Bugarski premijer predložio da Plenković bude predsjednik EK

Čelnici zemalja članica i dalje vode intenzivne bilateralne i multilateralne konzultacije o novim čelnicima europskih institucija i trenutačno se provjerava mogućnost za prolaz novog paketa prema kojem bi predsjednica Komisije postala Njemica Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Belgijanac Charles Michel, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Slovak Maroš Šefčovič ili Španjolac Josep Borrell, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Von der Leyen, njemačka ministrica obrane, dolazi iz redova Europske pučke stranke (EPP), belgijski premijer u odlasku Charles Michel je liber, dok su Šefčovič i Borell socijaldemokrati.

Mandat predsjednika Europskog parlamenta bio bi podijeljen između Europske pučke stranke i socijaldemokrata. Prve dvije i pol godine predsjednik bi bio Nijemac Manfred Weber, a drugoj polovici Bugarin Sergej Stanišev.
Po tom prijedlogu mjesto predsjednice Europske središnje banke pripalo bi Francuskinji Christine Lagarde, koja dolazi iz francuske strance Republikanci koja je član EPP-a.
Spitzenkandidat socijaldemokrata Frans Timmermans dobio bi istu poziciju koju ima i danas, onu prvog potpredsjednika Komisije.
Iza toga prijedloga navodno stoje Njemačka i Francuska.
Početak plenarne sjednice ovoga summita već je bio dvaput pomican. Zadnja informacija bila je da počinje u 14.00, ali čini se da neće početi ni u 15.00 sati.

Traži se kompromis

Svi će morati raditi kompromise ako se želi postići sporazum o imenovanju novog vodstva europskih institucija, izjavila je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel po dolasku na treći dan summita u Bruxellesu.

- Svi moraju shvatiti da moraju malo promijeniti (stajališta), kazala je Merkel novinarima.

- Ja to svima govorim. Tada će postojati izgledi za postizanje dogovora, a to je duh u kojemu ću raditi - veseo i odlučan.

Čelnici EU-a nisu se uspjeli dogovoriti o kandidatu koji će biti na čelu Europske komisije nakon cjelonoćnih maratonskih pregovora u nedjelju koji su se nastavili u ponedjeljak ujutro. Nekoliko čelnika je izjavilo kako se nadaju da će na sastanku u utorak biti postignut dogovor.

Višegradska skupina (V4), koju čine Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, kategorički je protiv nominiranja nizozemskog socijalista Fransa Timmermansa na dužnost predsjednika Komisije, izjavio je češki premijer Andrej Babiš.

- Timmermans neće proći, rekao je Babiš po dolasku na nastavak razgovora u Bruxellesu u utorak.

- Ne razumijem zašto čelnici Francuske, Španjolske, Nizozemske i Njemačke tijekom 21 sata nisu shvatili da Višegradska skupina samo želi postići da taj čovjek ne postane čelnik Europske komisije, dodao je on.

On je kritizirao Timmermansovo stajalište o migraciji i sugerirao je da bi povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager bila prikladan izbor. Međutim, dodao je na njegovi kolege u Višegradskoj skupini nemaju isto mišljenje. 

Plenković: Danas mislim da ćemo naći rješenje

Čelnici zemalja članica Europske unije na izvanrednom summitu u utorak nastavljaju pregovore o imenovanjima na ključne dužnosti u EU-u. Summit je trebao početi u 11 sati, no odgođen je za 14 sati. Summit je trebao započeti 11.00, zatim je pomaknut na 13.00,  a zadnja informacija je da se početak pomiče na 14.00 sati.

Najnoviji prijedlog iznesen u ponedjeljak jest da je u kombinaciji za novog predsjednika Europske komisije ponovno Nizozemac Frans Timmermans, a Europska pučka stranka (EPP) dobila bi dvije pozicije - na čelu Europskog vijeća i Europskog parlamenta.

Uoči summita novinarima se u Bruxellesu obratio hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Nema nikakva dogovora jer su se pregovori, kao što sam i najavio, pokazali zahtjevnim, kompliciranim i teškim. Stoga je odlučeno da se napravi jedna pauza i nastavi sutra ujutro u 11 sati - rekao je Plenković nakon što je izvanredni summit prekinut nakon 20-tak sati razgovora i pregovora.

