Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Važno je postići dogovor o budućem proračunu EU-a'

None Foto: PIxsell

Po završetku samita zajedničku konferenciju za novinare održali su domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš i hrvatski premijer Andrej Plenković, kao predsjednik vlade buduće predsjedateljice Vijećem EU-a

Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a zajedno s budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021-2027 postigne što je prije moguće, izjavio je u utorak u Pragu hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Trenutak kada će dogovor biti postignut nije nebitan. Zadnji sedmogodišnji proračun usvojen je dosta kasno što je utjecalo na provedbu operativnih programa i na konkretne isplate državama članicama", rekao je Plenković po završetku samita 17 članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, koja se protivi smanjivanju kohezijskih sredstava u budućem sedmogodišnjem proračunu EU-a.
Plenković je dodao kako se ne bi htio upuštati u nagađanja kada bi do dogovora moglo doći.
Po završetku samita zajedničku konferenciju za novinare održali su domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš i hrvatski premijer Andrej Plenković, kao predsjednik vlade buduće predsjedateljice Vijećem EU-a.
"Uloga premijera Plenkovića bit će ključna tijekom sljedećih mjeseci kada bi moglo doći do dogovora o proračunu. Drago mi je što je Plenković ovdje sa mnom", rekao je Babiš.

PLENKOVIĆ: 'Proračun EU-a vjerojatno se prenosi na naše predsjedanje'
"Kao buduća predsjedateljica Vijeća EU-a, Hrvatska ima dobru volju i ambiciju da zajedno s budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom pokuša pronaći što veći konsenzus oko budućeg sedmogodišnjeg proračuna, koji je bez dileme najvažniji politički dokument za cijelu Uniju. Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama, itd.", rekao je Plenković.
Dodao je da prijedlog VFO-a koji je iznijela Europska komisija predstavlja solidnu osnovu za postizanje kompromisa.
Na samitu su predstavnici 17 zemalja članica EU-a usvojili zajedničku izjavu u kojoj traže  da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao i dosada, da se zadrži ista razina nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.

"Kohezijska politika predstavlja glavni investicijski alat EU-a koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizaciji EU-a... Istodobno, ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014-2020 u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027 nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljenih na Ugovoru o EU", kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj u utorak u Pragu.
Od prošlog samita Prijatelja kohezije prije godinu dana u Bratislavi, sada se toj skupini  pridružila još jedna članica, Španjolska. Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Španjolska, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Od 17 zemalja, deset ih je bilo zastupljeno na razini premijera, među kojima je i hrvatski predsjednik vlade Andrej Plenković, a ostale zastupaju ministri ili državni tajnici. 
 U jednoglasnoj usvojenoj zajedničkoj izjavi također traži da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, to jest na 15 posto, umjesto 30 posto koliko predlaže Komisija, 

Informal meeting of EU foreign ministers in Helsinki, Finland PODRŠKA Blok: Hrvatska će se znati nositi s predsjedanjem EU-om

