Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Zaboravili smo našeg najvećeg vojskovođu, ali Slovenci nisu...

None Foto: wikimedia

Jedini hrvatski feldmaršal u vojsci Austro-Ugarske, Svetozar Borojević von Bojna, bio je najuspješniji časnik te vojske, a umro je na današnji dan 1920. godine

Zbog njegove stručnosti i znanja u Prvom svjetskom ratu obranjena je 90 kilometara duga fronta na rijeci Soči u sadašnjoj Sloveniji. Ondje je poginulo nešto više od 300.000 ljudi s obje strane. Svetozar Borojević je spriječio veću katastrofu, pokolje i daljnje rušenje kuća.

On je bio jedini Hrvat, dapače jedini ne-Nijemac, koji je dobio čin feldmaršala u Austro-Ugarskoj vojsci. 

Feldmarschall Svetozar Boroevic von Bojna, General der Infanterie, Kommandeur der 5. Armee, Aufnahme in Uniform und Mantel | Autor: K.u.k. Kriegspressequartier, Lichtbildstelle - Wien Foto: K.u.k. Kriegspressequartier, Lichtbildstelle - Wien

U Hrvatskoj se 'Lava sa Soče' rijetko spominje, no Slovenci ga nisu zaboravili. Prije godinu i pol dana podignuli su mu spomenik na Prevalu, nedaleko od Nove Gorice i Solkanskog mosta, najvećeg svjetskog kamenog mosta.

Izradili su ga od metala u koji je urezan portret feldmaršala, a oko njega je park koji spaja prošlost i sadašnjost. Na otvaranju spomenika bilo je oko 500 ljudi iz svih zemalja bivše monarhije.

Foto: Željko Hladika/24sata (1) ‘Imao sam jednog druga’ piše na spomeniku poginulim austrougarskim vojnicima kod Nove Gorice (2) i (3) fotografije, oružje, oruđe i ostale relikte Prvog svjetskog rata skupljaju u muzeju Društva Soška fronta.

Pravoslavac koji je isticao da je Hrvat

Borojevića, rođenog u selu Umetić kod Kostajnice 13. prosinca 1856. godine, danas se doista smatra slavnim vojskovođom, ali mišljenja vojnika u ratu o njemu su bila podijeljena. Za jedne je bio 'naš Sveto', za druge 'hrvatski glavonja'. Bio je pravoslavne vjere, ali je jasno isticao da se smatra Hrvatom.

Ulaskom Italije u rat Borojević je 27. svibnja 1915. imenovan zapovjednikom 5. armije, a od kolovoza 1917. godine 1. i 2. armije. Uspješno je odbio 11 talijanskih napada.

U jednom od najkrvaviji talijanskih ofenziva poginulo je 42.000 vojnika na obje strane u samo nekoliko dana!

Foto: Željko Hladika/24sata FOTOGRAFIJE RATNIKA: (1) Vojni portret Svetozara Borojevića (2) Na jednom brdu bilo je i po 50 vojnih rovova (3) Feldmaršal Borojević pred svojim zapovjedništvom u Postojni (4) Prikaz života u kamenim rovovima. Većina vojnika ranjena je u granatiranju.

 

- Borojevićev štab bio je u Postojni i od 1915. do 1917. održao je frontu nepromijenjenom. Spriječio je ulazak Talijana dublje u Sloveniju. Da su ušli, bilo bi puno više tragediji i žrtava među vojnicima i civilima. Da je fronta pala, talijanska kraljevska vojska, koja je bila tri put jača, razorila bi ostatak Slovenije. Možda ovakve Slovenije danas ne bi ni bilo - ispričao nam je svojedobno Tadej Munih, predsjednik društva 'Soška fronta' koje je i inicijator podizanja spomenika Borojeviću.

Foto: wikimedia

Autoritativan i posve predan poslu

Ovaj veliki vojnik i vođa, sitne tjelesne građe, u donošenju planova bio je odlučan i tvrdoglav. Strog i autoritativan prema vojnicima, često je opisivan i kao vrlo oštar i težak čovjek. Bio je u potpunosti predan svom poslu i do kraja odan caru i kralju kojemu je služio. Izuzetno je cijenio disciplinu.

- Kad bih imao moć, cijelom čovječanstvu bih nametnuo disciplinu i prisilio ga na zajednički rad. Vidjeli bi uspjehe koji bi morali biti stotinu puta veći od sadašnjih. Samo autoritet i disciplina mogu vezati vojnike uz njihove boje, uz njihovu dužnost. Jednako je i što se tiče čovječanstva općenito - pisao je Borojević u svojem pismu generalu Stjepanu Sarkotiću.

278178094 | Autor: Profimedia Foto: Profimedia

U novoj državi ga nisu htjeli

Borojević je preživio rat. Želio je postati državljanin Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, no uporno su ga odbijali. Kao visoki austrougarski časnik bio je nepoželjan u toj državi. O tome je pisao i svom prijatelju Slavku Kvaterniku koji mu je uspio spasiti dio stvari od brojnih zapljena. U jednom navratu uzeli su mu 120.000 kruna.

- Nevolju pojačava i zabrana povratka u Hrvatsku i već drugu godinu ne znamo gdje da se naselimo, tako da smo prisiljeni skupo živjeti u najskromnijim hotelima i na udaru njemačkog tiska koji me naziva Južnim Slavenom - napisao je Borojević.

Foto: Željko Hladika/24sata (4) Predsjednik tog društva Tadej Munih inicirao je postavljanje spomenika Borojeviću (5) Austrougarska bomba kotrljala bi se niz padinu i ubijala (6) U brojne rovove i skloništa može se ući.

Ostao je i bez sina jedinca, no brak sa ženom Leontinom uspio je sačuvati. Taj ‘Lav sa Soče’ preminuo je na današnji dan 1920. u klagenfurtskoj bolnici od moždanog udara.

Danas počiva u arkadama Središnjeg groblja u Beču, uz mnoge znamenite Austrijance. Neki mu zamjeraju da je u ratu nepotrebno žrtvovao živote vojnika, da je samo služio bečkom caru, a ne hrvatskoj domovini.

No, pitanje je i kako bi Hrvatska danas izgledala da Borojević nije zaustavio Talijane i tako im suzio manevarski prostor u kasnijim pregovorima o razgraničenju.
 

Tema: History

Komentari (21)
  • zasto se uporno izjednacava pojam pravoslavac sa pojmom srbin ili pripadnost crkvi sa pripadnoscu narodu? na aktualnom primjeru makedonaca ili crnogoraca kojima upravo spc opstruira pravo na vlastitu crkvu jasno je o cemu se radi, relegija je postala orudje u rukama ekstrema koji je koriste isto sto su i osmanlije koristile islam. da ironija bude veca i pravoslavna i katolicka kao i mnoge druge crkve su krscanske ?

    23. 5. 2018,   15:13
  • HPC treba legalizirati u RH.

    23. 5. 2018,   19:09
  • Heroj ..

    23. 5. 2018,   16:38