Plenković je izrazio u utorak optimizam da će čelnici zemalja članica EU-a postići dogovor o paketu imenovanja novog vodstva europskih institucija i da u tom smislu 'ima novih ideja'.

- Danas mislim da ćemo naći rješenje, da je jutros nakon jučerašnjih pregovora sazrelo vrijeme da se naprave određeni pomaci, da se konsenzusom postigne dogovor o cijelom paketu, rekao je Plenković uoči trećeg nastavka maratonskog summita koji je započeo u nedjelju kasno popodne i koji je posvećen isključivo izboru novih čelnika europskih institucija.

Na upit jesu li se pojavila nova imena koja su u igri za neko od mjesta, Plenković je izbjegao odgovor.

- Reći ću vam poslije, ima novih ideja, rekao je.

- Mi smo uvijek za traženje rješenja koje je dobro, koje ne dijeli i koje je prije svega u interesu Hrvatske, kazao je Plenković.

Čelnici su za vrijeme pregovora bili potpuno izolirani, bez mobitela i pristupa internetu.

Razgovaralo se o paketu imenovanja koji uključuje novog predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog vijeća, Europskog parlamenta i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Kao najizgledniji kandidat za najvažniju od tih funkcija, onu predsjednika Europske komisije najčešće se spominjao nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans, vodeći kandidat europskih socijalista koji su ostvarili drugi najbolji rezultat na europskim izborima nakon europskih pučana. Za ostale funkcije kružilo je više imena.

Plenković je rekao da nije bilo glasovanja ni o jednom prijedlogu jer se nisu stekli uvjeti za to i jer bi svaki glasovanje značilo kraj za neke od predloženiih opcija.

Dodao je da je Hrvatska imala rezerve u pogledu prijedloga koji su uključivale Timmermansa kao predsjednika Komisije.

- Mi smo izrazili rezervu. Jučerašnja pozicija Europske pučke stranke bila je da stavljamo rezervu na to i tamo smo se i ponijeli. To smo gledali iz kuta šire političke optike i s nacionalnog stajališta. Smatrali smo da je to u ovom trenutku bio ispravan korak, naravno razgovori se nastavljaju i morat ćemo na kraju postići svojevrsni sporazum, ali u ovom trenutku konsenzusa nije bilo", rekao je Plenković.

ODGODILI PREGOVORE DO SUTRA Novi prijedlog za fotelje: Dvije pozicije pučanima i svi sretni?

Dodao je je da je predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku sugerirao da se napravi pauza.

- Rekao sam, gledajte donosimo odluku koja je bitna za budućnost Europe, bitna za institucije i ne bi bilo najprimjerenije da nakon 30 sati nespavanja donosimo neke odluke. Smatram da moramo postupiti odgovorno, svima treba mala pauza, mali odmor pa će se sutra ponovno pokušati dogovoriti, rekao je.

Ponovio je da nije iskazao nikakvu osobnu ambiciju za neku od pozicija niti da je njegovo ime bilo testirano u pregovorima.

Na pitanje je li EPP prerano odustao od borbe ako je prepustio mjesto predsjednika Komisija a zauzvrat dobio mjesto predsjednika Europskog vijeća i Parlamenta, Plenković je rekao da to nije slučaj.

- Nismo odustali od borbe, jer da jesmo dogovor bi se postigao još jučer poslije podne.

Plenkovića za predsjednika

Nizozemski premijer Mark Rutte kaže da će trebati još vremena za dogovor.

Bugarski premijer Bojko Borisov predložio je da Andrej Plenković preuzme mjesto predsjednika Europske komisije.

Buran početak sjednice

Početak sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu u utorak je bio buran. Zastupnici Farageove stranke Brexit okrenuli su leđa tijekom izvođenja Ode radosti, europske himne. 

Paralelno sa summitom europskih čelnika u Bruxellesu na kojemu se raspravlja o podjeli vodećih funkcija Europske unije, u utorak je u Strasbourgu konstituiran deveti saziv Europskog parlamenta, ali europarlamentarci u očekivanju dogovora iz Bruxellesa nisu birali njegova predsjednika.

