ne štedite za mirovinu sada je pravo vrijeme

Ako se još niste uključili u dobrovoljnu mirovinsku štednju ili tzv. treći stup, dobro je vrijeme da razmislite o tome. Naime, kamate na štednju u bankama sve su niže, pa čak i kad je riječ o oročenim depozitima, i ne pokrivaju ni stopu inflacije, dok se u dobrovoljnom mirovinskom fondu može iskoristiti niz prednosti koje značajno utječu na konačnu vrijednost štednje, a time i na iznos iz kojega će se jednog dana isplaćivati mirovina.

Prva vrlo značajna prednost jest činjenica da je riječ o jedinom obliku štednje na hrvatskom tržištu (uz stambenu štednju) koji država potiče, i to na dva načina: uplatom 15 posto poticaja iz proračuna na sve uplate na račun do 5 000 kuna godišnje (dakle, ukupno do 750 kuna poticaja) te poreznim olakšicama za poslodavce koji uplaćuju dobrovoljnu štednju za svoje radnike.

Jednostavan primjer u praksi

Uzmimo za primjer malu tvrtku za servis i prodaju rabljenih računala, u kojoj je, uz direktora, zaposleno četvero radnika. Pretpostavit ćemo da su sva četvorica prijavljena na minimalac, 3000 kuna neto, bez olakšica za djecu te da žive u Zagrebu, u kojem prirez iznosi 18 posto. Ukupan trošak za plaću iznosi 4 368,75 kuna. Poslodavac im kroz uskrsnicu, regres i božićnicu isplati dodatnih 7500 kuna jer tako na taj iznos ne mora platiti porez.

Ukoliko se poslodavac uz već spomenutu isplatu uskrsnice, regresa i božićnice odluči radnicima isplatiti dodatnih 500 kn mjesečno za novi mjesečni iznos 3500 kuna mora osigurati ukupno 5096,88 kuna, dakle 728 kuna više u odnosu na bruto plaće koje isplaćuje. S druge strane, taj iznos može uplatiti na račun radnika u dobrovoljnom mirovinskom fondu, pa je jedini trošak za njega tih 500 kuna. No, taj će novac uskoro vrijediti više: država na to dodaje 15 posto poticaja iz proračuna, pa tih 500 kuna u startu rastu na 575 kuna.

Osim toga, od prvog trenutka kad taj novac "sjedne" na račun u mirovinskom fondu, član fonda ostvaruje pravo i na prinose koje fond ostvaruje ulažući taj novac na tržištu kapitala, koji se pripisuju računu. Pretpostavimo li da fond u kojem taj osiguranik štedi ostvaruje prosječan godišnji prinos od 5 posto, početnih 575 kuna tijekom 10 godina moglo bi doseći 927,99 kuna.

Štednja na dulji rok još je isplativija

Pretpostavimo li da je riječ o maloj obiteljskoj tvrtki, vlasniku tvrtke trebalo bi biti u cilju da redovno uplaćuje po 500 kuna mjesečno za štednju članova obitelji kako bi time "podebljao" mirovinu koju će jednog dana dobiti iz prvog i drugog stupa, pogotovo ako isplaćuje minimalne plaće. Izdvaja li mjesečno po 500 kuna za račun radnika, tijekom 10 godina ukupno bi uplatio 60 000 kuna. Državni poticaji na te uplate iznose dodatnih 7 500 kuna, dok bi, uz prosječan godišnji prinos fonda od 5 posto, ukupan iznos na računu na kraju štednje mogao doseći 86 929 kuna.

Uz pretpostavku da mirovinu počnemo koristiti sa 65 godina, to je dovoljno za doživotnu mjesečnu rentu od približno 334 kune, pokazuju računice. Štednja na dulji rok još je isplativija. Uz redovnu uplatu po 500 kuna mjesečno tijekom 20 godina poslodavac će uplatiti 120 000 kuna. Državni poticaji u tom slučaju iznose 15 000 kuna, a ukupan iznos na računu mogao bi doseći 228 528. Dovoljno za doživotnu mirovinu koja iznosi oko 876 kuna.

Riječ je, naravno, samo o informativnom izračunu, kod kojega treba voditi računa da prinosi fonda mogu biti i manji. Tako bi uz iste uvjete štednje i prosječan godišnji prinos mirovinskog fonda od 4 posto ukupan iznos na računu nakon deset godina štednje iznosio 82 592 kuna, a doživotna mirovina, opet uz pretpostavku da je ugovorimo sa 65 godina, iznosila bi oko 317 kuna.

Nakon 20 godina štednje, iznos na računu mogao bi doseći 204 849 kuna, a doživotna mirovina 786 kuna. Kod obiju računica uzeli smo u obzir sve naknade koje bi član fonda platio tijekom razdoblja štednje i isplate mirovine.

Pritom je dobro znati da mirovinu iz trećeg mirovinskog stupa možemo započeti koristiti i prije nego što ostvarimo uvjete za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle i prije 65 godina. Tako članovi fondova koji su štednju započeli prije siječnja ove godine isplatu mogu ugovoriti već nakon 50. rođendana, dok će oni koji su započeli sa štednjom nakon 1. siječnja ove godine to moći tek kada navrše 55 godina ako se odluče za privremenu mirovnu, dok je za doživotnu mirovinu potrebno navršiti 60 godina.

Do 30% mirovine raspoloživo odmah

Prednost je dobrovoljne mirovinske štednje i u tome što do 30 posto novca s računa možemo podići odjednom, dok ostatak mora biti isplaćen kao privremena mirovina, najkraće na rok od 5 godina ili kao doživotna mirovina. Tako isplata može započeti i dok smo još zaposleni i primamo plaću, ili može biti pomoć da prebrodimo razdoblje bez prihoda u slučaju da primjerice ostanemo bez posla. Pritom možemo izabrati i model mirovine kod kojega se u slučaju smrti umirovljenika dio mirovine još neko vrijeme isplaćuje korisniku kojega je umirovljenik imenovao.

Dobro je znati i da, čak i ako ste jednom razvrgli dobrovoljnu mirovinsku štednju radi isplate mirovine, ugovor o štednji možete obnoviti, te tako uz povremene uplate u fond nastaviti koristiti pravo na državne poticaje i prinose. Kako ne postoje dobna ograničenja, roditelji, kao i djedovi i bake, dobrovoljnu mirovinsku štednju mogu otvoriti i za djecu, odnosno unuke. Također, među članovima fondova danas ima i 85-godišnjaka, koji na taj način nastoje osigurati neko nasljedstvo djeci i unucima. Naime, novac na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu osobna je imovina i u slučaju smrti člana fonda ulazi u nasljednu masu.

Moja mirovina powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.