'U Hrvatsku se više se nećemo vratiti, samo želimo bolji život'

Ne planiram se vratiti u Hrvatsku jer bih time u svakom poslovnom i privatnom pogledu nazadovao.

Ispričao nam je to mladi liječnik, specijalizant interne medicine Filip Maksan (31) koji je u Austriju je otišao 2015. najprije u Bad Radkersburg, a zatim u Salzburg. Kao liječnik radio je u Zagrebu, Čazmi i Popovači.

Nema nam pomoći

- Zašto sam otišao? Puno je faktora. Među njima su pravosuđe, korupcija, zdravstvo iznimnih kadrova ali loše opskrbljenih i održavanih bolnica i domova zdravlja, društvo koje se bavi 1941. i 1991... Sve to mi život u Hrvatskoj činilo nepodnošljivim. Dolazim nekoliko puta godišnje. Hrvatska mene i ja Hrvatsku taman toliko mogu izdržati - poručio je dr. Maksan.

OSTAJEMO I BEZ MEDICINARA 'Otišla sam jer su kod nas svi natječaji za poslove naštimani'

Slično razmišlja i Marin Galić (23), mladi Požežani koji je u Irsku otišao prije godinu i po dana. Prije toga u Hrvatskoj je godinama radio sezonske poslove na Jadranu no odustao je jer je shvatio da je potplaćen.

- Nikakve demografske mjere ne mogu popraviti stanje u Hrvatskoj ako plaće ne budu značajno rasle. Isto tako znam iz prve ruke, jer su mi brat i otac privatnici, da birokracija u Hrvatskoj puno jednostavnih stvari usporava ili u potpunosti onemoguće - rekao nam je Marin koji se također ne namjerava vratiti u Hrvatsku.

TADO JURIĆ: 'IMAMO EFEKT LAVINE' 'Ljudi iz Hrvatske ne bježe od siromaštva, nego od nepravde'

U Dublin se preselila i medicinska sestra Ksenija Brajković (29). Ni ona se zasad ne namjerava vratiti u Hrvatsku.

- Ljudi odlaze jer svojim obiteljima žele osigurati perspektivniji život i udaljiti se od nezdrave društvene klime - kaže Ksenija. Zbog loše poduzetničke klime i birokracije koja, kako kaže, guši poduzetnike u Lipičanka Maja Klaić (31) u rujnu 2015. preselila se iz Slavonije u Irsku.

- U sredini iz koje dolazim mogućnost uspjeha je ograničena, a ja nikad nisam htjela kompromitirati svoj obraz da bih nešto postigla, previše cijenim svoj mir. Svoje ciljeve ovdje ću ostvariti puno brže, a i mirovinu želim dočekati ovdje - smatra mlada poduzetnica.

ISTINA O ISELJAVANJU 'Imala sam osjećaj da me moja Hrvatska iskoristila i ismijala'

Bojana Petrića (35) prijatelji su prije četiri godine nagovorili da se iz Đakova preseli u Irsku. U Hrvatskoj je 10 godina radio kao vozač viličara.

- U domovini sam bio nezadovoljan radnim uvjetima, plaćom, ali i općenito stanjem u društvu. Da sam znao kakvi me uvjeti rada ovdje čekaju vjerujem da bih se preselio i puno ranije. U Hrvatskoj se radnik ne cijeni i svi su debelo potplaćeni - izjavio nam je Bojan.

Bračni par iz Zagreba Marijana i Gordan odselili su se s dvoje djece u irski grad Cork.

- Političari koji se bave sami sa sobom i svojim foteljama. Korupcija i veze za doktora, za vrtić.... A ono najstrašnije je stanje uma Hrvata: ‘Meni je dobro, nije se dogodilo meni, nemoj se s tim zamarati...’ I onda shvatiš da ne želiš odgajati djecu u takvoj nezdravoj sredini i jednostavno odeš - pojasnila je Marijana razloge odlaska.

BJEŽE IZ HRVATSKE Istina o iseljavanju: Još pola milijuna ljudi moglo bi otići

Dodaje da se suprug bavi oblikovanjem pejzaža i vrtova te žive samo od njegove plaće. Na povratak u Hrvatsku zasad ne pomišljaju.

- Nećemo se vratiti. Preveliki dio života smo se trudili uzalud, slušali prazne priče... Predobro nam je da bi se vratili. Klinci uživaju. Imaju perspektivu. Bar im nećemo morati objašnjavati tko je u kojoj stranci i kako je sin/kći uhljeba baš idealan kandidat na natječaju za posao - poručuje Marina.

Atmosfera beznađa

Lovro N. i njegova djevojka Saša u Dublinu, u Irskoj, žive i rade od kolovoza 2015. On je diplomirani ekonomist koji radi kao šanker, a Saša veterinarka koja radi kao konobarica. Prije Irske u Vancouveru Kanadi su proveli 18 mjeseci, ali su se zbog nemogućnosti produljenja radnih prava odlučili vratiti u Hrvatsku. Izdržali mjesec dana prije no što su se zaputili u Irsku.

- O lošim poslovnim uvjetima nije potrebno ni govoriti. Otišli smo i zbog beznadne atmosfere u Hrvatskoj u kojoj je narod prihvatio kmetsko stanje uma - kaže Lovro.