Da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku 6 mjeseci, rekla je Vizek
MARUŠKA VIZEK:
'Vlada je talac Lexa, a Agrokor se mogao riješiti u pola godine'
Kada je propadao Ivica Todorić nije on bio jedini, on je bio utjelovljenje takvog tipa kapitalizma, ali on nije uspio niti se održao samostalno, bila je cijela menadžerija ljudi koja je pomogla da se dogodi što se dogodilo. Zbog toga je moj stav da ako se država, koja je dio tog ortačkog kapitalizma, ide uplitati u taj proces u pokušaju da ga se sanira onda je vrlo izvjesno da nam se to dogodi opet, rekla je ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek koja je gostovala u emisiji Točka na tjedan, N1 televizije.
- Ne možete uzrok problema liječiti istim metodama. Ortački kapitalizam u hrvatskom društvu je izrazito raširen, a afera Hotmail je paradigmatski primjer kako to u stvarnosti funkcionira. Ovako kada to vidite s neporecivim dokazima, onda je svima jasnije kako to u stvarnosti funkcionira - izjavila je Vizek.
Dodala je kako je u slučaju Lexa Agrokor politika "pljunula" na struku.
- Ako ne slušate savjete ljudi u čije je obrazovanje društvo uložilo milijune kuna, od Jasnice Garašić do Petra Miladina, do mene, onda se postavlja pitanje zašto se ulaže novac ako se njihove sugestije i prijedlozi ne uvažavaju - rekla je. Dodala je kako je i najveći problem ignoriranje stručnjaka kada je u pitanju odnos politike i struke.
- Nama na taj način politika poručuje da im akademska zajednica, ni struka ne trebaju jer kada nešto odluče, odluče se bez obzira na posljedice - objasnila je.
Kazala je i kako će sklapanjem nagodbe doći do velike mogućnosti da "enorman broj poreznih obveznika bude oštećen" te kako bi svi koji su nezadovoljni trebali tužiti.
- Čini se da je proces u priličnoj mjeri kompromitiran i da akademska zajednica nije bila dovoljno glasna i da je bilo više ljudi koji su se javili ishod ove priče bi bio drugačiji i ne bi bilo ove političke nestabilnosti - objasnila je.
Da se riješi problem odnosa politike i struke, Vizek predlaže jačanje svijesti u svim granama znanosti i struka o tome da je njihova dužnost govoriti o društvenim problemima.
Na pitanje radi li se o krizi širih razmjera, obzirom da je sad već poznato da je postojao velik broj čimbenika koji su mogli progovoriti o slučaju Agrokora, Vizek tvrdi da bi se trebalo ispitati što su institucije znale i napravile te tvrdi da se tu radi o ortačkom kapitalizmu.
- Ne znamo je li Porezna uprava vršila nadzor nad Agrokorom, dobar dio institucija se skriva iza svoje autonomije i javnosti nisu pružene informacije na tu temu. Povjerenstvo koje je bilo osnovano je ugašeno nakon mjesec, dva i mi kao javnost nismo dobili priliku dobiti odgovore. Rođački kapitalizam uključuje političare, poduzetnike, čelnike javnih institucija, pa u konačnici i medije, nitko nije zaštićen od zaraze i svima se može dogoditi da budu uključeni u takve procese i mislim da je ovo idealan trenutak da raščistimo s takvim tipom procesa. Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta koja je nastala iz prethodne faze ortačkog kapitalizma. Trebamo tek vidjeti što će biti, vrlo je sve još neizvjesno - objasnila je.
- Hrvatska javnost se plašila s dvije teze, prva je bila ovo što ste spomenuli, a druga je bila da ne smijemo dopustiti Rusima da preuzmu strateške hrvatske resurse. Ovo drugo se, čini se, već događa, a oko prve teze možemo spekulirati što bi bilo kad bi bilo. Moja tvrdnja je da su originalni vjerovnici bile ozbiljne kompanije, znali su koji su ulozi na stolu i nitko ne bi radio poteze koji bi ugrozili njihova vlastita potraživanja prema Agrokoru, ulozi su bili preveliki da bi bilo koja strana dozvolila da se dogodi nešto katastrofalno loše. Mi kao društvo i ekonomija općenito imamo nesklonost prema tome da bilo koja kompanija propadne, što je potpuno suludo jer više nismo u socijalizmu. Ako kompanije ne funkcioniraju one idu u stečaj ili u bankrot, to ne bi trebao biti problem ali se kao društvo nismo spremni suočiti s neuspjehom - kazala je Vizek.
Izjavila je i kako "Vlada je, i ostat će, talac Lexa Agrokor" kojeg je sama proizvela i cijela situacija se nije trebala dogoditi.
- Ja sam uvjerena da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska jednom u svojoj povijesti odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku 6 mjeseci, na bilo koji način. Ovako se uplitanjem države gdje vidimo kroz mailove koliko je pokušaja intervencija s različitih strana i interesnih skupina na to kome će što biti isplaćeno i kako će biti formirano samo govori i najbolje objašnjava zašto nismo u stanju na učinkovit način upravljati ekonomijom ove zemlje. Ne znamo koja je sudbina Konzuma, ne znamo ništa o samom restrukturiranju, a plaćamo brojne savjetnika, a ne znamo za što - objasnila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
