'Uvođenje eura pridonijet će dugoročnom i održivom rastu'

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će Vlada na tragu jučerašnjeg izvješća Europske komisije nastaviti još intenzivnije pripreme za uvođenje eura kao službene valute, između ostalog jer će to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske.

Na početku druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je rekao da je ulazak u europodručje jedan od političkih ciljeva Vlade, podsjetivši da je ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU ta obveza vrlo jasno preuzeta.

Ustvrdio je kako je predanost Vlade strukturnim reformama potvrđena jučerašnjim izvješćem Europske komisije, u kojemu se navodi kako Hrvatska bilježi ekonomske neravnoteže, ali ne više prekomjerne. 

"Na tragu izvješća nastavit ćemo se intenzivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute, jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske i to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u svim sektorima gospodarstva te boljom koordinacijom ekonomskih politika s ostalim zemljama članicama europodručja", rekao je Plenković.

Kaže da je u EK-ovu izvješću vrlo jasno potvrđen napredak u četiri preporuke dobivene prošle godine, istaknuvši kako se Hrvatskoj do sada takav napredak nije nikada dogodio.

Napominje da smo na temelju takve ocjene jedina država koja je otišla u viši rang, odnosno izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, u kojoj smo se nalazili od 2014. godine.

Kaže da je jučerašnji događaj potvrda da Vlada poduzima reforme u pravom smjeru i da se one prepoznaju i od "vrlo detaljnog povećala kojim različite službe Komisije promatraju države članice". 

"Ovo izvješće utvrđuje nas u uvjerenju da je naša ekonomska politika ispravna i dobra za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, te u konačnici za naše građane", poručio je Plenković.

Građani i poduzeća će koristiti prednosti druge najvažnije svjetske valute

Plenković poručuje da uvođenje eura znači da će hrvatski građani i poduzeća za nekoliko godina koristiti prednosti druge najvažnije svjetske valute, što će dodatno osnažiti gospodarstvo i financijski sustav, povećati financijsku sigurnost građana i povjerenje ulagača.

Posljedično tome možemo očekivati i povećanje životnog standarda, kao što je bio slučaj i u zemljama srednje Europe koje su uvele euro, kaže premijer.

Ističe da će Hrvatska članstvom u eurozoni postati i dijelom najužeg kruga država EU, čime ćemo, uz ulazak u Schengenski prostor, zaključiti proces svoje pune integracije i afirmacije u Europi.

Nakon jučerašnjeg najnovijeg izvješća Komisije, kaže Plenković, Hrvatska može poduzeti nove korake prema sljedećoj stepenici, a to je ulazak u Europski tečajni mehanizam II.

Podsjetio je da je u jesen 2017., prilikom predstavljanja strategije uvođenje eura, 2020. godina, kada Hrvatska predsjeda i Vijećem EU, označena kao i godina koja bi prema planu i namjerama trebala biti i ona u kojoj će Hrvatska biti vrlo blizu ostvarenja ambicije ulaska u taj mehanizam.

Dvije lipe više za kavu

Plenković tvrdi da će učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena biti blag i jednokratan, kako ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto.

"To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe", ilustrira Plenković.

Najavio je da će Vlada osigurati mjere praćenja procesa konverzije, što će uključivati obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, kako bi se izbjegle zloupotrebe u zaokruživanju cijena i njihovog neosnovanog rasta.

"Cijene u europodručju su zadnjih 14 godina narasle znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su brže no u Hrvatskoj. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće", zaključio je Plenković.

Ribić: Ne srljati s uvođenjem eura, Deranja vidi prednost za izvoznike

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je uoči sastanka da je za uvođenje eura, ali ne sada. Smatra kako s uvođenjem ne treba srljati jer nema efikasne valute koja je na korist svih zemalja EU-a.

Smatra da je ključni problem što će se dogoditi ako Hrvatsku i slične zemlje pogodi ekonomska kriza i recesija. Kaže da tada te države imaju dvije mogućnosti: imati svoju valutu te manevrirati i zadržati punu zaposlenost i gospodarski rast, a u drugom slučaju mora intervenirati netko iz Bruxellesa.

