Obavijesti

News

Komentari 6

Trgovinski rat: Europa nema izbora, okrenut će se Kinezima

Trgovinski rat: Europa nema izbora, okrenut će se Kinezima

LOŠ DAN ZA SVJETSKU EKONOMIJU Sjedinjene Države uvođenjem carina na uvoz čelika i aluminija radi i protiv sebe; Kanada, EU, Meksiko neće htjeti više biti partneri Washingtonu protiv Pekinga

VIDEO

Odluka Trumpove administracije od četvrtka da odredi carine na aluminij i čelik nekima od svojih najvećih trgovinskih partnera – Kanadi, Meksiku i EU – SAD-u će donijeti to da će se puno teže moći boriti protiv trgovinskih zloupotreba za koje tvrdi da se protiv njih bori. Foreign policy u članku o vrlo spornoj odluci Donalda Trumpa, za koju je mnoštvo najviših dužnosnika EU-a s gnjevom i ogorčenjem najavilo da će uzvratiti adekvatnim mjerama, upozorava da ovim potezom Trump, odnosno posljedično SAD, gubi svoje partnere na koje je do sada mogao računati u pritiscima na Kinu. 25 posto na uvoz čelika i 10 posto na uvoz aluminija SAD je odredio Kanadi, Meksiku i EU usprkos grozničavim pregovorima koji su se vodili do posljednjih minuta. Time je neuspješno okončana privremena odgoda uvođenja carina koje je Trump najavio još ranije.

„Danas je loš dan za svjetsku trgovinu“, kazala je u četvrtak Cecilia Malmström, povjerenica EK za trgovinu. „Ovo je jasno i jednostavno protekcionizam“, kazao je predsjednik EK Jean-Claude Juncker.

Cijena čelika porasla zbog Trumpovih mjera

Carine, koje je u ožujku objavio američki predsjednik Donald Trump, navodno su trebale doskočiti prekomjernoj proizvodnji na svjetskom tržištu čelika koja je smanjila cijene i dovela do poplave uvoza u Sjedinjene Države i druge razvijene ekonomije. No, kaznene mjere administracije pogodile su gotovo svaku zemlju osim one odgovorne za globalno prekomjerno opskrbljivanje i većinu problema u sektoru čelika: Kina. Kineska proizvodnja čelika porasla je u travnju za pet posto na godišnjoj razini, djelomično zbog porasta cijena čelika do kojih je došlo baš zbog Trumpovih protekcionističkih mjera. Kina proizvodi polovicu čelika u svijetu, dok tri proizvođača kojima je SAD uveo carine proizvode samo nešto malo više od 12 posto. S druge strane, tvrdi pristup SAD-a prema svojim najbližim saveznicima učinit će težim okupiti saveznike oko zajedničko odgovora na kinesko pretjerano zatrpavanje svjetskih tržišta.

„Udarajući po onima koji nisu odgovorni za pretjeranu proizvodnju, SAD igra u korist onih koji su odgovorni za taj problem“, kazao je Juncker. Usto, ovakav pristup SAD-a trgovini mogao bi EU i druge zemlje pogurati prema tješnjim ekonomskim vezama s Kinom, drugom svjetskom najvećom ekonomijom, kazao je Mickey Kantor, bivši američki predstavnik za trgovinu u administraciji Billa Clintona.

„To će odvući europske, kanadske i meksičke prijatelje u ruke Kine i kineskog vodstva“, kazao je.

„Kada vas SAD ne samo gura od sebe, nego vas još i kažnjava, onda nemate puno izbora“, kazao je on.

Mjere, posebno protiv EU-a, mogle bi SAD-u otežati čak i ostvarivanje ciljeva vlastite vanjske politike. Odluka da se povuče iz iransko nuklearnog sporazuma i uvođenje sankcija Iranu dovela je do trenutnog otpora u Bruxellesu. Neki se pribojavaju da bi daljnje pogoršanje odnosa s Europom oko trgovinskih pitanja, iako to s time nema veze, moglo dovesti i do težeg postizanja dogovora oko zajedničke strategije prema Iranu. Trumpova administracija unatoč svemu ne preza od nikakvih metoda iz svog arsenala kako bi se borila protiv onoga što vidi kao nepoštenu trgovinu. Kako bi zaštitila američku proizvodnju čelika, administracija je posegnula za zakonima iz 60-ih, koji omogućuju uvođenje carina na uvoz pojedinih proizvoda u slučaju da ih se vidi kao ugrožavanje nacionalne sigurnosti, sve usprkos pravilima WTO-a koja zabranjuju protekcionizam. Unatoč tome što američka industrija čelika sasvim zadovoljava potrebe američke vojne industrije, Trumpova administracija ipak je uvela carine, što je dovelo do gnjeva i odmazde od Bruxellesa sve do Kine. Prošlog tjedna Trump je najavio da razmatra korištenje istih mjera, carina, i na uvoz automobila. Njemački mediji potom su izvijestili da Trump time nastoji zabraniti sve njemačke automobile u SAD-u.

