Žalac u Dubrovniku: Kohezijska politika ključna je za razvoj

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izjavila je u ponedjeljak kako je kohezijska politika ključni instrument rasta i razvoja te kako se strožim pravilima ne smije ugroziti ostvarenje cilja kohezijske politike u slabije razvijenim državama. 

Žalac je to istaknula sudjelujući na seminaru Povjerenstva Europskog odbora regija za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU (COTER) "Upotreba instrumenata kohezijske politike za rješavanje nedostatka ulaganja u europskim regijama", u organizaciji Europskog odbora regija i Dubrovačko-neretvanske županije.

Kohezija je bitna građanima, ali i za javna ulaganja, fiskalnu odgovornost i stabilnost, a na koncu i za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

- Nikad nije dovoljno u javnosti isticati koliko je to važno - rekla je Žalac koja je pažnju privlačila u crvenoj haljini, piše Dubrovački dnevnik.

Iznijela je kako je udio europskih sredstava u javnim ulaganjima od 2015. do 2017. godine u Hrvatskoj iznosio 80 posto te da je Hrvatska  "u plusu" za 10,1 milijardu kuna nakon pet godina članstva.

Za višegodišnji financijski okvir Europska komisija predložila je manje predfinanciranje, a veće sufinanciranje projekata, uz skraćenje roka provedbe s tri na dvije godine, što je Žalac nazvala "nepremostivom preprekom za nacionalni, regionalni i lokalni proračun i korisnike EU sredstava".

- Restriktivna pravila, neostvarenje ciljeva te povrat alociranih sredstava znače potkopavanje osnovnih načela i dodane vrijednosti kohezijske politike. EU ne smije ugroziti ostvarenje cilja kohezijske politike u slabije razvijenim državama - rekla je Žalac.

Ujedno je najavila će do kraja ožujka biti zaključena druga faza pripreme Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, a da bi cjelovita Strategija trebala biti dovršena do kraja godine.

Predsjednica povjerenstva COTER Odbora regija EU Isabelle Boudineau rekla je kako je gospodarska, društvena i teritorijalna kohezija jedan od temeljnih ciljeva EU-a upisan u Lisabonski ugovor.

- U značajnom smo tranzicijskom razdoblju na kraju trenutnog programskog razdoblja kohezijske politike, a teku pregovori o financijskom okviru za idućih sedam godina. Bavimo se Brexitom, a proračun EU-a za budućnost je vrlo ograničen, zbog brige o obrani, sigurnosti granica i klimatskim promjenama. Stoga postoji velik pritisak na kohezijski i fond i politiku, a mi se borimo da taj proračun bude što širi - rekla je Boudineau.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istaknuo je stajalište Odbora regija da kohezijska politika omogućava ujednačeniji razvoj i smanjenje razlika u razvijenosti pojedinih regija.

- Kohezijsku politiku treba očuvati najmanje na postojećoj razini. Protivimo se prijedlogu Europske komisije o 10 posto manjem izdvajanju za kohezijsku politiku i 28 posto manje za fond ruralnog razvoja, a smanjenje se planira i za zajedničku poljoprivrednu politiku. Nije dobro ni da se postrožuju uvjeti korištenja fondova. Ako prijedlog bude prihvaćen, neki bi projekti mogli doći u pitanje - istaknuo je Dobroslavić.