"Mora postojati razina solidarnosti u EU koje trenutno nema. Dok se ne kompletira europska monetarna unija, dotad ne treba ulaziti u euro", poručio je Ribić.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja smatra da je uvođenje eura zbog tečaja velika prednost za izvoznike, predstavlja olakšanje i za one koji imaju kredite u eurima, a smatra da je u kontekstu trenutnog jačanja kune uvođenje eura dobro i za turističku sezonu, jer bi tada turisti dobili realnu vrijednost za svoj novac.

Kaže da, ako se odlučimo za uvođenje eura, imamo barem četiri godine za podizanje gospodarstva, kako bi bilo barem na srednjoj razini EU, te kako bi onda to imalo smisla.

"Ako ćemo biti nekonkurentni, tada ne vidim priliku u uvođenju eura. Ako s druge strane iskoristimo šansu i sve benefite koje uvođenje eura donosi (...) onda je to dobar potez", poručuje Deranja.

Parlamentarne stranke: Prvo ozbiljne reforme, onda euro

Komentirajući uvođenje eura o čemu je raspravljalo Nacionalno vijeće za uvođenje eura, većina predstavnika parlamentarnih stranaka u četvrtak je izjavila da je suglasna s tim procesom, ali uz uvjet da Hrvatska prethodno provede istinske reforme u svim segmentima, a jedino je Most najavio raspisivanje referenduma o uvođenju eura.

SDP-ov Branko Grčić poručio je da njegova stranka „načelno podržava taj veliki projekt, ali Hrvatska u ovom trenutku nije spremna“.

"Vidim da se jutros s tim složio i ministar Marić koji je rekao da nećemo srljati u europsku monetarnu uniju. Za to imamo puno razloga, osim činjenice da europska monetarna uniju donosi korist izbjegavanja valutnog rizika, da se može očekivati daljnji pad kamatnih stopa, smanjuju se transakcijski troškovi. S druge strane, postavlja se pitanje je li hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku toliko stabilno da bi u nekim mogućim budućim krizama šteta po gospodarstvo od te kriza bila manja zato što jesmo ili zato što nismo u eurozoni“, ocijenio je Grčić.

"Zadnji nam je trenutak za ozbiljne reforme jer potencijal gospodarskog rasta u Hrvatskoj je jako nizak i to isključivo zbog činjenice da imamo glomazni javni sektor, velike troškove i države i lokalne i regionalne samouprave, javna su poduzeća neefikasna. Tu ima jako puno rezervi koje ako se iskoriste u narednim godinama mogu hrvatsko gospodarstvo učiniti puno jačim nego što je sada“, upozorio je.

Stjepan Čuraj iz vladajućeg HNS-a ističe da „uvođenje eura mora biti posljedica, a ne cilj“. "Cilj moraju biti sve makroekonomske pretpostavke ekonomske stabilnosti koje moramo ispuniti. Ako ih možemo ispuniti, mi to pozdravljamo, ali srljati bez kvalitetnog ispunjavanja tih pretpostavki ne bi bilo dobro. Za sada nemam dojam da srljamo, ali treba pratiti parametre koji će nam dati odgovore na sva pitanja koja sada postavljamo“, kazao je.

"Sigurno je da euro donosi dosta toga dobrog, pogotovo što se tiče potencijala za investicije jer time uklanjamo rizik aprecijacije ili deprecijacije kune, samim time kamatne stope su niže, zaduživanje je povoljnije, a transakcijski troškovi niži. Ima puno toga dobroga, ali moramo paziti i na sve one potencijalno negativne strane koje su se pojavljivale u povijesti, ali koje nisu zabrinjavajuće. Idemo prvo osigurati da cilj bude očuvanje makroekonomske stabilnosti i da onda dobijemo euro kao posljedicu, a ne kao sankciju“, istaknuo je HNS-ovac.

Što se tiče mogućih negativnosti, inflacija i troškovi konverzije, kaže Čuraj, na razini povijesti su se pokazali između 0,2 i 0,3 posto BDP-a, a i rast cijena je zanemariv. Kroz pametnu poreznu politiku moglo bi doći i do pune primjene linearnog smanjivanja PDV-a za eventualno jedan postotni poen tako da se sve to može poništiti, napomenuo je.

