Poražavajuće: Više od polovice najboljih učenika planira iseliti

Čak 52,3% najuspješnijih učenika hrvatskih srednjih škola svoju budućnost vidi izvan Hrvatske, pokazalo je istraživanje koje je Institut za društvena istraživanja proveo za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje.

- Željeli smo artikulirati glas onih u čije ime mnogi govore, a čiji se glas gotovo i ne čuje, rekao je Boris Jokić na predstavljanju rezultata.

Radi se o dosad najvećem istraživanju o planovima srednjoškolaca za budućnost, u kojem je sudjelovao 13.301 učenik iz 59 škola iz cijele Hrvatske.

Istraživanje je pokazalo kako 81,3% hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 15 - 18 godina želi studirati, bez obzira pohađaju li u gimnaziju ili četverogodišnju strukovnu školu.

- Gotovo da nema mladog čovjeka koji ne želi studirati. Fakultet žele upisati čak i učenici koji imaju dvojke iz engleskog, hrvatskog i matematike, po čemu pratimo europske trendove - rekao je Jokić.

Desetina učenika, pokazalo je istraživanje, želi se zaposliti odmah po završetku srednje škole.

Iako svi žele na fakultete, rezultati informiranosti učenika o prijelazu iz srednje škole na visoka učilišta su poražavajući. Preko 90% srednjoškolaca izjavio je da ih škola nikada ili rijetko nije informirala o fakultetskom obrazovanju. Najčešći izvor informiranja su im roditelji i prijatelji, zatim portal Postani-student pa javni mediji. Najrjeđe se informiraju putem centara za informiranje o karijeri, koji bi im, po svojoj definiciji, trebali biti među prvim kanalima informiranja.

- Maturanti nemaju osnovna znanja o razlici između stručnih i sveučilišnih studija, a ne razumiju niti razliku između redovnog i izvanrednog studiranja - ustvrdio je Jokić. Upozorio je da su institucije odustale od ideje  poučavanja učenika o prilikama za budućnost, visokom školstvu i pozicioniranju na tržištu rada, koje su bile predviđene cjelovitom kurikularnom reformom. 

- Problem je što se uopće ne zna tko je odgovoran za informiranje učenika. Pitanje je kako oni uopće uspiju upisati za njih odgovarajuće studije - naglasio je nekadašnji voditelj obrazovne reforme. 

Više od 61% hrvatskih srednjoškolaca smatra da su za upis na fakultet osobne veze i snalažljivost važnije od sposobnosti učenja.

Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek naglasila je kako je, bez obzira na taj pokazatelj, proces upisa u cijelosti transparentan, ali smatra da bi sveučilišta trebala više raditi na promociji svojih programa.

- Već smo pokrenuli karijerne centre na sveučilištima, ali ona bi se trebala više afirmirati kroz medije - poručila je Havranek.
Njezin pomoćnik za prijave na studijske programe Igor Drvodelić upozorio je da veliki broj studenata odustaje od studija.

- Loše su informirani pa tek kasnije shvate da studij koji su upisali nije za njih - objasnio je Drvodelić.

Rezultati istraživanja o planovima učenika za budućnost pokazala su kako mladi misle da će se zaposliti s 22 godine i deset mjeseci, da će s 23 godine i jedan mjesec završiti školovanje i živjeti samostalno te da obitelj planiraju osnovati s 28 godina i 3 mjeseca.

Iako 86,5 % učenika za sebe vidi pozitivnu budućnost, da će budućnost u Hrvatskoj za 20 godina biti pozitivna smatra samo 19,9% njih.

Učenici s višim prosjekom ocjena tu su pesimističniji, a više od polovice učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija 2037. godine vidi se izvan Hrvatske, najčešće u nekoj od zemalja Europske unije.

- Očekivano je da se najuspješniji osjećaju i najsposobniji za život u inozemstvu, ali politika bi trebala pronaći način da ih zadrži u Hrvatskoj. Loša percepcija konteksta u kojem mladi žive trebala bi nas zabrinuti jer mladi moraju vidjeti svoj prilike - rekla je Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.

Ravnateljica AZVO-a pak smatra da se radi o posve novoj generaciji te da je pitanje zapravo koliko ćemo brzo prihvatiti promjene.

- Digitalna generacija ima svijet na dlanu i želi vidjeti kako drugi rade i žive - smatra Havranek.

Bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, s druge strane, ističe kako bi rezultati institucijama trebali biti veliko upozorenje.

- Sve bi institucije trebale obratiti pažnju na mlade. Ako se njihovi stavovi nastave ignorirati, imat ćemo ozbiljne probleme. Moramo promijeniti način komuniciranja i odnosa prema mladima - zaključio je Jokić.