Kako uštedjeti energiju u kući bez velikih ulaganja?

Grijanje i klima uređaji 

Grijanje i klima uređaji su veliki potrošači energije u zimskim i ljetnim mjesecima, no njihovom racionalnom primjenom možemo značajno smanjiti potrošnju. Tako u zimskim mjesecima nema smisla sjediti u kratkim rukavima u pregrijanom stanu, već je uputno temperaturu grijanja smanjiti na maksimalno 20 - 22°C, uz održavanje dovoljne vlažnosti zraka. 

Taj problem je posebice prisutan kod centralnog grijanja gdje je uputno kraj radijatora postaviti keramičku posudu punu vode koja će polagano isparavati i održavati zrak dovoljno vlažnim. 

U ljetnim mjesecima, pak, nije uputno držati temperaturu hlađenja ispod 26°C, jer osim što na taj način štedimo energiju, tijekom vrućih dana sprječavamo vjerojatno toplinskog udara kad izađemo iz klimatiziranog prostora. 

Isto tako, osim u iznimnim slučajevima, nema smisla niti grijati niti hladiti prostorije u kojima ne boravimo. Naravno, i klima uređaje i grijaća tijela potrebno je redovito čistiti i održavati te se pobrinuti da oko njih postoji slobodan protok zraka kako bi se postigla njihova maksimalna efikasnost. 

Ukoliko u zimskim mjesecima na stopalima ili drugim dijelovima tijela propuh, postoji vjerojatnost da u zidovima, oko prozora ili vrata postoje pukotine koje je uputno sanirati samoljepljivom izolacijskom trakom ili poliuretanskom pjenom u spreju. 

Kućanski aparati i sitna elektronika

Od kućanskih aparata vjerojatno najveći potrošač električne energije svakako je hladnjak, koji je većinu godine u pogonu. Prva stvar koju možete napraviti jest provjeriti je li dovoljno odmaknut od zida kako i se ostvarila nesmetana cirkulacija zraka i poboljšao njegov rad. 

Hranu koju namjeravate spremiti u hladnjak uputno je prvo ohladiti na sobnu temperaturu. Isto tako, prije otvaranja vrata hladnjaka razmislite o tome što ćete uzeti iz njega i tek onda ih otvorite. Ljeti čuvajte bocu s vodom u hladnjaku umjesto puštanja vode iz slavine dok se ne ohladi. 

Za perilice rublja i suđa već znamo da je uputno pokretati ih pune, a ne poluprazne. Prije pokretanja perilice za suđe uputno je ukloniti krupnije komade hrane. 

Kod štednjaka, jedan od najboljih savjeta je korištenje odgovarajuće veličine plamenika ili električnog ringa koja je svojom površinom manja ili jednaka površini dna posude u kojoj se grije voda ili hrana. U većini slučajeva mikrovalna pećnica je učinkovitija od obične pećnice, a električni grijač vode učinkovitiji od grijanja vode u posudi na štednjaku.

Ne držite uređaje u stand-by načinu rada i redovito izvucite punjače za mobitele iz utičnice kad ih ne koriste jer zbog aktivnih elektroničkih komponenti oni troše električnu energiju i kad ne njih nisu priključeni mobiteli ili druga sitna elektronika. Na taj način ćete godišnje na dva-tri uređaja uštedjeti dovoljno za jednu kavu. 

 Rasvjeta i voda

Iako je univerzalno prihvaćeno da su štedne žarulje energetski učinkovite, njihovim čestim paljenjem i gašenjem se značajno skraćuje njihov životni vijek. Najveće uštede se postižu ukoliko ih prije svega koristimo na mjestima gdje gore veći broj sati godišnje, kao što su dnevni boravci, radne sobe ili kao opću rasvjetu kupaonice.

Savjeti za redovito gašenje vode prilikom pranja zubi, brijanja ili šamponiranja kose mogu biti dvosjekli mač jer u slučaju protočnog bojlera svakim gašenjem protoka vode se gasi i grijač ili plamenik. 

Čestim gašenjem tople vode kod plinskih protočnih bojlera skraćuje se životni vijek plamenika te je u tom slučaju možda uputnije smanjiti protok vode na minimum, dok je istovremeno kod akumulacijskih bojlera uputnije odmah ugasiti toplu vodu jer tada ostaje više tople vode za iduću osobu. 

Ipak, značajne uštede se mogu postići uz minimalna ulaganja postavljanjem perlatora na slavine koji ne koštaju mnogo, a zbog miješanja mlaza vode sa zrakom mogu dovesti do značajnih ušteda vode. 

Još jedna lukava metoda uštede vode jest i "hakiranje vodokotlića“ postavljanjem plastične boce pune vode u slobodan kut vodokotlića kako bi mu se smanjio kapacitet ispuštanja.

I na kraju, ukoliko ste u mogućnosti, na Dan planeta Zemlje umjesto automobilom na posao pođite javnim prijevozom, a kad je lijepo vrijeme biciklom ili pješice. Na taj način nećete samo uštedjeti na benzinu, već ćete učiniti i lijepu stvar za naš planet. 

O autoru

  Ivan Szekeres je diplomirani inženjer elektrotehnike, energetičar po struci koji već više od pet godina aktivno prati svjetske trendove u primjeni obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. 

Glavni je urednik portala ZelenaEnergija.org., jedinog specijaliziranog web-medija i poslovnog direktorija za zelene tehnologije u Hrvatskoj.