"Treba zadržati stopu sufinanciranja na sadašnjoj razini iz VFO-a za 2014-2020, s dovoljno fleksibilnim pravilima, budući da bi pretjerana krutost u tom području mogla imati znatan utjecaj na korisnike i mogla bi ugroziti učinkovite apsorpcijske kapacitete", kaže se u izjavi te dodaje da je također potrebno zadržati dostatnu razinu predfinanciranja projekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije kako predlaže Komisija.
  Upravo su to i bile glavne hrvatske zamjerke prijedlogu VFO-a koje je u svibnju prošle godine objavila Komisija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.
U novom sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. trebat će se naći rješenje za, s jedne strane, rupu na prihodovnoj strani zbog odlaska Velike Britanije, a s druge naći dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta poput zaštite granice, istraživanja i razvoja, migracija i obrambene politike. 
 Komisija je, da bi doskočila tom problemu, predložila kresanje nekih tradicionalnih politika poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, na koje otpada više od dvije trećine europskog proračuna i povećanje izdvajanja zemalja članica za europski proračun na 1,114 posto BND-a.
Taj prijedlog ne zadovoljava nijednu od dvije skupine zemalja koje se tradicionalno suprotstavljene svaki puta kada se vodi rasprava o dugoročnom proračunu. S jedne strane su bogatije članice, koje u proračun daju više nego što iz njega dobiju i koje uvijek traže što manji proračun, a s druge strane su siromašnije članice koje traže više sredstava za kohezijsku politiku, a pritom se ne protive da i same izdvajaju više u zajednički proračun.
Nizozemska, Njemačka i nordijske zemlje zemlje traže da se izdvajanja u proračun dodatno smanje na 1 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). S druge strane, Europski parlament traži povećanje na potpuno nerealnih 1,3 posto BND-a.
Međutim, pet zemalja koje inače plaćaju vrlo velike doprinose proračunu EU-a, imaju pravo na znatne popuste, korektivne mehanizme, tzv. rabate s pomoću kojih uplaćuju ipak manje nego što bi trebale u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak.
Rabat je prvi put uveden 1984. kada je Velikoj Britaniji omogućeno znatno smanjenje doprinosa europskom proračunu nakon što je tadašnja premijerka Margaret Thatcher izgovorila čuvenu rečenicu "I want my money back" (Hoću svoj novac natrag).
No, rabat za Veliku Britaniju u to vrijeme bio je itekako opravdan. Tih je godina dvije trećine europskog proračuna odlazilo na poljoprivredu, a većina tih sredstava završavala je u Francuskoj, dok je Ujedinjena Kraljevina povlačila vrlo malo sredstava iz poljoprivrednih fondova. Osim toga, britanski BDP tada je bio ispod prosjeka tadašnje Europske zajednice.
Nakon Velike Britanije postupno su s vremenom dopušteni rabati za još pet članica - Austriju, Dansku, Njemačku, Nizozemsku i Švedsku.

Zastava OD RUJNA Predsjedanje EU-om: Svi ministri će morati na edukaciju
Opravdanje za te rabate pronađeno je u potrebi da se osigura kako nijedna zemlja članica ne bi imala pretjerana izdvajanja u europski proračun u odnosu na svoje bogatstvo. Danas nijedna od tih pet zemalja ne zadovoljava kriterij pretjeranog izdvajanja u europski proračun.
Također danas se iz europskog proračuna najviše izdvaja za istraživanje i razvoj, investicije, sigurnost, obranu itd. od čega sve zemlje članice imaju koristi.
Sadašnji sustav rabata doveo je do nepravedne raspodjele tereta jer zemlje s većim BND-om po glavi stanovnika ne plaćaju veće nacionalne doprinose u skladu s BND-om.
Tako primjerice, četiri zemlje - Velika Britanija, Nizozemska, Švedska i Njemačka - u zadnje tri godine pridonose europskom proračunu između 0,40 i 0,60 posto svoga BND-a, a Luksemburg, Malta, Hrvatska, Cipar doprinose između 0,60 do preko 0,80 posto svoga BND-a.
I Europska komisija je predložila da se predviđeni izlazak Velike Britanije iskoristi kao povod za ukidanje svih rabata što bi uvelike pojednostavilo donošenje odluka o višegodišnjim proračunima. Sada to traže i zemlje Prijatelji kohezije, što se može razumjeti i kao pritisak na one zemlje koje se najviše zauzimaju da se europski proračun ograniči na samo 1 posto BND-a, a plaćaju relativno manje u odnosu na svoje bogatstvo.
Prijatelji kohezije naglašavaju u zajedničkoj izjavi "da sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i  pojednostavljen te da treba iskoristiti jedinstvenu prigodu koju nudi izlazak Velike Britanije da se ukinu svi rabati i korekcije od 2021. godine"
Premijer Babiš je izjavio da su ti rabati nepravedni i da ih treba ukinuti. On je istaknuo da ukupan iznos svih rabata u sadašnjem VFO-u za razdoblje 2014-2020 dosegnuo 9 milijardi eura, uključujući Veliku Britaniju, a u sljedećem VFO-u bez Velike Britanije popeo bi se na 14,5 milijardi.
Babiš je rekao da bi se rezanje kohezijskih sredstava moglo izbjeći, osim kroz ukidanje rabata, i dodatnim uštedama poput izdvajanja za Frontex, na troškovima administracije i  troškovima za obranu. Rekao je i da je zasebni proračun za eurozonu, koji iznosi 25 milijardi eura, nepotreban.

