Zaboravljeni 'slučaj Kolovare': Sud im je svima smanjio kazne

Petorica mladića, tada u dobi od 16, 17, 18, 19 i 22 godine na plaži Kolovare grupno su silovala i iživljavala se nad 17-godišnjom maturanticom 2013. godine. Dvojica od njih proglašena su krivima za silovanje, a trojica za spolni odnos bez pristanka nad maloljetnom djevojkom.

Sudac Hrvoje Visković nepravomoćno je osudio prvooptuženog B. K. na četiri godine i 10 mjeseci zatvora, a drugoooptuženog M. B. na tri godine maloljetničkog zatvora. Četvrtooptuženi I. Z. osuđen je na maloljetnički zatvor u trajanju od godine dana, dok su trećeoptuženi A. Č. i petoptuženi D. Z. kažnjeni pridržajem maloljetničkog zatvora u trajanju od tri godine, što znači da nisu bili u zatvoru, ali se tri godine nad njima vršio nadzor.

Ipak, nije ostalo na tome.

Vrhovni sud je prvookrivljenom smanjio kaznu na tri godine zatvora, drugookrivljeni je dobio dvije godine maloljetničkog zatvora. Četvrtookrivljenom je kazna u konačnici bila pet godina uvjetno, a za dvojicu maloljetnika su u konačnici bile izrečene maloljetničke sankcije.

- To su mjere pomoću kojih maloljetnici počnu normalnije funkcionirati u društvu. Mjere su odradili pozitivno i sve je prošlo u redu. Dvije zatvorske kazne su također odslužene u cijelosti, jedna i druga. Vrhovni sud je tada smanjio kazne koje sam im ja odredio jer je smatrao da su prestroge s obzirom na sve okolnosti kompletnog slučaja. Dosad se nitko od petorice počinitelja nije pojavio kao počinitelj novih kaznenih djela, kaže Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru.

SUDAC IVAN MARKOVIĆ Pustio sumnjivce za silovanje: Nije pritvorio ni nasilnike...

Podsjetimo, djevojka je u rastrojenom stanju i rastrgane odjeće došla u policiju s majkom u studenom 2013. godine. Liječničkim pregledom utvrđene su joj lakše ozljede i spolni odnos s petoricom muškaraca. Te večeri maloljetnica je bila u teškom alkoholiziranom stanju, posrtala je i povraćala te se nije mogla braniti. Prva dvojica mladića, koja su optužena za silovanje, trebala su je odvesti do taksija, no odveli su je do plaže.

Putem se otimala i plakala, ali su je silovali i ostavili. Potom je 17-godišnjakinja ustala i došla do noćnog kluba gdje je pristupila trećeoptuženom A.Č. koji je sjedio na zidiću kraj mora s I.Z. i D. Z.. Nakon kraćeg razgovora otišla je na plažu s A.Č. Tamo ju je i on silovao nakon čega se vratio do kluba i kazao I.Z. da ga djevojka zove na plažu. I taj ju je mladić napastvovao, a kao i D.Z. nakon njega.

Zapomagala je na plaži dok je nije čula prolaznica. Pomogla joj je da se vrati kući. Bila je izudarana. Na izricanju presude 2016. godine na Županijskom sudu u Zadru, nakon godine dana tajnog suđenja, majka silovane djevojke plakala je u sudnici. Napadači su šutjeli bez izraza na licu. Na koncu su žrtva i majka joj odselile u drugi grad, potraživši mir iz okrutne malomišćanske patrijarhalne sredine u kojima često žrtva biva "sama kriva" za to što joj se dogodilo. Majka se nije mogla pomiriti s činjenicom da je njena kćer kao žrtva morala odseliti, dok silovatelji slobodno šetaju gradom.

Bila je na "Prosvjedu protiv pravosuđa koje štiti nasilnike" nakon brutalnog premlaćivanja maloljetnice i puštanja na slobodu njezinog napadača Darka Kovačevića Daruvarca, zbog greške pravosuđe. Nosila je transparent s imenima silovatelja njezine kćeri. Tri dana prije presude na Županijskom sudu, prvoptuženi B.K. uhićen je jer je u Kruševu pokraj Zadra. Usred dana iz ilegalnog oružja pucao je u mačku. Tri godine prije sa 17-godišnjim prijateljem ubio je bređu kobilu u vlasništvu 37-godišnjeg Modričana Petra Kneževića. Iz nje su izvadili nerođeno ždrijebe, navodno i po njemu skakali.

ispovijest majke Brutalno silovanje maloljetnice u Zadru: 'Ubili su mene i nju'

Hoće li uz njihova imena uvijek stajati i ono što su počinili, hoće li i dalje imati "dosje"?

- Mi imamo nešto što se zove kaznena evidencija. Ona se vodi pri Ministarstvu pravosuđa, gdje suci prijavljuju pravomoćne sudske odluke. Te odluke su evidentirane do trenutka kad nastupi rehabilitacija. Naime, po zakonu o rehabilitaciji i pravnim posljednicama osude, svaki čovjek koji je bio osuđen nakon određenog vremena ima pravo tražiti da mu se kazna izbriše iz kaznene evidencije i da se ima smatrati neosuđivanom osobom - kaže Visković.

- Podatke o ranijoj osuđivanosti mogu koristiti isključivo sud i državno odvjetništvo kad rade kazneni progon. Postoje neki izuzeci, a za dva primjera sigurno znam, a to je kod kandidiranja za načelnika, župana i gradonačelnika, oni moraju pribaviti podatak da nisu osuđivani za jednu grupu kaznenih dgela, i za profesore u osnovnim i srednjim školama, da nisu osuđivani za kaznena djela koja se odnose na nekakva nedjela na štetu djece i mladeži - zaključio je Visković.