Učenici iz Finske: Ocjene nam nisu baš važne, više se igramo

Svakog dana  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Ocjene se ne daju zato da bi se djeca međusobno natjecala ili uspoređivala nego zato da učitelji i roditelji prate njihov napredak, objasnila je Tiina Tunkkari, učiteljica iz finskoga gradića Nurmesa. S kolegicom Kaisu Korhonen i šestero učenika posjetila je Hrvatsku. Domaćini su im bili učenici i djelatnici Osnovne škole Lovre pl. Matačića u Zagrebu. Učiteljica Helena Valečić upoznala je Tiinu i Kaisu prošle godine na projektu e-twinning u sklopu programa EU Comenius i dogovorile su posjet. Pet dana bili su u Hrvatskoj. Odsjeli su u domovima zagrebačkih učenika, šetali su Zagrebom, posjetili su Samobor i Krapinu. A u srijedu su finski i hrvatski učenici i učiteljice raspravljali o razlikama obrazovanja u dvije zemlje. Učenici su prvo zapisali što za njih znači dobra škola, što znači dobro podučavanje i što im se najviše sviđa u njihovoj školi.

Odgovori finskih i hrvatskih učenika ne razlikuju se puno - najbolja škola je ona u kojoj je hrana ukusna i koja je moderno opremljena, podučavanje kroz igru, prezentacije i praktični rad su najbolji, a u njihovoj je školi najbolje igralište, hrana, odmori, prijatelji i dobri učitelji. No kad su krenuli u detaljne opise finskog i hrvatskog obrazovanja, razlike su bile veće. U Finskoj su razredi puno manji, u njima nikad nema više od 20 učenika, uz koje često rade dva ili tri učitelja. Učenici provedu puno manje vremena u učionici nego oni u Hrvatskoj. Odmori su dulji, a praktična i nastava u prirodi je češća. Kao što je objasnila učiteljica Tiina, ocjene imaju posve drukčiji smisao. Finski učenici dobivaju ocjene između 4 i 10, a postoje i polovične ocjene, kao i minus i plus. U Finskoj ne postoje natjecanja učenika jer to nije smisao obrazovanja, a nema ni nacionalnih testova, kao što je kod nas, primjerice, državna matura. Statistika uspjeha učenika provodi se anketama i PISA testovima. U tim međunarodnim provjerama znanja i vještina finski su učenici redovito među najboljima na svijetu. Što se tiče učiteljskog posla, i tu je mnogo toga drukčije. Svaka škola ima veliku autonomiju u radu. U okviru nacionalnoga kurikuluma svaka škola određuje svoj kurikulum, prema kojem radi. Nastavni planovi nisu tako strogo određeni kao u Hrvatskoj. Nemaju određenu tjednu satnicu iz svakog predmeta nego cilj koji moraju ostvariti na kraju školske godine. A učitelji i profesori iznimno su cijenjeni u društvu.

- To je vrlo poželjno zanimanje u Finskoj. Mnogi žele podučavati, ali konkurencija je velika i samo najbolji postanu učitelji - objašnjavaju Tiina i Kaisu. O plaćama nisu htjele razgovarati, ali kažu da su u skladu s njihovim obrazovanjem, a svaki učitelj mora završiti magisterij. U Hrvatskoj učitelji također moraju biti obrazovani, ali su im plaće niže nego drugima s magisterijem.

- Neke stvari zaista su drastično različite nego kod nas, ali vjerujte, da imamo standard kao što imaju Finci, ne bismo se zapravo mnogo razlikovali - rekla nam je ravnateljica zagrebačke osnovne škole Zdenka Kapović.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.