Grabar-Kitarović istaknula važnost povezivanja Europe   

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je, govoreći o prioritetima skorašnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, istaknula važnost povezivanja Europe, što uključuje inicijative u transportu, energetici i digitalnoj povezanosti, kao i u područjima novih tehnologija i digitalizacije.

U govoru na konferenciji "Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU - konkurentnost i rast" u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), predsjednica Grabar-Kitarović navela je četiri već poznata programska prioriteta na koja će se Hrvatska usredotočiti tijekom predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovini iduće godine, a uključuju rast, povezivanje, zaštitu građana te naposljetku otvorenost prema susjedstvu i svijetu.

Kada je riječ o prioritetu povezivanja Europe, Grabar-Kitarović kaže da će se tu promicati inicijative koje pridonose transportu, energetici i digitalnoj povezanosti, a fokus će biti i na izazovima novih tehnologija i digitalizacije.

U kontekstu energetske, prometne i digitalne povezanosti Grabar-Kitarović apostrofirala je Inicijativu triju mora, neformalnu političku platformu za gospodarsko i infrastrukturno povezivanje država srednje Europe, za koju napominje da ima neupitnu potporu SAD-a.

"U konačnici, i ključne europske institucije prepoznale su ulogu Inicijative u stvaranju blagodati povezanih s dobrom infrastrukturnom povezanošću, napose u segmentu energetike i prometa", kaže Grabar-Kitarović.

Na tragu toga, kaže predsjednica, Hrvatska će se tijekom predsjedanja posvetiti i unaprjeđenju i dovršetku transeuropskih prometnih mreža, pomorstvu i razvoju konkurentnog i održivog brodarstva, stvaranju uvjeta i uklanjanju preostalih zapreka za puno funkcioniranje 5G mreža, nastavku uspostave funkcionalnoga jedinstvenog digitalnog tržišta te nastavku uspostave i provedbi energetske unije, kao okosnice europske zajedničke energetske politike.

Kao primjer infrastrukture koja doprinosi konkurentnijem gospodarstvu i u konačnici većem zadovoljstvu građana navela je projekt izgradnje Pelješkog mosta, a također, kaže da je za stvaranje preduvjeta za brži gospodarski razvoj i konkurentnost važno hrvatske morske luke povezati modernim cestovnim i željezničkim pravcima.

Istaknula je i važnost pomorstva, pri čemu iznosi procjene Europske komisije da bi "plava" ekonomija do 2030. trebala rasti dvostruko brže od ostatka gospodarstva. "Za Europu bi to moglo značiti 10,8 milijuna radnih mjesta i promet od gotovo 1.000 milijardi eura. Drago mi je što je Hrvatska u svojoj agendi prepoznala ovaj potencijal", kaže Grabar-Kitarović.

Smatra i da je rad na dokumentima kojima se osigurava povezivost i uspostava funkcionalnoga jedinstvenog digitalnog tržišta jedna od najboljih prilika koju možemo iskoristiti za poticanje otvaranja više radnih mjesta i veća ulaganja u budućnost.

U kontekstu energetike predsjednica kaže da će posebna pozornost biti posvećena energetskoj sigurnosti, s naglaskom na diversifikaciju i infrastrukturu, a Hrvatska će pritom ukazati i na svoj "strateški geopolitički položaj i prinos otpornoj energetskoj infrastrukturi Europske unije".

Grabar-Kitarović apostrofira projekt izgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku te ocjenjuje da je njegova geopolitička i strateška važnost neupitna, napose u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom država EU-a.

"U kontekstu konkurentnosti i rasta ne možemo zanijekati kako će LNG terminal omogućiti dobavu plina iz gotovo cijelog svijeta i osnažiti konkurenciju. Konkurentnije tržište plina dobra je vijest za svakog potrošača i energetsku uniju u cjelini", smatra Grabar-Kitarović.

Demografija ključno pitanje za Hrvatsku i velik dio Europe

U sklopu prioriteta "Europa koja raste", navodi, naglasak će biti na ujednačenom, održivom i uključivom rastu, a to uključuje i zauzimanje za snažno jedinstveno tržište, kao i podizanje konkurentnosti EU-a kroz koheziju i konvergenciju. Pritom će se, kaže predsjednica, nastojati rješavati i neodgodivo pitanje demografskih izazova s kojima se EU suočava.