Trudeau: Ove carine su neprihvatljive

„Odmaknuli smo se iz nepredvidljivosti u kaos“, kazala je Doreen Edelman, odvjetnica za međunarodnu trgovinu u Baker Donelsonu. Tvrda taktika isprovocirat će uzvratne carine na američke proizvode, što će štetiti američkim izvoznicima, a što bi moglo dovesti i do trgovinskog rata „oko za oko“. „Ovo nas je odvelo na klizav teren“, kazala je. EU je već sastavila popis američkih proizvoda, vrijednih 3 milijarde dolara, poput burbona, duhana i motocikala, koje će udariti svojim carinama. Kanada je najavila da će carine odrediti na sve od toaletnog papira do kemijskih olovaka. „Ove carine sasvim su neprihvatljive“, kazao je premijer Justin Trudeau.

Odgovori carinama Kanade i Meksika ekonomiju SAD-a udarile bi još i snažnije nego mjere EU-a, jer Meksiko kupuje skoro isto toliko proizvoda koliko i EU. Konačno, EU bi mogla protiv odluke SAD-a pokrenuti postupak pri WTO-u. Mjesecima je Trumpova vlada pregovorima s Kanadom, Meksikom i EU pokušavala isposlovati šire ustupke na temelju ovakvog pristupa. SAD još uvijek nastoji dovesti do Sjevernoameričkog dogovora o slobodnoj trgovini (NAFTA), no sada je skoro sasvim nemoguće da to i uspije tijekom ove godine. Prijetnje nisu uspjele slomiti ni Kanadu ni Meksiko, a i EU je pri stavu da „ne pregovara s pištoljem uperenim u nju“. „To nije način na koji se vodi posao, svakako ne između dugogodišnjih partnera, prijatelja i saveznika“, kazala je Malmström.

Trump je svoje protekcionističke planove najavljivao još od ulaska u Bijelu kuću i udaljio se od ambicioznih Obaminih multilateralnih trgovinskih dogovora. Trump se povukao iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), a ništa nije napravio ni u pogledu sličnih pregovora s EU. Ostale zemlje Azije i Europe pokušavaju postići dogovor o globalnoj slobodnoj trgovini bez Washingtona, a Bruxelles je usred pregovora o sporazumima s Kanadom, Meksikom i Japanom. Na kraju, EU sada i sama priprema ograničavanje uvoza pojedinih proizvoda kako bi zaštitila vlastitu proizvodnju od pritisaka hiperprodukcije čelika uslijed viškova koji će nastati zbog zatvaranja američkog tržišta. Drugim riječima, čak i zemlje koje nastoje ne primjenjivati protekcionističke mjere, dovode se u poziciju da ih Trump prisiljava na vlastitu igru, a to onda remeti kompletnu svjetsku trgovinu i zaustavlja ekonomski razvoj. To se pokušalo carinama i u 30-ima, a znamo kakva je katastrofa uslijedila.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 6
VIDEO

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'
PRATITE NA 24SATA

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'

Povijesnim preletom od vojne baze kod Bordeauxa u Zagreb stiže prvih šest od ukupno 12 borbenih zrakoplova Rafalea koje je Hrvatska naručila od Francuske

Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'
POGLEDAJTE VIDEO

Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'

Piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s višenamjenskim borbenim avionima Rafale danas 25. travnja 2024. godine oko 12 sati prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor stupili su u kontakt s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. U hrvatski zračni prostor ušli su u području Istarske županije, a poletjeli su s aerodroma u francuskom Bordeauxu nešto prije 11 sati. Prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor, piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poslali su poruku svim hrvatskim građanima s ovog povijesnog preleta: "Upravo ulazimo u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti još sigurniji. Hrvatski Rafale i hrvatski piloti su stigli kući!"
Dvije 'madamice' su u Zagrebu godinama vodile posao. Za sat vremena naplaćivale 159,27 €!
ZARADILE 30 TISUĆA EURA

Dvije 'madamice' su u Zagrebu godinama vodile posao. Za sat vremena naplaćivale 159,27 €!

DETALJI OPTUŽNICE Spolne usluge oglašavale su pod naslovima 'Plava bomba 35 g.', 'Mazna37', 'Vatrena plavuša, grudi 4' i slično. Neki od muškaraca su odlazili kada bi vidjeli da žena ne odgovara opisu iz oglasa