Zabranili rukovanje: Gripa u 2 godine ubila 100 milijuna ljudi

Prvi svjetski rat odnio je 15 do 17 milijuna života. Španjolska gripa ili Španjol(k)a zahvativši između ožujka 1918. i lipnja 1920. godine u četiri vala čitav svijet, skrivila je smrt između 50 i 100 milijuna ljudi širom svijeta, a zarazila oko 500 milijuna ljudi. Još i danas Španjola se smatra jednom od najvećih katastrofa u povijesti čovječanstva i može se mjeriti s epidemijom kuge u 16. stoljeću.

Gripa se pojavila u ožujku prije 99 godina u saveznoj američkoj državi Kansas i uskoro se proširila nevjerojatnom brzinom. Najteže pogođena država bila je Indija, gdje je od posljedica bolesti umrlo čak 17 milijuna ljudi. U SAD-u je umrlo oko 600 tisuća ljudi (od toga 57 tisuća vojnika), u Francuskoj i Njemačkoj po 400 tisuća, u Japanu 390 tisuća, u Brazilu 300 tisuća, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 175 tisuća ljudi. 

Virus je napadao mlade ljude 

Zaražene osobe umirale su vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon što bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su umor, visoka temperatura i glavobolja - kao da su se jako prehladili, a zatim bi se javili bolovi u mišićima i zglobovima. No, simptomi bi se unutar nekoliko sati znatno pogoršali. 

Oboljeli bi izgledali katastrofalno – koža bi im postala ljubičasta, a pluća bi im bila ispunjena crvenkastom želatinastom masom koja bi ih polako gušila. Neki su kašljali toliko snažno da su si potrgali trbušne mišiće. Uzrok smrti obično je bio krvarenje iz sluznica, posebno iz nosa, crijeva i želuca. Najčešće su oboljeli umirali od sekundarne infekcije, bakterijske upale pluća, ali neki su umrli i direktno, od unutarnjeg krvarenja ili plućnog edema.

Iz nekih još uvijek nepoznatih razloga gripa nije prvenstveno napadala starije ljude. Naprotiv, od gripe su obolijevali i umirali zdravi, mladi ljudi. Većina onih koji su umrli od španjolske gripe imala je između 20 i 40 godina. Najviše od sviju umirale su trudnice. One koje su uspjele preživjeti porod više od četvrtine bi izgubile bebe.

Pisac John Barry u svojoj knjizi 'The Great Influenza' citira jedan zapis koji pokazuje kako su brzo ljudi umirali

- U Rio de Janeiru student medicine po imenu Ciro Viera Da Cunha čekao je na tramvajskoj stanici kad mu je prišao neki čovjek i nešto ga upitao potpuno normalnim glasom. Trenutak nakon toga čovjek je mrtav pao na tlo. U Cape Townu Charles Lewis krenuo je tramvajem prema kući, koja se nalazila pet kilometara dalje. Kad je ušao u tramvaj, kondukter se srušio i umro. U idućih pet kilometara u tramvaju je umrlo šest ljudi, među ostalima i vozač tramvaja. Svi su umrli od gripe.

Vlada zabranila rukovanje

Gripa nije prvo zabilježena u Španjolskoj, već je to ime dobila zahvaljujući političkim okolnostima. Naime, Španjolska je ostala neutralna u ratu i nije bilo cenzure. Novinari su tako slobodno izvještavali o posljedicama bolesti. 

U zaraćenim je državama sloboda tiska bila itekako ograničena. Vlade su nastojale ograničiti vijesti o bolesti jer su strahovale da bi iscrpne i istinite informacije mogle smanjiti borbeni moral stanovništva. Ipak, broj mrtvih rastao je takvom brzinom da više nije bilo moguće zataškati bolest. 