"Demografija je ključno pitanje za Hrvatsku i veliki dio Europe, s obzirom na negativni prirodni priraštaj", naglašava predsjednica.

Poručuje i da će se u skladu s nacionalnim interesima posebnu pozornost posvetiti procesima vezanim uz učinkovitije djelovanje i proširenje šengenskog prostora i eurozone.

Grlić Radman: Približiti Europsku uniju građanima

Na panelu koji je prethodio govoru predsjednice ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da se predsjedanje treba iskoristiti kako bi se EU približila građanima, što uključuje i poslovnu i akademsku zajednicu, kao i lokalnu i regionalnu samoupravu.

"Moramo shvatiti i razumjeti kakvu korist ova država ima od članstva u Europskoj uniji", poručuje Grlić Radman, dodajući da su to prije svega mir i stabilnost, "čemu smo oduvijek težili".

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović kazao je da kao prioritetnu temu predsjedanja iz domene rada žele istaknuti razvoj vještina, u kontekstu cjeloživotnog osiguranja i što aktivnije prilagodbe tržištima rada, u svim sektorima i na području cijele EU.

Direktor Googlea za jadransku regiju Joško Mrndže smatra da Hrvatska ne zaostaje previše kada je u pitanju prihvaćanje umjetne inteligencije i novih tehnologija, no kako je posebno pitanje ono njihovog razvoja. Pritom pozdravlja napore ministra gospodarstva Horvata na donošenju nacionalne strategije digitalizacije, koja će uključivati i umjetnu inteligenciju. 

Mrndže navodi procjene da će do 2030. u Europi biti stvoreno 20 milijuna novih radnih mjesta od kojih će 90-95 posto zahtijevati osnovne ili napredne digitalne vještine.

To s jedne strane predstavlja priliku za rast, s druge strane izazov, pri čemu Mrndže ističe važnost edukacije, s obzirom da u Hrvatskoj još popriličan broj ljudi te vještine ne posjeduje.

Finski veleposlanik očekuje "sjajno" hrvatsko predsjedanje EU-om

Hrvatska će imati sjajno predsjedanje Vijećem Europske unije, uvjeren je finski veleposlanik u Hrvatskoj Risto Piipponen nakon što je pratio njezine pripreme za tu važnu zadaću.

"Hrvatska taj posao shvaća krajnje ozbiljno, kao što se, naravno, predsjedanje i treba shvaćati", rekao je finski veleposlanik u izjavi za Hinu u utorak navečer prije svog predavanja "Predsjedanje Finske Vijećem Europske unije" u palači Dverce.  

"S obzirom da znam mnogo ljudi koji su zaduženi za te pripreme uvjeren sam da će Hrvatska imati sjajno predsjedanje", dodao je.

On je rekao da je suradnja unutar EU trojke (Rumunjska, Finska i Hrvatska) bila jako dobra s puno sastanaka na političkoj i na razini državnih službenika od početka 2018. Nakon što je Rumunjska predala predsjedanje Finskoj, nastavljena je aktivna suradnja s Hrvatskom.

I dalje se održavaju sastanci na političkoj razini i razini državnih službenika između Helsinkija i Zagreba, kazao je.

Na pitanje smatra li da je pogreška to što EU nije otvorio pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, veleposlanik je kazao da su obje zemlje "zaslužile otvaranje pregovora, ali se to nažalost nije dogodilo".

"Međutim, nadamo se da će EU donijeti odluku idućih mjeseci kako bi se pregovori mogli pokrenuti. To nije bilo konačno 'ne' Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i procesu proširenja", istaknuo je veleposlanik Piipponen.

 

 

 

Komentari (12)
  • Plenki di god dođe ima otvorena vrata i doček kao državnik neke velesile a ne male Hrvatske.

    5. 11. 2019,   18:21
  • Lijepo je vidjeti kako je naš premijer cijenjen u Europi,a u RH ne dobiva dovoljno poštovanja koliko zaslužuje

    5. 11. 2019,   18:32
  • tebe će se najviše pitat

    5. 11. 2019,   19:30