'Trošak vraćanja dobne granice za mirovinu bit će 45 mlrd. kn'

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u četvrtak su poručili da čvrsto stoje iza izračuna proračunskog troška od 45 milijardi kuna do 2040. godina ako prođu referedumski prijedlozi za vraćanje dobne granice za odlazak u punu mirovinu na 65 godina i smanjenje penalizacije za prijevremno umirovljenje. 

Izračun koji govori o 45 milijardi kuna negativnog neto efekta na državni proračun temelji se na izvještaju o starenju (aiging report) na razini Europske unije koji daje dugoročne projekcije temeljene na  demografskim i financijskim kretanjima i kretanjima mirovinskih sustava, objasnio je ravnatelj HZMO-a Josip Alardović na konferenciji za novinare, sazvanoj kako bi se otklonile nedoumice vezane za izračun troška referendumskih prijedloga.

U HZMO-u pojašnjavaju da će 45 milijardi kuna iznositi negativni neto fiskalni efekt na državni proračun u razdoblju do 2040. godine ako se poništi mirovinska reforma.

Od toga 29,5 milijardi kuna iznosi povećanje rashoda za mirovine zbog povećanja broja umirovljenika, a istodobno zbog ranijeg odlaska u mirovinu i manjeg broja zaposlenih smanjili bi se proračunski prihodi od doprinosa i poreza za 15,5 milijardi kuna.

Kao glavna tri makroekonomska efekta uzeta je stopa rasta plaća, stopa rasta cijena i stopa usklađivanja mirovina, projecirane na temelju podataka u izvještaju o starenju.

Posebno je istaknut utjecaj negativnih demografskih projekcija. Naime, na temelju aiging reporta, radno aktivnog stanovništva (u dobi od 15 do 64 godine)  2040. godine bit će 400.000 manje, a za 200.000 povećat će se broj stanovnika starijih od 65 godina. Godine 2070. godine udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj bit će 31,2 posto. 

"To su sve trendovi koji utječu na makroekonomske projekcije i projekcije održivosti mirovinskog sustava i mora ih se  uzeti u obzir kada se govori o referendumskoj inicijativi i mirovinskim reformama", poručio je ravnatelj HZMO-a. 

Složio se da bi eventualni uvoz radne snage povećao broj osiguranika, poboljšao održivost i prihode mirovinskog sustava, no HZMO, kaže,  nije uzeo u obzir takve mjere u prikazanim projekcijama.  

"HZMO ne može raditi projekcije na temelju mjera za koje ne znamo hoće li se provesti i za koje nismo nadležni", objasnio je Alardović.