Jesu li krediti za školovanje nepoštena poslovna praksa?

Oglasi preko medija nude kredite za školovanje a mnogi roditelji, želeći u sveopćoj neimaštini kupiti bar neke “osnovne” potrebe za školu, razmišljaju o tim kreditima. Drugi opet razmišljaju da će lakše naći posao ako investiraju u dodatno obrazovanje. Kako bi bilo jasnije, raščlanjujemo jednu ponudu kredita za školovanje, ne s namjerom da banci umanjimo profit, nego sa se potrošač “pokrije koliko je duga deka”:

Kredit

Valuta: EUR

Osiguranje kredita: jamac

Iznos: 500 – 7000

Kamatna stopa: 9,90% godišnja, promjenjiva

Naknada za obradu kredita: 2,50% od iznosa kredita, jednokratno, pri korištenju kredita

EKS: Pri ugovaranju kredita korisniku kredita će biti uručena otplatna tablica izraženom efektivnom kamatnom stopom sukladno propisima Hrvatske narodne banke.

Otplata kredita: Kredit se otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u valuti EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Banke, do 10-tog u mjesecu, obustavom u dijelu redovnih mjesečnih primanja prema planu otplate kredita.  Prijenos kredita u otplatu je prvog dana u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem je kredit iskorišten. Prvi anuitet dospijeva na naplatu zadnjeg dana u mjesecu u kojem je kredit stavljen u otplatu. Prema ovoj tablici kredit od 7.000 eura za 60 mjeseci (5 godina) otplati će se u svoti od 8.820 eura. Pri korištenju kredita za naknadu obrade kredita smanjit će vam traženi iznos za 2,5 % u ovom slučaju 175 eura, tj dobit ćete na raspolaganje 6.825 eura. No ovdje je jedna odredba koja nije napisana, a to je da ne možete dobiti eure, nego kunsku protuvrijednost kao da ste eure prodali banci. Pa je tako trenutni prodajni tečaj HNB eura 7,490515 kn, znači dobivate 51.122,76 kn

Kredit vraćate po srednjoj kunskoj protuvrijednosti banke, što bi trenutno bilo 52.276.77 kn. Znači već na samoj tečajnoj razlici ćete “izgubiti” tj. platiti više 1.154.017 kn ili 154.53 eura. Ako sada nakon ove male računice zbrojimo koliko nas košta taj kredit onda to izgleda ovako:

Kamata: 1.820,00 eura

Obrada kredita: 175 eura

Tečajna razlika (odobrenog i iskorištenog kredita): 154.53 eura

UKUPNO troškovi: 2149.53 eura odnosno 16.052.93 kn

Sredstva na raspolaganju: 6.825 eura odnosno 51.122,76 kn

UKUPNO za otplatiti banci: 67.175.69 kn (8.995,00 eura)

Znači, banka će ni kriva ni dužna na ovom primjeru kredita zaraditi prema pojednostavljenoj računici zaraditi 1.995,00 eura.

Pa tko može i želi neka izvoli, ali...

Ima još jedna stvar iz uvjeta, a to je „Kamatna stopa: 9,90% godišnja, promjenjiva“. A to znači da za neko vrijeme banka sama bez suglasnosti klijenta može mijenjani kamatne stope, što u pravilu znači da se kamata diže, jer iz dosadašnje prakse nije poznato da se kamata smanjila. Udruga Korana smatra da navedeno u ovom poslu spada u nepoštenu poslovnu praksu jer krediti su pod uvjetom: “uzmi ili ostavi” tj. potrošač prvo prihvaća (jer druge mogućnosti nema) "Opće uvjete kreditiranja i poslovanje banke" (fiksni i nepromjenjivi dio ugovora) koji su napisani sitnim slovima na cca. 35 kartica novinarskog teksta  (iz prakse nam je poznato da ni jedan korisnik kredita nije pročitao te uvjete, a zna eventualno ono što mu je davatelj kredita usmeno priopćio). Zatim potpisuje ugovor koji je na 4 – 5 stranica sitno kucanog teksta, u kojem potrošač ne može uticati na nijednu stavku ugovora, te smatramo da to i nije ugovor, jer za sklapanje ugovora moraju postojati dva ravnopravna subjekta (partnera).

Ne tvrdimo da banke rade protuzakonito u ovom slučaju, ali tvrdimo da imaju nerealno visoke cijene svojih usluga. Da u Hrvatskoj funkcionira tržišno gospodarstvo, potrošač bi otišao u drugu, treću banku, banku koja ima povoljnije uvjete kreditiranja, ali kod nas je to sve isto, možda je razlika u kamati za neku sitnicu manja, ali je onda veća naknada obrade kredita, pa je sve to opet isto. Također smatramo da u nepoštenu poslovnu praksu spada naplata obrade kredita. Kada tu naknadu naplaćuje posrednik (agencija za posredovanje pri kreditiranju) to je opravdan trošak, ali kad banaka koja daje kredit kao jedan od svojih proizvoda onda je naknada obrade kredita smiješna stavka koja je u slobodnom tumačenju može usporediti s naplatom stavljanja paradajza u vrećicu kad ga kupujemo kod „kumice“ na placu.

Nadalje Zakon o zaštiti potrošača izričito zabranjuje naplatu izdavanja računa! Nije li to ista stvar samo malo “vještije” upakirana? To je igra riječi, a u naravi se radi o istoj stvari, te je to namjerni pokušaj stjecanja protupravne imovinske koristi.

Zato potrošačima savjetujemo: Ako već morate uzeti kredit, obiđite sve banke i ustanove koje se bave kreditiranjem, usporedite uvjete, odaberite najpovoljnije, savjetujte se sa stručnjacima ili s udrugama potrošača te razmislite i tek onda predajte zahtjev za kredit.