Učenicima ne trebaju pripreme za maturu, to je industrija...

Nisam imala hrabrosti da svojemu maturantu ne platim 3000 kuna za pripreme za državnu maturu.

Riječi su to nastavnice i majke na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, koje zorno pokazuju fenomen koji se u Hrvatskoj posljednjih godina razvio do neslućenih razmjera. Sve više roditelja, naime, do mature svojih srednjoškolaca plati i po 3000 kuna za razne instrukcije. Osim instrukcija koje se đacima nude već u osnovnoj školi, najveću popularnost posljednjih su godina stekle upravo one koje služe kao priprema za ispite državne mature.

Nude ih brojne privatne škole, a cijene se kreću od 3000 do 3500 kuna za dva do tri tjedna priprema.

- Budući da su u ovom trenutku u tijeku upisi u naš ovogodišnji ciklus priprema za državnu maturu, još ne možemo prognozirati koliko će se maturanata odlučiti za pripreme u Algebri. Tijekom proteklih godina više tisuća maturanata pripremalo se za ovaj važan ispit uz naše instruktore i profesore - odgovorili su nam iz Učilišta Algebra na upit koliko maturanata im dolazi na pripreme.

Najviše se traže instrukcije iz predmeta koje učenici najteže svladavaju: hrvatski jezik, matematika, strani jezik, kemija i fizika.

- Iako je riječ uglavnom o sivoj ekonomiji, cijena i ovdje ovisi o ponudi i potražnji. Ono što se može čuti po školama, radi se o iznosima od 50 do čak 150 kuna. Naravno, u cijeni značajnu ulogu ima i ugled, renome davatelja instrukcije - kaže Željko Stipić iz sindikata Preporod.

Problematika instrukcija je kompleksna, a većina roditelja odlučuje se na njih jer su već od petog razreda osnovne škole djeca pod pritiskom skupljanja što boljih ocjena. Upisi u srednju školu po rang listama i bodovima koji se prikupljaju bez standardiziranog ocjenjivanja na razini cijele države izazivaju očaj djece i još više roditelja jer doslovno jedna ocjena može pokvariti upis u željenu školu.

Sličan, ako ne i veći problem je s maturom i upisima na fakultet.

No jesu li instrukcije baš toliko neophodne?

- Ljudi se često povode za drugima. Kad nešto krene, smatraju da je to najbolje. Problem je što neki roditelji misle da djetetu ne pružaju dovoljno ako nema ono što drugi imaju, u ovom slučaju instrukcije.

Djeci se plate instrukcije i time oni imaju dodatnu obvezu, umjesto da im škola bude glavna obaveza na kojoj rade i za koju imaju odgovornost - smatra Ivona Jakopec (25), učiteljica razredne nastave u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.     

Ivona Jakopec i sama se prije nekoliko godina pripremala za državnu maturu te, kako kaže, učila je sama, bez dodatnih instrukcija.

Smatra da plaćena priprema za maturu nije nužna i da je to postala prava mala industrija.

- To je lakši način, ali lakše ponekad nije najbolje - kaže i dodaje da instrukcije djeci ne smiju služiti za učenje, nego za ponavljanje i vježbanje već savladanog.

- Postoji uzrečica među učiteljima: ‘Moraš zagrijati stolac’ - i to je stvarno tako. Roditelji moraju pustiti djecu da se sama izbore za sebe, razviju odgovornost i otkriju vlastiti stil učenja - kaže Ivona.

Uz učiteljski posao, privatno drži instrukcije osnovnoškolcima iz svih predmeta. Smatra da su one korisne upravo zato što je učiteljica i zna koliko su razredi prenapučeni, zbog čega nastavnici ne mogu raditi individualno s učenicima.

Jednako razmišljaju i u udruzi Praktikum, centru za djecu i mlade. Osim prenapučenosti razreda, problem vide i u sve većoj nezainteresiranosti djece.

- Dešava se to da je djeci na satu dosadno, pozornost im je na minimumu, zabavljaju se, pričaju, tipkaju po mobitelima i slično. Umjesto na satu, uče na instrukcijama.

Danas smo dobili male gotovane koji znaju da će njihovi roditelji dati sve od sebe, pa i zadnju kunu kojom će im platiti instrukcije. Naravno, uvijek postoji dio djece kojem su instrukcije potrebne kao dodatni ili dopunski rad - kaže nam Anđelka Budić, voditeljica udruge Praktikum.

Uz to, tvrdi i da bi današnji nastavnici trebali uložiti puno više truda da zainteresiraju djecu.

- Definitivno nedostaje drugačija metodologija podučavanja. Današnja djeca to zahtijevaju. Generacije su se promijenile. To su potpuno drugačija djeca kojoj se treba drugačije pristupati nego što se nama pristupalo. Ovo su generacije koje su navikle da se o njima brine, da ih se gura i da im se pomaže - rekla je Budić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem ističe kako bi učenici umjesto instrukcija svakako trebali koristiti nastavu koja omogućuje škola, ne samo redovitu, nego i dopunsku. Pritom veliku ulogu imaju roditelji koji moraju poticati djecu na veći rad.

- Nastava je jako opsežna, zato je i nužna reforma obrazovanja, naši učenici su preopterećeni u školama. Uče previše informacija koje ne primjenjuju u stvarnom životu i to je najveća boljka našeg obrazovnog sustava. Ali ako je dijete zainteresirano za nastavu i shvaća svoju obavezu, trebalo je već u osnovnoj školi naučiti kako se uči, a ne pred maturu - zaključila je Sanja Šprem.