"Iako još nismo ispunili sve uvjete, prvi i osnovni uvjet deficita je riješen, a treba smanjiti javni dug, no, nije toliko kritičan jer daleko naprednije zemlje imaju daleko veći javni dug. Moramo znati da obavljamo 60 posto trgovine sa zemljama eurozone, 75 posto naše štednje je u eurima, dakle, već sada smo puno naslonjeni na euro. No, upravo zbog rizika i konverzije i inflacije moramo biti oprezni i čuvati makroekonomsku stabilnost do točke kada odlučimo ići dalje da se to ne dogodi na štetu naših građana“, zaključio je.

GLAS-ova Anka Mrak Taritaš istaknula je da Amsterdamska koalicija podržava opredjeljenje koje smo iskazali ulaskom u Europsku uniju da jednom uđemo i u eurozonu“.

"No, to nije samo zamjena kuna eurima nego dugi proces. Hrvatska mora biti spremna i fiskalno konsolidirana za ulazak u eurozonu. Kada uđemo, cijelo vrijeme ćemo biti kontrolirani da ne trošimo više nego što zarađujemo i to je interes bilo koje suvisle države. Jesmo li na zadovoljavajućoj razini, to treba vidjeti s HNB-om, koji tvrdi da jesmo, ali trebamo zaslužiti ući u eurozonu i to nam treba biti interes. Također, ima puno neznanja, oni koji su protiv plaše građane. Ne treba ih plašiti nego vidjeti iskustva drugih zemalja koje se ušle u eurozonu i mijenjali svoju valutu za euro, inflacija im je bila između 0,2 i 0,4 posto, a cijene su bile povećane ispod jedan posto. Zadaća je dobro educirati građane da budu svjesni što to znači jer to znači prvo obavezu države da bude spremna“, smatra Mrak Taritaš.

"Što se tiče referenduma koji Most najavljuje, kada smo imali referendum o ulasku u EU, tada smo pristali na ulazak u sve ono što EU znači, odnosno, Schengen i eurozonu. Svaki novi referendum unosi zabunu među građane. Treba pokazati realno stanje i realne podatke jer je neznanje veliki problem i ne treba građane plašiti uvođenjem eura i rastom cijena. Mi ionako već sada sve preračunavamo u eure, a oni koji misle da je euro bauk, plaše građane i trebaju snositi odgovornost“, mišljenja je Mrak Taritaš.

Mostov Božo Petrov tvrdi da "Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura, i to će reći gotovo svaki građanin i Republici Hrvatskoj“.

"Bez obzira na to što to Vlada zna, oni srljaju, trče pred rudo i lome preko koljena jer znaju da građani to ne podržavaju i da samo vanjske okolnosti utječu na nekakav način da to pokušaju napraviti. Ako Vlada ustraje i nastavi srljati, suočit će se s referendumom o euru. Mi ćemo danas pokrenuti konzultacije sa svim političkim opcijama i svim zainteresiranim skupinama u društvu oko referenduma. Ocijenit ćemo kada je najbolji trenutak za referendum, ali ako Vlada nastavi s lomljenjem preko koljena, onda će se u tom trenutku i suočiti s referendumom“, najavio je Petrov.

Naglasio je da nismo spremni za euro jer nismo proveli nijednu ozbiljnu reformu.

"Najprije trebamo provesti reformu javne uprave, nakon toga pravosuđe, rješavanje birokracije, određeni gospodarski potezi u smjeru jačanja poduzetništva. Ima niz koraka koje oni trebaju odraditi da bismo pokazali da smo spremni, a oni nisu ništa apsolutno ništa napravili, iako su 2018. godinu najavili kao godinu reformi. Možda zato što je netko dobio zadatak iz Bruxellesa da uvede euro bez obzira na to što će Hrvati na kraju plaćati tu cijenu, ide se lomiti preko koljena. Mi to jednostavno ne smijemo dopustiti ako želimo budućnost za Hrvatsku i ako ne želimo duplo više blokiranih i duplo slabije gospodarstvo. Hrvatska u ovom trenutku ne smije uvesti euro“, zaključio je Petrov.