Neke su vlade bile toliko izbezumljene novonastalom situacijom, pa su npr. u Arizoni uveli zabrane rukovanja, u Francuskoj zabrane pljuvanja na javnim mjestima. Točno porijeklo bolesti do danas je ostalo nepoznato. Vjerojatno je prvotno pogodila kokoši, a zatim mutirala i prešla na svinje, da bi na kraju zarazila ljude. Uzročnik te gripe bio je podtip ptičje gripe H1N1.

Nije postojao nikakav univerzalan lijek protiv gripe niti mogućnost masovnog cijepljenja. U vrijeme izbijanja ubojitog virusa većina medicinskog osoblja liječila je žrtve rata. Medicinska znanost bila je nemoćna. Nikako se nije moglo odgonetnuti ni što uzrokuje gripu ni kako izliječiti oboljele. Većina najboljih i najiskusnijih liječnika bila je mobilizirana i poslana na ratišta ili u vojne baze, pa je civilno stanovništvo bilo prepušteno na brigu onoj nekolicini liječnika što su ostali
U Ujedinjenom Kraljevstvu zbog rata su svega tri medicinske sestre bile raspoložive na milijun stanovnika. 

Alkohol je lijek?

Liječnici su savjetovali ljudima da preko nosa i usta nose višeslojne maske. To zapravo nije imalo učinka jer se radilo o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Neki liječnici smatrali da se oboljeli trebaju suzdržati od alkohola, dok su drugi predlagali žestoka pića. Treći su preporučili pola boce laganog vina dnevno. Neki su preporučivali vruće kupke prije spavanja.

U nekim američkim gradovima poput Chicaga i San Francisca zabranjene su rasprodaje, a trajanje sprovoda ograničeno je na 15 minuta. U snažnije pogođenim sredinama zatvorene su škole, bolnice, gradske vijećnice te su bile pretvorene u improvizirane bolnice.  

U SAD-u je čak zabilježena utakmica bejzbola u kojoj su svi sudionici i gledatelji nosili maske preko lica. U velikim problemima su se našle i javne službe. U Londonu je jednog dana na bolovanju bila čak jedna trećina svih policijskih službenika.

U nekim je sredinama problem predstavljao velik broj nepokopanih tijela jer nije bilo moguće proizvesti dovoljan broj lijesova. Mnogi su pokopani u masovnim grobnicama. Neki gradovi su organizirali posebne vlakove za prijevoz umrlih. Došlo je i do značajnog porasta broja suicida.

A gdje ćemo ih sve pokopati?

Ta je bolest vrlo rano i naročito snažno poharala Philadelphiju. Do sredine listopada 1918. u tom je gradu ponestalo lijesova. 

- Jedan proizvođač lijesova rekao je da bi u roku od dva sata mogao prodati 5 tisuća lijesova, kad bi ih imao toliko. Ponekad je u gradskoj mrtvačnici bilo čak deset puta više mrtvaca nego lijesova - kazao je povjesničar Alfred Crosby, autor knjige 'Epidemic and Peace 1918: America’s Forgotten Pandemic'

Španjolska gripa je teže pogodila Centralne sile u ratu (Njemačka, Austro-ugarska)  a oni si 1918. nisu mogle priuštiti takve gubitke. Moguće je da je time skraćeno i trajanje Velikog rata.

O španjolskoj gripi u Hrvatskoj se doznalo u svibnju 1918., kad su o njoj izvijestili prvi novinski članci kao o tajanstvenoj, zagonetnoj i zaraznoj bolesti koja je opsjela Španjolsku. Pandemija gripe u Hrvatskoj je prvi vrhunac dosegla u listopadu 1918. Među prvim oboljelima bili su vojnici u Zagrebu i Požegi.
U Zagrebu je 1918. od gripe umrlo oko 900 ljudi a ukupan broj umrlih u Hrvatskoj mogao bi biti između 15 000 i 20 tisuća ljudi. No španjolska gripa ipak je ostala temom kojom se tada nije puno bavilo. Ratna stradanja i ostali problemi ipak su bili na prvom mjestu interesa tako da nema potvrda da je bilo ikakve panike zbog smrtonosnog virusa.