Za upis na Oxford trebate kvalitetan esej i preporuke

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Hrvatskim studentima posljednjih su godina najprivlačnije Austrija, Njemačka, Danska i Švedska. Najtraženija područja studiranja poslovno su upravljanje i inženjerski smjerovi. Prijava za studij u inozemstvu nešto je zahtjevnija od prijave na domaća sveučilišta.

Osim što se sva dokumentacija treba skupiti i godinu dana prije samog početka studija, studenti moraju napraviti i istraživanje vezano uz odabir studijskog programa, sveučilišta i mogućnosti za financijsku potporu tj. stipendiju. Uz prijavni obrazac, koji često osim osobnih podataka zahtijeva i pisanje eseja kojim se student predstavlja sveučilištu, moraju prikupiti i potrebnu prijavnu dokumentaciju, kao što su: prijevodi diplome i prijepis ocjena, životopis, pisma preporuke, rezultati standardiziranih ispita i ostale tražene dokumente za pojedini program studija.

Nakon što je student primljen na strano sveučilište i nakon što se utvrdi kako ima novca za financiranje studija i životnih troškova za vrijeme studija, dobiva dokumente na osnovi kojih može tražiti studentsku vizu. Iskustva naših studenata na stranim fakultetima, bilo da su se vratili u Hrvatsku ili ostali u inozemstvu, takvo je da su odmah po završetku prestižnih sveučilišta dobili posao. Hrvati već godinama studiraju na najcjenjenijim sveučilištima. Popularnost studiranja u inozemstvu svake godine je sve veća, a prema UNESCO-ovim statistikama, 2012. čak je 6096 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu.

Zbog toga je i veliko zanimanje izazvao ovogodišnji Svjetski sajam obrazovanja koji je tijekom vikenda trajao u Zagrebu. Predstavljena su sveučilišta iz Švicarske, Velike Britanije, Nizozemske i Danske. Neki od njih imaju i studijske programe koji u Hrvatskoj ne postoje.

- To su studijski programi genetičkog inženjeringa, animacije 3D crtića ili forenzičke psihologije - kazala je Lea Ban, koordinatorica projekta World Education za Hrvatsku. Francois Vielhescaze, predstavnik sveučilišta Coventry iz Velike Britanije, objansio je prednosti njihovih sveučilišta.

- Na našem Sveučilištu, koje je 15. najbolje u Velikoj Britaniji primjerice na fakultetu umjetnosti imamo studij glazbene tehnologije, čija je glavna prednost to što studenti rade u laboratorijima gdje se uče praktičnom radu i onime čime će se baviti u budućnosti - rekao je Vielhescaze.

Specijalizirani časopis Times Higher Education objavio je popis 800 najboljih sveučilišta iz 70 zemalja za akademsku godinu 2015./2016. Ocjenjivali su ih prema kvaliteti obrazovanja, istraživanjima kojima se bave, koliko su se puta njihovi radovi citirali, prema odnosu broja inozemnih i domaćih studenata te prema tome koliko njihova istraživanja mogu pomoći razvoju novih izuma. Od 25 najboljih sveučilišta, 17 ih je u SAD-u, no u posljednjih nekoliko godina SAD ipak gubi dominaciju među najbolje rangiranima. Na prvom mjestu liste ljestvice je California Institute of Technology ili poznati Caltech iz Pasadene, koji je dobio ukupnu ocjenu 95,2.

To sveučilište je već petu godinu zaredom najbolje sveučilište na svijetu. Orijentirani su na primjenjivu znanost i strojarstvo, a čak 27 posto studenata je internacionalno. Na drugom mjestu je engleski Oxford, treći je kalifornijski Stanford, a četvrti Cambridge. Peti je listi je MIT, na kojem na odsjeku za fiziku radi i naš znanstvenik Marin Soljačić, koji je svjetski poznat po svojim otkrićima koja se lako mogu primijeniti u industriji. Slijede ih Harvard i Princeton. Na ovoj listi hrvatskih sveučilišta nema. No, u srpnju je Centar za rangiranje svjetskih sveučilišta objavio svoju službenu listu najboljih sveučilišta na svijetu. Ocjenjuju osam stavki: kvalitetu edukacije, zaposlenje nakon diplome, kvalitetu škole, broj publikacija, utjecaj, broj iskorištenih citata u studijama diljem svijeta, a koji su potekli iz školskih publikacija, društveni ugled te broj patenata, po čemu je slična onoj koju je napravio Times Higher Education. Sveučilište u Zagrebu na toj je listi zauzelo 551. mjesto od njih tisuću s ocjenom 44.62. Za usporedbu, Harvard koji je prvi ima ocjenu 100.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.