Europski čelnici okupili su se u nedjelju navečer na summitu Europskog vijeća kako bi nakon europskih izbora održanih krajem svibnja raspravili podjelu vodećih funkcija u EU-u, predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te čelnika Europske središnje banke, no dogovor nije postignut te se razgovori nastavljeni danas. 

Zato su europarlamentarci, suprotno dosadašnjim običajima, izbor predsjednika EP odgodili za drugi dan plenarne sjednice.

U srijedu ćemo imati predsjednika EP-a

Konstitutivnu sjednicu 9. saziva EP-a otvorio je predsjednik na odlasku Antonio Tajani i najavio da će se glasanje za izbor novog predsjednika Parlamenta održati u srijedu. Danas je tek određeno osam zastupnika koji će brojati glasove.

- U srijedu ujutro ćemo odabrati predsjednika EP-a. Rok za podnošenje kandidatura ističe večeras u 22 sata - rekao je Tajani. 

Kandidate predlažu klubovi zastupnika ili 38 europarlamentaraca .

Sjednica je počela izvođenjem 'Ode radosti', himne Europske unije, a Tajani je neke zastupnike morao podsjetiti da se ustanu kod intoniranja himne jer je to 'izraz poštovanja'.

No, mogućnost da uslijed izostanka dogovora na summitu parlament dodatno odgađa izbor svog predsjednika podijelila je zastupnike i njihove klubove te mnogi zagovaraju da se pristupi glasanju bez obzira na to što je mjesto predsjednika EP-a dio 'paketa funkcija' o kojem se dogovara u Bruxellesu.

Alan Kečkeš, politički savjetnik Zelenih, tumači kako njegova grupacija ostaje pri podršci modelu spitzenkandidata po kojem čelno mjesto Komisije treba pripasti izbornom pobjedniku i kandidatu kojega su oni istaknuli, no da Zeleni smatraju i kako je Europski parlament neovisna institucija te sama mora odlučivati o svom predsjedniku. 

- To je jedina institucija EU-a koju izravno biraju građani te odluku o njenom čelniku prepustiti Europskom vijeću vodi u demokratski deficit, rekao je Kečkeš za Hinu te ocijenio kako socijaldemokrati i liberali ustraju na podjeli funkcija u paketu jer im, po najavama, nosi nesrazmjerno veliki utjecaj u odnosu na izborni rezultat.

Napominje kako su Zeleni, za razliku od njih, svoja očekivanja formulirali programskim zahtjevima.

Pučani, kao relativni izborni pobjednik, također ustraju na poštivanju modela spitzenkandidata, a ideju o glasanju za predsjednika EP-a mimo Europskog vijeća ne odbacuju, rekli su za Hinu iz EPP-a i dodali da Weber još uvijek uživa punu podršku svih za čelno mjesto Komisije njihovih zastupnika.

Biljana Borzan, novoizabrana potpredsjednica kluba socijaldemokrata (S&D), za Hinu je rekla da je njihov stav da se 'funkcije rješavaju u paketu zbog lošeg iskustva s pučanima', referirajući se na situaciju oko izbora Antonija Tajanija kada, smatraju socijalisti, nije ispoštovan dogovor o podjeli funkcija. 

Ocjenjuje da je dio problema u tome što pučani ustraju na Manfredu Weberu kojeg 'kao lošeg kandidata sada guraju od jedne do druge funkcije'.

- Moguće je da se dogodi presedan i Europski parlament na prvoj plenarnoj sjednici ostane bez predsjednika, rekla je Borzan.

Novoizabrani zastupnik Valter Flego (IDS) kaže da liberali iz grupe 'Obnovimo Europu' načelno ne odbacuju glasanje o predsjedniku parlamenta bez obzira na summit u Bruxellesu.

- Očekujem dogovor u Bruxellesu, no ako ga ne ne bude kasnije popodne ćemo razmotriti i tu mogućnost, rekao je Flego.

Deveti saziv Europskog parlamenta rad, kao i u prethodnom sazivu, počinje sa 751 zastupnikom, a njihov će se broj smanjiti na 705  nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. 

Hrvatska u devetom sazivu Europskog parlamenta za sada ima, kao i u osmom, 11 zastupničkih mjesta, a po odlasku britanskih zastupnika  hrvatskim europarlamentarcima će se pridružiti i dvanaesta zastupnica, Romana Jerković iz SDP-a.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima kao i u prethodnom sazivu četvero zastupnika, Dubravku Šuicu, Željanu Zovko, kojima je ovo treći odnosno drugi mandat, te Karla Resslera i Tomislava Sokola kojima je ovo prvi europarlamentarni mandat.

