Tusk i Plenković: Makedoniji i Albaniji treba dati članstvo EU

Europska unija treba ponovno postići jedinstvo oko proširenja, nakon razočaravajuće odluke da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne da zeleno svjetlo za početak pregovora - rekli su u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora s tim državama zapadnog Balkana, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

- Nedonošenje odluke o Makedoniji i Albaniji veliko je razočarenje, no neću prestati biti optimist - rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

- Treba učiniti sve da se ponovno ostvari jedinstvo Unije oko proširenja - dodao je.

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade.

- Naša pozicija je tu vrlo jasna, smatramo da bi bilo dobro i za te zemlje, i za njihovu europsku perspektivu i za stabilnost čitavog jugoistoka Europe da ti pregovori počnu - istaknuo je Plenković.

IZBORNI KONGRES Tusk u Zagrebu postaje novi predsjednik europskih pučana

Nakon što je blokirala zemlje kandidatkinje, Francuska je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže reformu sadašnjeg načina pregovora o pristupanju. Prema francuskom prijedlogu, proces pristupanja odvijao bi se postupno, u sedam koraka. 

Tusk i Plenković nisu izravno komentirali francuski prijedlog, ali je hrvatski premijer upozorio da je postojeći mehanizam već dosta zahtjevan.

- Jako dobro znamo da su već po postojećoj metodologiji ti pregovori izrazito zahtjevni, striktni i da će trebati dosta vremena da se ispune svi kriteriji - rekao je Plenković.

U međuvremenu je šest država Unije uputilo pismo odlazećem predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru u kojem ističu da su spremne raditi na poboljšanju procesa proširenja, podrazumijevajući da će to dovesti do konsenzusa o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom u ožujku 2020.

Pismo su potpisali ministri vanjskih poslova Austrije, Češke, Italije, Poljske, Slovenije i Slovačke. Hrvatska dijeli te stavove a njezin je potpis na pismo izostao jer ona, kako su naglasili diplomatski izvori, u sljedećem polugodištu predsjedava EU-om.

Brexit i proračun EU-a "vrući krumpiri" hrvatskog predsjedanja

Najmlađa članica Unije, Hrvatska će 1. siječnja od Finske preuzeti šestomjesečno predsjedanje Unijom i odmah se suočiti s dva "vruća krumpira", brexitom i donošenjem novog europskog proračuna od 2020. do 2027.

U siječnju će doći i do tranzicije između stare Junckerove i nove EK Ursule von der Layen te između Tuska, odlazećeg i Belgijanca Charlesa Michela, novog predsjednika Europskog vijeća.

Plenković kaže da će se Hrvatska potruditi da se dogovor o višegodišnjem financijskom okviru postigne što ranije i da njime budu zadovoljni svi.

- I neto platiše i neto korisnici, a da pritom odgovorimo na potrebe tradicionalnih politika - kohezijske, poljoprivredne, te da osiguramo financijsku snagu za sigurnosne izazove, osobito u pogledu sigurnosti i zaštitu od ilegalnih migracija -rekao je.

Nakon parlamentarnih izbora 12. prosinca, u siječnju bi iz Unije trebala istupiti Velika Britanija. Brexit se trebao dogoditi još krajem ožujka, ali je zbog nepostojanja većine u parlamentu za ispregovarani sporazum o razlazu dosad odgađan tri puta. Kao novi datum razlaza predviđen je 31. siječnja 2020.

Poslije sastanka s Plenkovićem, Tusk je ocijenio da je Hrvatska, koja je u Uniju ušla 2013., dobro pripremljena i da "ostavlja EU u dobrim rukama".

Kada mu krajem studenoga istekne mandat u Bruxellesu, najpoznatiji poljski političar na međunarodnoj sceni postat će novi predsjednik Europske pučke stranke (EPP).

Za čelnika saveza europskih stranaka desnoga centra bit će izabran na kongresu EPP-a koji u srijedu počinje u Zagrebu.