SDP je u devetom sazivu povećao broj svojih zastupnika te se u EP vraćaju Biljana Borzan i Tonino Picula, a pridružuju im se Predrag Matić i, naknadno Romana Jerković.

IDS je u prethodnom sazivu imao jednog zastupnika, Ivana Jakovčića, a u novom će ge zamijeniti Valter Flego. 

U redovima Europskih konzervativca i reformista ostala je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke izabrana na listi Hrvatskih suverenista.

Odlaskom Davora Škrleca koji je u Europski parlament došao s liste Oraha, Hrvatska više nema zastupnika u grupaciji Zelenih čiji će utjecaj, s obzirom na dobre izborne rezultate, u novom sazivu biti snažniji.

Suprotno od prošlog saziva u kojem su svi hrvatski zastupnici bili raspoređeni po zastupničkim klubovima, u devetom sazivu Hrvatska će imati dvojicu neovisnih zastupnika, Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida. 

Za osnivanje kluba zastupnika u Europskom parlamentu potrebno je najmanje 25 zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica, odnosno najmanje sedam članica da  se zastupnički klubovi mogu osnivati i kasnije tijekom mandata Parlamenta.

Iako je na otvaranju prve sjednice EP-a Tajani naglasio da će biti posvećena jedino pitanju izbora novog predsjednika, neki su zastupnici, uz slike bivšeg čelnika Katalonije Carlesa Puigdemonta, prosvjedovali što u 'dom demokracije' ne mogu ući neki izabrani parlamentarci. Istovremeno je pred zgradom parlamenta prosvjedovalo više stotina zagovornika katalonske neovisnosti.

- Tri zastupnika ne mogu ući u ovu vijećnicu i ne mogu zastupati svoje birače. Potrebno je poštovati demokraciju i ljudska prava. Potrebno je poštovati glasače iz Katalonije jer će u protivnom će vjerodostojnost ovog doma biti potkopana, intervenirao je jedan od zastupnika.

Iako izabran za zastupnika u EP-u, Puigdemont ne može ući u Europski parlament sve dok ne ode u Madrid i položi prisegu s rukom na španjolskom ustavu, ali bi tada bio uhićen. 

Bivši predsjednik Katalonije, naime, trenutno živi u egzilu u Belgiji. U EP tako ne mogu ni Toni Comin, također u egzilu, ni Oriol Junqueras koji je u zatvoru.

Nekoliko tisuća katalonskih prosvjednika ispred Europskog parlamenta

Nekoliko tisuća Katalonaca prosvjedovalo je u utorak ujutro ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu jer trojica katalonskih eurozastupnika ne mogu sudjelovati na inauguralnoj sjednici Parlamenta, javlja France Presse.

Po policiji, okupilo ih se najmanje 4000.

Mahali su zastavom Katalonije i ispred zgrade podigli pozornicu. Skup su osiguravale jake snage reda, a obustavljen je bio i javni prijevoz.

Madrid ne dopušta trojici eurozastupnika iz Katalonije, pobornicima njezine neovisnosti, da preuzmu dužnost u EP-u jer nisu prisegnuli u španjolskoj prijestolnici.

To su Carles Puigdemont, bivši predsjednik katalonske vlade koji živi u egzilu u Belgiji kako bi izbjegao uhićenje u Španjolskoj zbog pokušaja secesije 2017., njegov kolega Toni Comin, koji je u jednakoj situaciji, te Oriol Junqueras, koji se nalazi u pritvoru u Španjolskoj.

"Kamo odlaze naši glasovi ako ljudi koje se izabere ne mogu obnašati svoju funkciju? U rijeku?", rekao je za AFP Santiago Solsona, pokazujući na kanal pored Europskog parlamenta.

Taj 54-godišnji katalonski odvjetnik došao je prosvjedovati u Strasbourg sa suprugom i sinom. "Važno je biti ovdje jer se unutar granica Španjolske gazi naše temeljno pravo", rekao je, zaogrnut u katalonsku zastavu.